Agilna MOST-ovka pita gradsku vlast: Gdje su EU milijuni? Dogradonačelnik joj je odgovorio...

Mostovka Marija Ćurić, vijećnica kninskoga Gradskog vijeća, vjerojatno najaktivnija u komuniciranju s javnošću, opet proziva aktualnu administraciju u Kninu. Ovaj put zbog, kako tvrdi, netransparentnosti u privlačenju i trošenju novca iz europskih fondova.

Vijećnica je zatražila podatke o dosad povučenom "europskom novcu" za konkretne projekte tijekom dvije protekle godine mandata aktualne vlasti i o utrošenom "gradskom novcu" za izradu tzv. europskih projekata. Od zamjenika gradonačelnika Marija Ćaćića dobila je odgovor kako je Kninu do sada uplaćeno iz EU fondova 12,5 milijuna kuna, a iz gradskog proračuna je potrošeno 71.259 kuna za izradu projekata nominiranih za EU fondove.

Iz tih podataka Ćurić zaključuje kako Grad ozbiljno kasni s pripremom dokumentacije ako je dosad na to utrošena tek 71 tisuća kuna, a u proračunu je bilo osigurano čak 1,139 milijuna kuna. S druge strane, dvojbenim drži i podatak da je iz fondova EU-a Kninu dosad uplaćeno 12,5 milijuna kuna, a u gradu se, kaže, ne odvija nikakva djelatnost koja bi bila financirana iz tih sredstava odobrenih za konkretne projekte.

– Imam pravo sumnjati u podatke koje mi je službeno dostavio zamjenik gradonačelnika Marijo Ćaćić, pogotovo zbog toga što je u trećoj izmjeni gradskog proračuna stavka planiranih prihoda i rashoda vezanih uz projekt Intervencijskog plana (čija je vrijednost 22,7 milijuna eura) smanjena za iznos od čak 13,5 milijuna kuna, uz napomenu kako se realizacija projekta prenosi u iduću godinu – ističe Ćurić u priopćenju kojem se obratila javnosti.

Stoga javno poziva zamjenika gradonačelnika Marija Ćaćića da građanima Knina kaže gdje su milijuni koji su, navodno, pristigli iz EU fondova i zašto nije počela realizacija projekata koji bi se tim novcem trebali financirati. Troši li se tih 12,5 milijuna kuna "europskog novca" na neke druge stvari umjesto na odobrene projekte i hoće li se taj novac morati vraćati zbog nenamjenskog trošenja, pita vijećnica, izražavajući sumnju da bi ista sudbina mogla zadesiti i preostalih 156 milijuna kuna iz EU fondova koji su na raspolaganju Gradu za Intervencijski plan.

– Žao mi je da to moram reći, ali vijećnica Ćurić ne razumije procedure, mada smo o tome više puta razgovarali i pokušao sam joj objasniti – prvo je što na optužbe kaže zamjenik kninskoga gradonačelnika Marijo Ćaćić.

Ne može se ukrasti

– Da bismo mogli raspisati natječaj za projektnu dokumentaciju, u proračunu moramo imati stavku za to, i bez toga se ne može ugovoriti izrada dokumentacije. A kad se nešto odradi, kad se projekt odobri, ta sredstva nam budu refundirana iz EU fonda – objašnjava Ćaćić, pomalo ljutito napominjući da je u dvije godine mandata aktualne vlasti (NL Marka Jelića) prijavljeno 17 projekata, a njihov je prethodnik (HDZ) u dvije godine imao nula projekata, tvrdi Ćaćić.

– Nije točno i da se ništa ne radi, da ništa dosad nije realizirano. Uskoro će biti završen dječji vrtić, koji je stajao oko četiri milijuna kuna; preuređen je i opremljen restoran na Tvrđavi, što je stajalo gotovo milijun kuna; kroz Intervencijski plan, koji ukupno ima 21 projekt, potpisan je projekt "Kulturna i prirodna baština kao resurs razvoja turizma" i ide u provedbu, a vrijednost mu je oko dva milijuna kuna; prijavili smo i projekt reciklažnog dvorišta i dobili 230 tisuća kuna od nacionalnog Fonda za sufinanciranje EU projekata. Projekte, dakle, prijavljujemo, a kad će ući u provedbu, ne ovisi o nama, nego o brzini kojom će se zaprimljene prijave obrađivati u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Ali, da bismo projekt prijavili, moramo imati u proračunu stavku za izradu dokumentacije, a to će nam biti refundirano – ponavlja Ćaćić.

Vjerojatno ta sumnjičavost, kaže, dolazi otud što je bivša vlast građane obmanjivala da su dobili sredstva EU fondova, a zapravo nisu, pa sad ne vjeruje ni sadašnjoj vlasti.

– Inače, naglašavam, svaku lipu "europskog novca" treba pravdati provedbenim tijelima, ništa se ne može ukrasti ako je tko na to pomislio, jer sve nadzire Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, a njih opet nadzire Europska agencija za nadzor.