Da nije bure i hladnoće, prva faza gradnje šibenske lučice Vrnaža bila bi završena do kraja ovog mjeseca, no svejedno se neće bitnije narušiti dogovorena dinamika ovog složenog i skupog projekta u kojega je do sada, ne računajući izradu propisane dokumentacije ili, pojednostavljeno, "papirnati" dio posla, utrošeno 14 milijuna kuna.
Kroz veljaču će se, naime, okončati radovi na 300 metara obalnog zida u zapadnom dijelu uvale, postaviti još dva, od pet plutajućih gatova za privez oko 250 brodica sa pripadajućim valobranom. Nadmorski i podmorski radovi svih vrsta oko obalnog zida i same obale ujednačeni su, a kvalitetom zadovoljavaju i projektanta, i nadzor i nositelja posla. Kazao nam je to Željko Dulibić, ravnatelj šibensko-kninske Županijske lučke uprave, koja je investitor projekta. I njegove kolege, a i on sam su, dodaje, gotovo svakodnevno u Mandalini.
Uskoro izdavanje pločica s brojevima i ugovaranje vezova
– Shvatili smo vrlo ozbiljno posao koji će Šibenčanima, nakon što se odrade sve četiri predviđene faze u lučici, osigurati 600 reprezentativnih vezova. Razgovaramo sa svim dionicima projekta Vrnaža, dogovaramo se oko najsitnijeg detalja. Od prvog do posljednjeg izvođača, svi su se pokazali vrhunskim izborom i u tom smo smislu prezadovoljni. Ovih dana nas čeka slaganje brodova, izdavanje pločica s brojevima, ugovaranje vezova... – veli Dulibić.Potpisan je, napominje, i ugovor za izradu glavnog projekta i ostale dokumentacije dijela Vrnaže sa suprotne strane, do pruge, odnosno do Šipada.
– Na toj će se strani nalaziti sedam plutajućih gatova i lukobran. Zahvat će, po svemu sudeći, biti veći jer je, osim brojnijih pontona, i obala duža, a opseg posla ovisit će, prije svega, o tome koliko ćemo sredstava uspjeti namaknuti nakon natječajne procedure Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Dobijemo li 8,5 milijuna kuna, kao i prošle godine, bit ću znatno precizniji u predviđanju – zaključio je Dulibić ne krijući da bi to bio najbolji mogući scenarij po nastavak radova u lučici.
Od struje do video-nadzora za 200 kuna po metru broda
A kakav scenarij, kad je Vrnaža u pitanju, priželjkuju Mandalinjani čiji će brodovi, zajedno sa drugim šibenskim vlasnicima brodica, u lučici dobiti novi vez? Za odgovor na to pitanje valjalo se, naravno, prošetati kraj Vrnaže. Većinu je Mandalinjana bura utjerala u tople domove, a i oni rijetki koji su se odvažili na šetnju "zapeli" su u najbližem, i ne računajući marinu, jedinom kafiću. Nije bilo druge nego pridružiti im se. Tako smo o Vrnaži proljudikali sa dvojicom domicila, Emilom Džekom i Nikšom Sršenom. Prvi je priča, vez osigurao još prije 40 godina. U početku je podrazumijevao "patent" koji je u to vrijeme bio praksa, a uključivao je metalnu bačvu napunjenu betonom i dvije dasake sa Šipada. Kasnije je, priča, betonirao rivu i postavio bovu za četverovez svoje 5-metarske Istranke. Dobar je i siguran, a godišnje su sve "pomorske pristojbe" za tu namjenu stale u 160 kuna. Ne štedi komplimenata na račun projekta Vrnaža jer će značiti novu budućnost Mandaline, ali je i zabrinut za cijenu veza.- Po nekim pričama će se godišnje plaćati 200 kuna po dužnom metru broda. To bi meni bilo veliko poskupljenje, a da vam pravo kažem, danas triba misliti na svaku kunu. Kamo sriće da je dublji džep jer vez u Vrnaži bi bija idealan. Imaš struju, imaš vodu, imaš video-nadzor...Di ćeš bolje... A, u stvari, nije to ni toliko skupo-o svojoj je dilemi prozborio Emil. Taman je Nikši dao odličan šlagvort. Nadovezao se istog trenutka.
– Možemo mi govorit šta oćemo, ali to uopće nije puno. Uspoređujući Zadar, Split i ostale jadranske komunalne lučice, cijena nije pretjerana. Pazite, brod od 6 metara dođe oko 1200 kuna godišnje. Ajte vi to komparirajte sa bilo kojom marinom, ispod iljadu -dvi eura nije, jel me razumite. Mi smo do sada simbolično plaćali naknadu za luke i lučice, a to nije ista stvar. Ne more to bit toliko i logično je da je tako. Bit će to na kraju velika investicija, pa kad se još uračunaju sadržaji, rasvjeta, čuvari, ljudi koji će sve to održavati, manje ne more ni bit od 150-200 kuna po dužnom metru broda – izračunao je Nikša.
Nekada groblje brodova, a danas ponos
Referirao se i o lučici kao nasušnoj infrastrukturnoj potrebi Mandaline koja je već sada, dodao je, preobrazila taj dio grada.– Za dvi godine će sve bit gotovo. Ova Mandalina i porat bila je sramota, ne samo Šibenika, nego cilog Jadrana. Ako ste igdi išli, di je bilo ovako ružno i devastirajuće kao o'de ?! Groblje brodova, blato, ma tragedija, o čemu mi pričamo... Prema tome, lučica je odličan projekt- konstatirao je Nikša.
Vremešni Dane Vukšić, pak, nije mogao odoljeti izazovu šetnje kraj gradilišta uz more. Sav se ozario. Na pitanje je li zadovoljan radovima i projektom buduće lučice, odgovorio je protupitanjem i odgovorom istodobno.
– Kako ne bi bili zadovoljni ?! Više smo nego zadovoljni. Ovo će bit Venecija! O'de, od kad su Turci uredili hotel i marinu nema nezaposlenih. Svi rade. Iz nekih kuća i po troje-četvero. Neki čiste, neki konobare, kuvaju... Ima posla. A sad kad se uredi luka, i tu će se naći koje radno misto. Ništa nam ne fali ni danas, a kamo li sutra – odlučan je Dane.
Sve je dobro i sve je za pet
Na samom gradilištu Vrnaže zatekli smo radnike brojnih tvrtki. Antun Agić i Darko Jakić angažirali su se oko vodovodnih instalacija za koje je zadužena njihova tvrtka "Meč". U punom pogonu bijahu i "Neptunovi" zaposlenici, uzdanici Darka Bujasa, čija su uža specijalnost podmorski radovi i sve što je vezano uz pontone, mostiće, vezove...Ekipa "Muno projekta" predvođena Mirom Orečom usredotočila se na armirano-betonski dio projekta. Malo ih je, kaže Miro, omela hladnoća, ali ništa neće kasniti. Odzvanja Vrnažom zvuk čekića, pikamera, pile... Miješa se sa fijukom bure.– Sve je to dobro i sve štima. Nema problema – kratko "dijagnosticira" Miro, podsjetivši me na stih "sve je dobro i sve je za pet" one poznate, "muške", nogometne...
Bura je, na odlasku s terena pojačala, ali nismo primjetili da se itko udaljio sa gradilišta. Posao je posao.