Luka Šibenik jedna je od šest luka na jadranskoj obali koje su zbog svoje veličine i značenja uvrštene među luke od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.
Unatoč takvoj formalnoj odrednici, međutim, pravi potencijal luke Šibenik ni izdaleka nije iskorišten. Osnovna pretpostavka za snažniji lučki zamah bit će, prema riječima Čede Petrine, ravnatelja Lučke uprave Šibenik, gradnja pomorskog putničkog terminala na gatu Vrulje, čiji je početak realno očekivati u studenom ili prosincu ove godine.
Također i uređenje, odnosno komunalno i infrastrukturno oplemenjivanje obalnog područja u dijelu luke namijenjenom teretnom prometu na kojemu prvenstvenu koncesiju ima Luka Šibenik d.o.o. Kada je nedavno, za radnog posjeta Šibeniku, resorni ministar Oleg Butković obišao potez od gata Vrulje do lučice Vrnaža, početak gradnje terminala najavio je do kraja ove godine.
Za tu su namjenu već bila osigurana dva milijuna eura, a u međuvremenu je namaknuto još toliko kako bi se moglo prići realizaciji projekta, ali i najnužnijim radovima u osnovni dio infrastrukture Luke Šibenik. U svakom slučaju, terminal bi, u idealnim okolnostima, trebao biti gotov do proljeća 2020. godine.
- Ministar Butković i državna tajnica Maja Markovčić Kostelac su prilikom posjeta bili upoznati sa svim našim planovima i usuglasili su se s njima. Svi su svjesni koliko će taj projekt značiti gradu i očuvanju njegove pomorske tradicije. Ako smo do sada, po infrastrukturi i standardu "kaskali" za drugim lukama, to više neće biti slučaj. Otvaranje zgrade pomorsko-putničkog terminala bit će prekretnica. U prizemnom će dijelu imati urede carine, lučke kapetanije i policije, službi koje se bave međunarodnom graničnom kontrolom. Prostor na katu prema projektu je rezerviran za urede Lučke uprave Šibenik i Lučke kapetanije.
Drugi dio objekta, koji je, inače, podijeljen na dvije funkcionalne cjeline - namijenjen je potrebama domaćeg putničkog prometa. Tu će se nalaziti uredi Jadrolinije, prostor za prodaju brodskih karata, ugostiteljski sadržaji... Sve službe koje se na bilo koji način bave lučkim pomorskim prometom, domaćim i međunarodnim, bit će pod jednim krovom, što će uvelike pojednostavniti posao svakoj od njih. O tome što će zgrada terminala značiti našim otočanima koji danas brodove dočekuju pod vedrim nebom, ne treba ni govoriti - kaže Petrina.
Sve brodske linije za naseljene otoke šibenskog arhipelaga voze od gata Vrulje, a radi se, precizira Gordana Mrčela, specijalistica za marketing Lučke uprave Šibenik, o tri linije i dva nacionalna prijevoznika.
- Osim domaćeg brodskog prometa, valja spomenuti i međunarodni. Na gat dolaze i kruzeri. Prošle godine imali smo 110 dolazaka i sveukupno 28 tisuća putnika. Buking se mijenja, no ove godine očekujemo povećanje i u broju dolazaka kruzera i u broju putnika. Predviđamo da ćemo godinu zaključiti brojkom od 37 tisuća putnika. Ta bi brojka bila višestruko veća da u šibensku luku mogu uploviti kruzeri veći od 230 metara.
Limit za prihvat brodova je, istina, 240 metara, no i Viking Sky, dug 228 metara, koji je sa svojih 910 putnika nedavno uplovio u luku, bilo je prilično zahtjevno ugurati kroz Kanal sv. Ante. Na gatu Vrulje poredalo se samo za izletnike s tog kruzera 20 autobusa, 30 grupa s vodičima je krenulo u razgledanje grada i okolice... To govorim zbog svojevrsne ilustracije koliko će terminal značiti i u smislu standarda prijema putnika u međunarodnom prometu - ističe Mrčela.
Što se tiče planova vezanih uz područje na kojemu koncesiju ima Luka Šibenik, a ovlast gospodarenja Lučka uprava Šibenik - i oni su jednako prioritetni kao i gradnja zgrade terminala. U operativnu obalu od Dobrike u nastavku gata Vrulje, pa sve do drvnog terminala država desetljećima nije uložila gotovo ništa. I te kako je to vidljivo, naročito u obalnom dijelu od Dobrike prema Rogaču. Ne postoji ni osnovna infrastruktura. Sanacija obalnog zida, rješavanje odvodnje i asfaltiranje te komunalno opremanje Luci Šibenik otvorit će nove poslovne mogućnosti.
Moglo bi se razmišljati i o novom privezištu s takozvanom ro-ro rampom za teretni promet. Ne treba zaboraviti da se, primjerice, očekuju veće količine aluminija za potrebe aluminijske industrije u Šibeniku. I Lučkoj upravi, također, tom se investicijom otvaraju različite opcije. Nemali je, kaže ravnatelj, broj projekata koji bi se mogli usmjeriti na dobivanje novca iz fondova Europske unije koji podupiru trendove zelenih luka ili takozvanih pametnih luka.
Za to Šibenik do sada nije imao podlogu. U ranijoj strategiji pomorskog razvoja, luka Šibenik, kakve li nelogičnosti, nije bila prepoznata ni kao teretna luka. To će se, složni su u Lučkoj upravi Šibenik, uskoro promijeniti. Resorno ministarstvo se, kaže Petrina, drži obećanja, a Lučka uprava Šibenik, kada je riječ o spomenutim investicijama, nepodijeljenu potporu uživa na svim razinama, od gradske i županijske vlasti do državnih tijela.
Hvala Zablaću
U Lučkoj upravi Šibenik zahvalni su žiteljima Zablaća koji su se pokazali iznimnim partnerima kada se radi o organizaciji prihvata putnika s velikih kruzera što zbog svoje dužine nisu mogli proći kroz Kanal sv. Ante i vezati se uz gat Vrulje. Brodski divovi poput "Aurore" (271 m), "Oceana" (251 m) i "Queen Victoria" (294 m) sidre se pred Zablaćem, a putnici do zablaćke rive prevoze se kruzerskim lajbotima. Odatle agencijskim autobusima stižu u Šibenik ili odlaze na izlete u okolicu. Sve, veli ravnatelj Petrina, funkcionira besprijekorno.