Hrvatski sabor prošlog je tjedna donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, kojim će upravljati posebna javna ustanova za čije je sjedište već krenula borba između gradova i općina u njegovu obuhvatu.
Najnoviji hrvatski park prirode, 12. i, poslije Velebita, drugi po veličini, prostire se na 63.052 hektara, od kojih 63 posto otpada na područje Splitsko-dalmatinske, a 37 posto na Šibensko-kninsku županiju.
Park prirode Dinara obuhvatio je planinski masiv koji tvore Dinara, Troglav i Kamešnica, uključujući i Sinjal (1831 mnm) kao najviši planinski vrh u RH, izvore i gornji vodotok rijeke Cetine, kao i Vrličko i Paško te Hrvatačko polje.
Obuhvatio je dijelove gradova Knin (27 posto), Sinj (32), Trilj (16) i Vrlika (50) te općina Biskupija (5), Civljane (90), Hrvace (52), Kijevo (72) i Otok (64 posto).
Konačnom donošenju dugo najavljivanog i pripremanog zakona o proglašenju Dinare parkom prirode obradovali su se istinski zaštitari prirode, ljubitelji flore i faune, posebno zaštićenih i endemskih vrsta, među njima naročito planinari, članovi HGSS-a i građani, čiji pohod dinarskim stazama kroz djevičanske predjele već godinama ima eksponencijalni rast, a trend se ne zaustavlja.
Dinara je formalno postala parkom prirode 5. veljače. Ona će na temelju zakona biti upisana u Upisnik zaštićenih područja RH. Parkom prirode Dinara, jednako kao i drugim parkovima prirode u Hrvatskoj, upravljat će javna ustanova koju će svojom uredbom osnovati hrvatska Vlada u roku od godine dana od donošenja zakona.
Još prije zakonskog proglašenja Dinare parkom prirode objelodanjene su pretenzije pojedinih gradova i općina da baš oni budu sjedište buduće javne ustanove. Kako se dvije trećine Parka prirode Dinara prostire na području Splitsko-dalmatinske županije, logično je očekivati da sjedište buduće javne ustanove bude na području ove županije.
Za to navijaju u Vrlici, gdje smatraju da bi upravo kod njih trebala biti adresa te javne ustanove. Oni su na neki način središnji dio ovoga parka prirode, a čini se da bi za ostvarenje toga cilja mogli osigurati potporu Splitsko-dalmatinske županije.
Pretendenti su i Sinjani. Službena gradska vlast takav zahtjev (još) nije istaknula, ali se za alkarski grad kao sjedište zalažu saborski zastupnik Miro Bulj i sve glasniji ogranak Domovinskog pokreta. Ni iz Knina neće ravnodušno gledati na određivanje sjedišta buduće javne ustanove. Zvonimirov grad sebe vidi kao sinonim hrvatskog oslobođenja, a sloboda je stigla upravo s Dinare.
Najveće pretenzije da baš kod njih bude sjedište ima općina Kijevo. Iz te su općine vezano uz proglašenje Dinare parkom prirode sve inicirali, pokrenuli i godinama uporno gurali. Uz to se pozivaju i na svoje patništvo u Domovinskom ratu, kada su bili hrvatski sinonim za otpor velikosrpskim agresorima, a poslije izravnog agresorskog oružanog napada neupitna hrvatska žrtva.
Ako im se pokaže i najmanja prilika da kod njih bude sjedište javne ustanove koja će upravljati Parkom prirode Dinara, sigurno je neće propustiti iz općine Hrvace. Oni žive s Dinarom i do sada su najviše od svih uložili u njezino komunalno opremanje. Do Vrdova, kao "predsoblja" Dinare, asfaltirali su prometnice iz dva smjera, preko Bitelića i iz smjera Rumina, zajedno s Hrvatskim šumama probili su brojne protupožarne putove, a na Vrdovu su preko lokalne planinarske udruge izgradili planinarski dom, koji je prije pandemije koronavirusa gotovo svakodnevno bio domaćin desecima planinara i drugih koji su tim smjerom kretali prema dinarskim vrhovima.
Kao eho iz općine Otok može se čuti upit: "A zašto sjedište ne bi bilo kod nas?" Javna ustanova za upravljanje Parkom prirode Dinara znači, u prvom redu, kreiranje i provedbu ukupne zaštitne i razvojne politike vezane uz park, što će u praksi realizirati budući zaposlenici te javne ustanove. Na čije će zapošljavanje, ne treba sumnjati, nastojati utjecati gradska ili općinska vlast gdje će biti sjedište i nastojati da što veći broj zaposlenika bude s njihova područja.
Kod svih gradova i općina u obuhvatu Parka prirode Dinara, neovisno o tome kod koga će od njih u konačnici biti sjedište javne ustanove, prisutan je izraziti kadrovski deficit. A upravo o stručnosti budućih zaposlenika ovisit će kojim će putem Park prirode Dinara krenuti, hoće li javna ustanova postati institucija s ulogom razvojno-zaštitne lokomotive ili će to biti još jedan uhljebistan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....