Raslinski kanalizacijski referendum u dućanu: Dat ću i pet iljada kuna, ali nemojte da opet vuk ugrize magarca za debelu nogu...

Kao blaženome ufanje, naročito među privatnim turističkim iznajmljivačima, dočekana je u Raslini vijest da je šibenski "Vodovod i odvodnja", četiri godine nakon izrade idejnog plana, odlučio graditi kanalizacijski sustav s pročistačem Raslina-Bilice. To je projekt od presudne važnosti za razvoj prukljanskih naselja i zaštitu boćatoga mora od zagađenja iz septičkih jama, također "povijesna prilika" i "zadnji vlak" koji se ne smije propustiti da bi se do 2023. godine iskoristio novac iz europskih fondova.

Nakon toga roka ukida se povoljno financiranje komunalne infrastrukture i preostaju jedino znatno skuplji krediti, govori Ivan Rajić, predsjednik Mjesnog odbora Raslina, o kartama koje su na stolu pred 600-tinjak stanovnika Rasline i njihovim susjedima u Bilicama na suprotnoj obali Prukljana. Vrlo opsežna projektna dokumentacija koštat će nemalih četiri-pet milijuna kuna i treba biti dovršena do kraja godine, a od mještana "Vodovod" traži novčano sudjelovanje u financiranju kanalizacije povećanom cijenom vode od dvije kune po prostornome metru u sljedećih šest godina, jednako kao što već godinama za razvoj sustava odvodnje plaćaju građani Šibenika i najvećeg dijela njegovih naselja.

Bez obzira na to što je Rajić uvjeren da su Raslinjani listom za izgradnju kanalizacije s kolektorom, kao što su u prošlosti vlastitim radom i novcem sudjelovali u polaganju vodovoda, asfaltiranju ceste Zaton-Raslina i uvođenju telefonije, Mjesni odbor odlučio je od 8. do 15. listopada provesti anketu među mještanima s pitanjem prihvaćaju li sufinancirati odvodnju na rok od šest godina, kada bi kanalizacijski sustav od više milijuna eura bio zgotovljen. Kutija za ispunjene anketne listiće postavljena je u mjesnoj trgovini, a Rajić je uvjeren da će se to pokazati najdemokratskijom metodom za donošenje daljnjih odluka.

- Ukupni doprinos Raslinjana iznosio bi oko 500 tisuća kuna i simboličan je u odnosu na visoku cijenu sustava odvodnje - objašnjava Rajić.
- Međutim, nije jednostavno nekome iz kućnog proračuna danas tek tako uzeti 20-30 kuna mjesečno više na računima za vodu, bez obzira na presudni značaj projekta za razvoj mjesta. Nakon ankete nadam se da ćemo raspolagati reprezentativnim uzorkom o mišljenju većine od 300-tinjak nositelja raslinskih domaćinstava na koje glase računi za vodu i legitimitetom za početak projekta - uvjeren je čelnik Mjesnog odbora, čijih devet članova jednoglasno podržava izgradnju kanalizacije i zahtjev "Vodovoda" za participacijom Raslinjana povećanom cijenom vode.

Anketa nije obvezujuća i gradsko vijeće uvijek može odlučiti što želi, međutim nametanje silom nikad nije dobro, da se na kraju ne vrati kao bumerang u glavu, smatra Rajić.
Nemoguće je ne zamijetiti kako se početak realizacije ovog projekta poklapa sa smjenom na čelu "Vodovoda", odstupanjem dosadašnjeg direktora Mihe Mioča i postavljanjem njegovog zamjenika Frane Malenice na kormilo poduzeća. U pozadini još uvijek neugodno vonja aferaška epizoda s propalih pet milijuna kuna koje je "Vodovod" uložio ne bi li se spasila Jadranska banka, dok za izradu projektne dokumentacije prukljanskog kanalizacijskog sustava novca navodno, nije bilo.

- Bez obzira na sve propuste koje je aktualna gradska i bivša uprava "Vodovoda" napravila, politiku treba staviti na stranu i podržati projekt. Suvremena kanalizacijska mreža je uvjet razvoja, to je podizanje kulture življenja, ekoloških standarda također i nipošto ne bismo trebali danas-sutra doći u situaciju da nam nasljednici prigovaraju ako ovu priliku propustimo - pomirljiv je Ivan Rajić.

Kao vijećnik SDP-a u prošlom sazivu Gradskog vijeća bio je oštar u osudi špekulantskog poteza "Vodovoda" s tim milijunima, umjesto da poduzeće ulaže u razvoj vodoopskrbe i odvodnje, što mu je i zakonska obveza.

Troje ljudi na koje smo u mirnoj Raslini, opuštenoj od užurbanog ljeta, naišli u mjesnoj trgovini s anketnom kutijom, nipošto ne mogu predstavljati reprezentativan uzorak "glasa naroda", no hajdemo nagađati. Prodavačice Kata Alviž i Ana Lokas osim "da" nisu ništa više imale reći, za razliku od svoga sumještanina Kamila Kursara.

- Nema pravde i poštenja, niti će ga ikada biti, da živimo tisuću godina! Ja sam prvi za svoje selo i dao bih istoga trena pet ili koliko već tisuća kuna, samo da mi se zajamči da će novac otići gdje treba - govori Kursar. Dvaput se opekao, potvrđuju i ostali: jednom prije 90-ih, kada nije dobio telefonsku liniju, premda je u ruke aktivista tadašnje Mjesne zajednice dao traženih 1000 maraka i drugi put kada mu je propala jednaka svota priložena za izgradnju mjesne plaže.
- Ugriza je vuk magarca za debelu nogu. Oće li tako i ovaj put? - upitao se nepovjerljivi šjor Kamilo na odlasku.

Jednako kao i turistički probuđena Raslina, koja je ovoga ljeta ostvarila do jučer jedino sanjanih 15 tisuća noćenja kod 55 privatnih iznajmljivača s 300 postelja, rastu i Bilice, govori Josip Ćaleta Car, općinski načelnik.
I za njih je izgradnja kanalizacijskog sustava koji će ih dodatno povezati s dobrim raslinskim susjedima od velikog značaja, jer je preduvjet svih ozbiljnijih investicija, najprije u turizam. U Bilicama doduše, neće provesti anketu nego će prirediti javnu tribinu i detaljno objasniti kakve im sve obveze nosi taj projekt.

- Mi smo zadnja općina u županiji koja je uvela vodnu naknadu od 1,80 kuna i najniža je na ovom području. Evidentno je, s druge strane, da država sve više tereta prebacuje na građane i jedinice lokalne samouprave, makar bila riječ o ulaganjima za komunalnu infrastrukturu, za što je PDV također 25 posto, kao da kupujemo luksuzne automobile - nezadovoljan je Ćaleta.

Bez obzira na te okolnosti, općinari će stanovnicima Bilica, a ima ih više od dvije tisuće, nastojati dobro obrazložiti zašto je kanalizacijski sustav važan, i na Općinskom vijeću donijeti promišljenu odluku. Ne želimo svakako biti općinska garnitura koju će netko za deset godina pitati zašto nismo ulagali u odvodnju - ističe načelnik.