Drniško je područje gotovo stoljeće i pol bilo središte rudarstva. Nekada je na tom području radilo i do 1500 ljudi, danas ondje ne živi ni četvrtina tog broja. O slavnim, ali i teškim danima rudarstva govore oronule građevine, zapušteni rudnici i pokoji svjedok tog vremena. A mogao bi muzej, koji bi doveo turiste, ali i objedinio mnoge uspomene i anegdote, piše HRT
Obraslim puteljcima Promine uz pomoć mještana pronađe se ulaz u rudnik. Teško vidljiv i zakopan, otkriva dugu povijest.
- Odavde su vagoni ulazili i izlazili, dolje se punilo odavde se kopalo, objasnio je Veselin Šiklić, mještanin Siverića.
Nekada je ovo mjesto bilo žila kucavica rudarstva. Nijemi svjedoci tog vremena oronule su zgrade i vagoni.
- Lokomotiva je stara između 130 i 150 godina otprilike, dodao je Šiklić.
Upravo je nju iz rudnika Ante 1969. godine posljednji izveo. Kopao je ugljen, razdvajao i vozio rude, a radilo se u tri smjene.
- Tu je bilo vruće, ljudi su radili samo u gaćicama i rukom sa sebe znoj skidali, kazao je Ante Tomić, rudar.
Stradavanja pod zemljom tih godina bila su rijetkost, ali uvijek se radilo s oprezom.
- Naporno je, opasno sve! Svima su davali samo radniku jadnom nisu, dodao je Tomić.
Postoji pokoja ljubavna priča
Unatoč tomu, rudnik je hranio gotovo sve stanovnike. Žene su praznile vagone, pa se uz rudu veže i pokoja ljubavna priča.
- Iznutra su slali ljubavne poruke tko je radio unutra onda pošalje poruku, zalijepi je na čelo lokomotive, odnosno na vagon, znao je koja tovari i koji vagon, objasnio je Šiklić.
Danas o slavnim danima govori tek pokoje sjećanje i urušeni krovovi u centru Siverića.
- U to vrijeme nema šta nismo imali. Imali smo kino četiri puta tjedno, ples svaki vikend, glazbu, izjavio je Ivan Odak, mještanin Siverića.
Eksploatacija ugljena i boksita ovom kraju donijela je prosperitet. Danas bi to mogao Muzej rudarstva. Izgradnja je u planu, no na čekanju je od 2018. godine.
- Idejno rješenje postoji i ono je prihvaćeno, a hoće li to biti za pet ili deset godina, vidjet ćemo, rekao je Davor Gaurina, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš.
Zaokružio bi Muzej tradiciju dugu 150 godina i oživio zanimljiva te dragocjena sjećanja iz prominskih dubina, zaključuje HRT