Gdje je nestala sva ona voda?! Jedan od najljepših kutaka Dalmacije ugrožen zbog sušnih godina i bujanja vegetacije

Na starim slikama s kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća, u knjižici "Rijeka Krka" šibenskoga kroničara don Krste Stošića, neke prirodne znamenitosti te čuvene krške rijeke ne izgledaju kao danas, što i ne mora čuditi s obzirom na protok vremena.

Ipak, neobično je što su promjene zamjetne i zadnjih desetljeća, čemu je doprinijela i (pre)bujna vegetacija kao i sušne godine kojih je sve više. Bilo je razdoblja kada se Roški slap pjenio od siline vode, a turisti su se u brodovima pod njima mogli "tuširati", ali i onih kada se sa sedrenih barijera voda jedva cijedila.

Takve pojave manje su bile izražene na nizvodnom Skradinskome buku, glavnome punktu za obilaske tisuća posjetitelja Nacionalnog parka Krka. Neki se pitaju, poniru li vode Roškoga slapa negdje u tlo, tražeći sebi nove putove?

Minulih godina i desetljeća imali smo prilike obilaziti sjeverniji biser dalmatinske ogrlice, na kojem je sve bučilo od siline vode što se slijevala u maticu, na mjestu odakle je nekoć i započinjao ophod "Krkom nizvodno". Dojmljiv je prizor što smo ga snimili još prije gotovo 40 godina s vrha brine, s desne strane Roškoga slapa, pokraj mjesta Laškovica.

Slapovi su se ukazali u svojoj punom širokom raskošnom rasponu, poput blistavog srebrnog nizca dragulja. U drugim prigodama, znali su turisti brodom ljeti prilaziti podno slapištu i "tuširati" se pod zavjesom kapljica čiste, bistre vode. Onako, kako su to činile tri cure s naše slike na bankini izletničkoga broda.

Pamtimo i jedan prelijep prizor iz prosinca 2012. godine, kada je Roški slap usprkos godišnjem dobu bio oskudan. Naposlijetku i jedan doživljaj u veljači ove godine, kad se među bujnom vegetacijom nad maticom, u rijeku slijevao samo jedan slap.

Kako struka tumači takve pojave, pitali smo biologinju mr. Gordanu Goretu, stručnu suradnicu Nacionalnog parka Krka.

- Naravno, sve zavisi o tome u koje doba godine promatrate i taj lokalitet rijeke Krke. Imamo duga sušna razdoblja kroz niz godina što utječe na količinu vode koja se slijeva slapovima u rijeku. Ali, zadnjih godina imamo silno bujanje vegetacije na velikom dijelu slijeva Krke i uz slapišta, ne samo u Roškome slapu, koja prekriva vode.

Međunarodnim projektom za zaštitu prirode pod nazivom "Life" i mi smo u našoj ustanovi započeli trajnu akciju čišćenja okoliša prirodnoga toka rijeke radi uspostavljanja ravnoteže u tako osjetljivom vodotoku - ističe mr. Goreta.

Kao i ljudi, priroda ima svoje godišnje mijene. Nama ostaje samo vjerovati da ovakve pojave ne spadaju u klimatske promjene i da će ravnoteža biti uspostavljena i održiva.