Bespravna izgradnja na svakom koraku: otkrivamo zašto prostorni plan Rogoznice nije prošao, dok se istovremeno devastiraju rajske uvale

Prije raspisivanja lokalnih izbora rogoznička načelnica Sandra Jakelić najavljivala je još jednu sjednicu Općinskog vijeća i to s jednom jedinom točkom dnevnog reda: prihvaćanje izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja. Došao je i 16. travnja, raspisivanje lokalnih izbora i raspuštanje Općinskog vijeća te je postalo jasno da Prostorni plan nije dobio zeleno svjetlo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Vladajući HDZ bio je neugodno zatečen, a oporba je likovala i još likuje.

– Iako iste stranačke pripadnosti i oni se vjerojatno crvene opsegom pogodovanja, muljanja i bezobrazluka koji su im prezentirani od izvršne općinske vlasti, pa im je Plan odbijen - oglasio se rogoznički SDP.

Manje oštri nisu bili ni kandidati s Nezavisne liste "Naše misto":

– Zbog siromaštva djedovina se prodaje za 5 eura, a prenamjenom tog zemljišta u građevinsko zemljište ili u turističke zone mešetari dijele milijune. Ima već petnaestak godina da se grade neke turističke zone, a hotela nigdje na vidiku - poručuju iz "Našeg mista".

Još uvijek aktualna načelnica Sandra Jakelić tvrdi da plan nije odbijen već je zbog proceduralne greške vraćen na ponovljenu javnu raspravu.

Javna rasprava - deset dana?

– Kada se zadire u obalno područje, primjerice uređenjem plaža, ponovljena javna rasprava mora trajati mjesec dana. Naša je trajala 10 dana što je do sada bilo uobičajeno. Prema naputku Ministarstva moramo provesti novu javnu raspravu u trajanju od dodatnih 20 dana – kaže načelnica Sandra Jakelić.

Zbog lokalnih izbora ponovljena javna rasprava neće se održati tako skoro. Izbori su 16. svibnja, ishod izbora je neizvjestan, treba formirati novu vlast i konstituirati Vijeće, a o većini u Vijeću zavisi i sudbina novog prekrajanja rogozničkog prostora. Ako pobijedi HDZ, nova javna rasprava je izvjesna i to u najbržem mogućem roku, ako pak dođe do promjene vlasti, sve druge kandidacijske liste i kandidati za načelnika najavljuju potpunu reviziju planske dokumentacije.

Investitori i oni kojima je zemljište ušlo u građevinsko područje zabrinuti su najnovijim razvojem događaja. Nadali su se kako bi uskoro mogli graditi, oni nezadovoljni, a tih je puno više, odahnuli su. Možda drugi put upravo oni budu bolje sreće.

Razlozi za pokretanje Prvih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica prema Odluci Općinskog vijeća su preispitivanje granica građevinskog područja u odnosu na izgrađenost prostora, osobitost krajobraza, zaštita prirode i kulturno povijesne baštine, usklađivanje sa Strateškim razvojnim programom, prometnom i komunalnom infrastrukturom...

Kritičari izmjena prostornog plana smatraju da nacrt PPU nijedan od tih razloga nije ispoštovao i da su tek su mrtvo slovo na papiru. Po njima ni grafički i ni tekstualni dio nema nikakvih dodirnih točka sa zaštitom prostora, urbanističkom logikom i očuvanjem prirodne baštine. Prostor se i dalje degradira, smanjuje se kvaliteta života i trajno se uništavaju preostali prirodni resursi. Iz orto foto podloge, kažu kritičari, teško se može razabrati izgrađenost pojedinog područja, a nisu se koristile ni najnovije katastarske podloge.

Prikupljeni novac od novoizgrađenih i legaliziranih kuća ne prati infrastrukturno opremanje, općina više nije skup malih vikend naselja već je to područje s više od 7000 stambenih jedinica. Čestice uvrštene u nove građevinske zone ne formiraju urbanistički smišljeno područje već isključivo zadovoljavaju pojedinačne interese...

Iako je stavljen naglasak na očuvanje okoliša i autohtone biljne vegetacije formulacija koja se odnosi na slano jezero Zmajevo oko je zbunjujuća. Izrađivači plana spominju takozvani inundacijski pojas koji je nova kategorija u našem vodnom pravu i definira se kao pojas zemljišta uz vodotoke i druge površinske vode.

Rogozničko slano jezero nije vodotok ni površinska voda, nema ugroženosti od poplava, zapravo u njemu je more i kapilarno je povezano s okolnim morem što potvrđuju znanstvena istraživanja. Nejasno stoga zašto se spominje inundacijski pojas koji predviđa minimalnu zaštitu široku tek 10 metara od gornjeg ruba javnog vodnog dobra, dok pojam javnog pomorskog dobra u općoj uporabi podrazumijeva znatno veći zaštitni pojas.

Gradi se i na Smokvici

Dok se oko Izmjena dopuna rogozničkog Prostornog plana lome koplja i to više od godinu dana, bespravni graditelji ne miruju. Ovih dana sa svih strana stižu informacije o bespravnoj gradnji i to u zaštićenim područjima gdje je svaka gradnja zabranjena prostornim planovima na snazi i ovim u izradi.

Gradi se i na otočiću Smokvica Vela koji zbog oznake “posebna namjena“ nije u obuhvatu prostornog plana Općine Rogoznica i prema zakonskim propisima svaka gradnja i na njemu je zabranjena. Otočić Smokvica službeno je vojarna hrvatske vojske, vojna topnička baza.

Novi najmoprimci, mađarski bogataši, ne mare za hrvatske zakone, prošle godine u doba najtvrđeg lockdowna po otočiću su rovali bageri gusjeničari od 40 tona i izgrađeno je devet bespravnih bungalova. Općina Rogoznica je 8. svibnja prošle godine obavijestila građevinsku inspekciju, nadležne županijske službe, čak i ministarstva, međutim prilaz otoku za sve službe nadzora bio je zabranjen. Blizu otoka ne smiju ni Rogozničani ni turisti. Ovih dana ponavlja se ista slika i u istom razdoblju, na Smokvicu se brodovima ponovno doprema teška mehanizacija.

Zanimljivo je što je Ministarstvo obrane imalo priliku da u najnovijim Izmjenama i dopunama PPU Općine Rogoznica s otoka Smokvica Vela skine posebnu, vojnu namjenu. Otok bi tada bio uvršten u prostorno-plansku regulativu i Mađari bi mogli ishodovati građevinske dozvole i platiti zakonom propisan komunalni doprinos i sve druge naknade koje se plaćaju lokalnoj samoupravi, ali javnim ustanovama i poduzećima kao što su primjerice Hrvatske vode koji pri svakoj novoj gradnji ubiru ne mali vodni doprinos.

Mađarima otok na 30 godina

Bivši minstar državne imovine Goran Marić uz pomoć državnog odvjetništva i suda prije tri godine s otoka Smokvica deložirao obitelj Todorić kojoj je desetljećima taj otok bio privatni ljetnikovac.

Raspisan je javni natječaj za koncesiju i po kratkom postupku Smokvicu je dobila tvrtka Zelena nekretnina koju je upravo za tu namjenu osnovao investicijski fond Balansz Zártkörű Nyíltvégű Intézményi Ingatlan Alap iz Mađarske. O misterioznom fondu dostupne informacije su minimalne. Zna se tek da ga je 2010. godine osnovala OTP banka.

Otok je iznajmljen na 30 godina, godišnja najamnina je 8,14 milijuna kuna, a za 30 godina država će uprihodovati 184 milijun. Za te milijune ustupljeni su im bivši vojni objekti, ljetnikovac, luksuzi apartmani, restorani i sportska igrališta i to na na površini od 168.865 metara kvadratnih.