Uvijek je lijepo čuti kada vam netko iskreno poželi dobro zdravlje, a ako ste otočanin, tada želja triput više vridi. Iz prostog razloga što se na školju, posebno ako je malen poput Žirja recimo, najprije može dogoditi, ne daj bože, da onaj famozni zlatni sat, unutar kojeg dolazak hitne pomoći spašava život, potraje duže a da vikendom na pomoć ne može biti niti medicinska sestra.
Ovih dana zemljom je prohujala vijest o ambulanti bez liječnika u Sućurju na otoku Hvaru. Medicinska sestra dežura sama, na ispomoć stižu liječnici iz Jelse i to traje već pola godine, koliko i natječaj za liječnika, a uz plaću i besplatan stan općina mu nudi bonus od 50 tisuća kuna godišnje. Nade ima, ali ne u zemlji, nego u Makedoniji, odakle će stići liječnica kada zgotovi potrebne dokumente. Ako se i ne zove Nada, tako će je u Sućurju na ipak velikom otoku Hvaru možda prozvati.
Sa svojih 250-300 stalnih stanovnika Zlarin je maleni otok, morsko predgrađe Šibenika i sjedište liječnika zaduženog za sve obližnje škoje svakim danom osim vikendom. Mlada liječnica nije Nada, nego Petra, Petra Svirčić, i osim Zlarina, gdje najviše ordinira, njezini su pacijenti i na obližnjem Prviću, koji administrativno pripada Gradu Vodicama, a brine se i o zdravlju stanovnika Kaprija i najudaljenijeg, Žirja. U ordinaciji je i medicinska sestra Ivana Adum, a dr. Svirčić, prema podacima iz uprave šibenskog Doma zdravlja, prvu srijedu u mjesecu pohodi Žirje, ostale srijede je na Kapriju, ponedjeljkom i četvrtkom iza deset sati je u ambulanti u Prvić Luci, a utorkom i petkom na rasporedu su Prvić Šepurine.
Navikli smo
- Naravno, bilo bi odlično kada bi svaki otok imao svoga liječnika, no ovako je oduvijek, navikli smo i malo tko se žali. Istina je i da bi moglo biti bolje - govori Antoni Biberica, predsjednik otočnog Mjesnog odbora. Dodatnu sigurnost Zlarinjanima ipak daje njihov otočanin i susjed, dr. Vinko Alfier, šibenski kirurg koji će u svakom trenutku priskočiti izvan radnog vremena otočnog liječnika, a prije dr. Svirčić na otoku je liječnica bila njegova kćer Gabi, no otišla je sa Zlarina na specijalizaciju. Kako je i ona živjela u obiteljskoj kući na otoku, svi su mogli spokojno spavati. Liječnik koji stalno živi na otoku, svojevrsni dr. Luiđi iz Malog Mista, logično, ideal je svakog otočanina, posebno na malenim, demografski poharanim šibenskim školjima.
- Zima inače, u pravilu protječe mirno, dodaje Biberica, a problemi su dakako, veći i češći ljeti, kada se broj stanovnika na otoku udeseterostruči i veća je vjerojatnost da će trebati intervencija hitne pomoći. Ma koliko da je Zlarin blizu Šibenika - petnaestak minuta plovidbe brzim brodom - pitanje je hoće li odmah na raspolaganju biti policijski, ili brod Lučke kapetanije koji treba dovesti ekipu hitne pomoći.
Dogodi se ponekad da prođu i dva sata, a kako defibrilator u opremi imaju i otočni vatrogasci, jednom je njihova intervencija spasila čovjeka dok nije stigla hitna, no jedan put nažalost, nisu uspjeli. Imati sreće puno znači u životu, na otocima i više; no izolaciji unatoč jedva se i pamte slučajevi da je netko podlegao ozljedama ili iznenadnom udaru u organizmu zato što je ostao bez pravodobne liječničke pomoći.
Ispod norme
- Kada mladim liječnicima spomeneš otoke, kao da si ih bacio u tamnicu! Ali, svidi im se ubrzo - doduše ne za dulje vrijeme - a u zadnjih nekoliko godina na Zlarinu su najviše radili liječnici sa splitskog područja odakle su i putovali na Zlarin. Bilo je i suza kada ih je specijalizacija odvojila od toga posla - govori Joško Jurić, ravnatelj Doma zdravlja. Izneseni raspored rada liječnika na šibenskim otocima napominje, traje već dugi niz godina, ustanovljen je prije njegova odlaska i zasad će takvim ostati iz jednostavnog razloga što je na Zlarinu 300 pacijenata, u oba prvićka naselja oko 50, na Kapriju 100-tinjak, a na Žirju jedva više od 20.
Minimalni broj za jednu ambulantu i liječnika je 1250 pacijenata, tako da je situacija na tim šibenskim otocima znatno ispod standardne norme. U takvim slučajevima država zdravstvenu zaštitu financira u iznosu od 50 posto, no budući da je riječ o otocima, svi su trošovi pokriveni, kao da je u pitanju puni broj osiguranika, osim što Grad Šibenik financira zapošljavanje medicinskih sestara na Kapriju i Žirju - naglašava ravnatelj.
Zadnji trenutak prije odlaska dr. Gabi Alfier, koja je doduše, odmah na početku svoga angažmana napomenula da se neće dugo zadržati na Zlarinu, uspjeli su u Domu zdravlja pronaći dr. Svirčić koja je radila u gradu i svakog liječnika zamole da ako namjerava otići s otoka, o tome obavijesti barem dva mjeseca prije - iznosi Joško Jurić.
Dom zdravlja dosta je uložio u otočne ambulante, solidno su uređene, a na Žirju i Kapriju su bolje nego neke u Šibeniku. Osim medicinskih sestara Milke Tubak i Nade Radovčić, koje rade osmosatno radno vrijeme svaki dan osim vikendom i u neprekidnom su telefonskom kontaktu s liječnicom. Na Prviću je medicinska sestra Nidija Roman i sve su one svakodnevno na raspolaganju pacijentima, a sestra Radovčić na Kapriju i živi, tako da ustreba li, priskače i izvan radnog vremena.
Može biti prekasno
U sezoni su dakako, potrebe veće i dobro bi došao još jedan liječnik, međutim, u ostatku godine ovaj tim je dovoljan i uspješno pokriva potrebe.
Nismo loše organizirani i zasad nema nikakvih ozbiljnih problema u funkcioniranju zdravstvene zaštite na otocima, no to ne znači da ne može biti i bolje, veli Jurić, navodeći kako se i u Šibeniku događa da su zauzeta oba redovna tima hitne pomoći, a dok se formira treći, treba proteći dva sata i može biti prekasno...
Zato je tendencija da se uređaj poput defibrilatora za laičku primjenu nabavi za sve zdravstvene punktove. Zasad je to na 15 mjesta, a u sezoni će posvuda biti dijelom standardne opreme.
Dom zdravlja uskoro će napraviti novu analizu stanja u ambulantama za nabavku i kasniju raspodjelu opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu. Iz europskih fondova ustanovi je odobreno opreme u vrijednosti od 1,8 milijuna kuna, među ostalim i dva ginekološka ultrazvučna uređaja, tako da će, prema Jurićevoj ocjeni i sada solidno opremljene ambulante pacijentima biti u stanju pružiti još bolju uslugu.
Međutim, liječnika već manje-više u cijeloj zemlji kronično nedostaje, nema ih doslovce za lijek te Joško Jurić priznaje da bi dospio u težak problem da mu dr. Svirčić sa Zlarina najavi odlazak na specijalizaciju. Iz istih razloga jedva je, u posljednji trenutak uspio naći liječnika za veliku ambulantu u šibenskom Crvenom neboderu i uopće ga ne čudi što će Sućuraj na Hvaru dobiti liječnika iz Makedonije.
- Em što se otok, osim rijetkih iznimaka doživljava kao tamnica, em što opća medicina liječnicima nije atraktivna. Dom zdravlja u studenome je raspisao jedan natječaj za tu specijalizaciju i nitko se nije javio. A Dom zdravlja Zagreb-istok, mjerodavan za jedno uistinu veliko područje uspješno je okončao natječaj za 180 liječnika iste specijalizacije sredstvima Europske unije. Kada sam kolegu ravnatelja u čudu upitao gdje ih je samo toliko pronašao, samo mi je odgovorio: "Ovo je ipak Zagreb!"
TOMISLAV JUKIĆ
Stiže nam brod za hitne intervencije
Joško Jurić nije jedini koji smatra da bi posebno opremljeni helikopteri bili najpogodnije sredstvo prijevoza ekipa hitne pomoći do otoka. O tome se u posljednje vrijeme raspravljalo i u stručnim krugovima, no Tomislav Jukić, ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu kaže da je izbor, barem zasad, ipak pao na brze brodove specijalno namijenjene hitnoj službi. Ministarstvo zdravstva priprema natječaj za gradnju šest takvih brodova stacioniranih duž obale. Za 20 mjeseci, kada je predviđeno da će zaploviti, jedan od njih bit će na raspolaganju u Šibensko-kninskoj županiji i poput ostalih pod izravnom ingerencijom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
- Plovilo će biti na raspolaganju svim hitnim službama u županiji i bit će dovoljno za naše potrebe ljeti, kada na otocima ima turista, a na moru je i puno nautičara. Zadnjih 7-8 godina uspješno smo surađivali s policijom i Lučkom kapetanijom i nije zabilježeno da je zbog kašnjenja hitne službe netko nastradao - kaže Tomislav Jukić.