U organizaciji Slobodne Dalmacije, jučer je u Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku održana konferencija na temu “Reindustrijalizacija Dalmacije – nova prilika generacije”. Turizam je u Dalmaciji, očekivano, glavna gospodarska grana, no može li se uz turizam istodobno razvijati industrija koja se temelji na modernim tehnologijama, a koja je uz to i ekološki prihvatljiva? Upravo na ta, ali i brojna druga pitanja, odgovor su pokušali dati sudionici konferencije, čiji je moderator bio naš kolega novinar Saša Ljubičić.

Naglasimo, na zanimljivoj panel-raspravi sudjelovali su Tajana Kesić Šapić, voditeljica Odjela za industriju HGK-a, Alen Voloder, predsjednik uprave tvrtke “Cemex”, Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, Helena Budiša, predsjednica Hrvatske udruge poduzetnika, te Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut.

Uvodnu riječ imao je domaćin, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, koji je u svom inspirativnom govoru kazao kako je Šibenik, uz uspješan razvoj turizma, uspio privući velik broj investitora koji su uložili velika sredstva u industriju na području Krešimirova grada.

– Mislim da je ovo baš pogođena tema. Grad Šibenik nekoć je bio isključivo industrijsko središte, od bivšeg TEF-a do tvornice aluminija. No preporod grada počinje 2013. godine. Neću povezati da je to promjena gradske strukture, ali naglasio bih činjenicu da je to trenutak ulaska Hrvatske u EU. Upravo europski novac uložen je u revitalizaciju svih triju šibenskih tvrđava, koje su Šibenik učinile prepoznatljivim. Taj uspjeh donio je veliki benefit gospodarstvu jer je privukao veliki broj gospodarstvenika koji su krenuli s ulaganjima u druge segmente, ne isključivo turizam. Industrija na području grada zbog toga nastavlja s kontinuiranim rastom, turizam također. Ono čemu težimo je i obrazovanje mladih, vjerujem da će naše Veleučilište uskoro dobiti status sveučilišta. Tome težimo – kazao je Burić.

Odgovor na pitanje mogu li turizam i industrija živjeti zajedno, pokušala je dati i Tajana Kesić Šapić, voditeljica Odjela za industriju HGK-a. Naime, na područjima gdje je turizam najviše razvijen, najmanje je razvijena industrija. Kako to objasniti?

– Istodoban razvoj turizma i industrije apsolutno je moguć. Trenutačno u Hrvatskoj nemamo nekakve velike industrije i zagađivače zato što EU, ali i cijeli svijet, nameće određene ekološke standarde koje tvrtke moraju primjenjivati. Dakle, turizam i industrija mogu zajedno djelovati, dapače – kazala je Kesić Šapić te naglasila kako je pratila napredak grada Šibenika kada je razvoj industrije u pitanju.

– Što se tiče Šibenika, pratila sam razvoj poduzetničke zone Podi i vidim veliki napredak grada u posljednjih desetak godina. Osobno sam vezana za Šibenik – napredak je itekako vidljiv – dodaje Kesić Šapić.

Turizam i industrija, kazuje Kesić Šapić, mogu se istodobno razvijati. No što je s odnosom radne snage i plaćama kada su te dvije gospodarske grane u pitanju?

– Danas je situacija takva da djelatnik u turizmu, bez da ikoga podcjenjujem, ima veću plaću od osobe koja ima završen medicinski fakultet, a koja se školovala šest ili sedam godina na fakultetu. Bilo bi za očekivati da je obrnuto, ali situacija je trenutačno takva – zaključuje voditeljica Odjela za industriju HGK-a.

O odnosu između poslodavca i radnika, te radnim uvjetima, svoje mišljenje dao je Alen Voloder, predsjednik uprave tvrtke “Cemex”, koja je dokazala da se kvalitetnim kolektivnim ugovorima, unatoč svemu, može zadržati radni kadar.

– Ključ je u ljudima, radnicima i odnosu prema njima. Naime, ljude danas ne zanima samo novac. Radnici žele poštovanje, mogućnost napretka, slobodno vrijeme. Mi smo uspjeli ljudima to omogućiti, doista se trudimo pružiti što bolje uvjete rada – kazao je Voloder.

S Voloderom se složila i Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, koja je naglasila da je odnos prema radnicima itekako važan, ali i prema budućim investitorima.

– Ključan je balans između turizma i industrije. Turizam mora biti održiv, prilagodljiv okolišu i prilikama. Što se tiče privlačenja investitora u Šibensko-kninsku županiju, mislim da je ključan individualni pristup. Moramo njegovati razvoj pojedinca i njihovih kompetencija jer su oni ti motori koji privlače ostale investitore – kazala je Lepur.

Šibenik, pa i brojni gradovi u Dalmaciji, zbog rata, a poslije i privatizacije, bili su u najmanju ruku onemogućeni u razvoju, kako turizma, tako i industrije, ali i bilo koje druge gospodarske grane. Ulaskom u EU, Šibenik je iskoristio mogućnost povlačenja sredstava iz europske blagajne, ali što je s drugim dalmatinskim gradovima, Splitom, Dubrovnikom, Zadrom...?

– Provođenje europskih projekata je jako kompleksan posao koji, kako je i gradonačelnik Burić rekao, zahtijeva veliko znanje i pripremu. Problem svih gradova, ali i inače, jest pripremna faza. To je dio koji je, po mojemu mišljenju, najveća kočnica kod preuzimanja europskih sredstava. Šibenik je jedan dobar primjer – kazala je Helena Budiša, predsjednica Hrvatske udruge poduzetnika.

O razvoju “zelene industrije” na području Dalmacije te digitalnim nomadima – radnoj snazi koja često bira Hrvatsku – mišljenje je iznijela Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut.

– Zelena industrija je trend koji moramo ukomponirati u naše svakodnevno poslovanje. Kada razgovaramo o korištenju obnovljivih izvora energije, Hrvatska stoji poprilično dobro, čak smo i nešto iznad prosjeka. Digitalni nomadi su jedan veliki plus za razvoj poduzetništva. U tom segmentu vidim jedan veliki napredak – ističe Mudrinić.

Reindustrijalizacija Dalmacije, dalo bi se zaključiti na temelju argumenata sudionika konferencije, moguća je – sve dok se postiže balans s drugim gospodarskim granama, turizmom posebno. Grad Šibenik je dokaz tome.