Sveučilišna autonomija i ove je sezone rezultirala neracionalnošću upisne politike: manjak učenika i napuhane upisne kvote na javnim su veleučilištima doveli do rezultata da je svako drugo osigurano mjesto nakon ljetnog kruga upisa ostalo nepopunjeno. Pribroje li se tomu daleko masovnije kvote na javnim sveučilištima, kao i manjinske kvote na privatnim studijima, ukupan broj slobodnih mjesta za jesen je 13.625.
Službeni podaci pokazuju da je 13 javnih veleučilišta za ovu sezonu planiralo upis 4263 kandidata u prvu godinu studija, a pravo upisa ostvarilo je njih 2163. Situacija na devet javnih sveučilišta također je apsurdna - na kvotu od 30.557 upisnih mjesta pravo upisa steklo je tek 21.625 učenika. Stečeno pravo upisa pritom ne znači da će se svi kandidati odlučiti za studij jer je praksa pokazala kako je konačan broj upisanih studenata uvijek manji od broja učenika koji su ostvarili pravo upisa. Za očekivati je ponavljanje dugogodišnjeg scenarija, po kojemu zbog ‘napumpanih‘ kvota nakon dva kruga upisa ostaje nepopunjeno oko deset tisuća predviđenih mjesta.
Raste broj programa
Pritom raste broj studijskih programa: prije deset godina učenici su mogli birati mjesto među 661 studijskim programom, a ove godine je riječ o 922 programa. Paralelno, raste broj studija s nula do tri upisana studenta: lani je (nakon dva upisna roka) bila riječ o 40 studija, godinu prije 31.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, među javnim fakultetima koji na neke od svojih studija nije uspio primiti nijednog studenta ponovo se našao Metalurški fakultet u Sisku (Sveučilište u Zagrebu). Za metalurgiju i njezine smjerove metalurško inženjerstvo i industrijska ekologija bio je predviđen upis 58 studenata. Prijavilo ih se 13 (jedan s odlukom prvog izbora), a pravo upisa nije ostvario nitko. Nakon što su protekle tri godine na izvanredni studij ljevarstva upisivali jednog ili nijednog kandidata, na tom su fakultetu spustili kvotu s 30 na 20 upisnih mjesta, a rezultat upisa je isti - studenata nema.
Ista situacija događa se sa stručnim studijem poljoprivreda krša/stočarstvo krša na javnom Veleučilištu Marko Marulić u Kninu: planirali su upis 30 studenta, prijavilo im se tri, nijedan nije ostvario pravo upisa. Na njihovom stručnom studiju prehrambena tehnologija umjesto ambiciozne kvote od 60 studenata ispala je nula (18 prijavljenih). Ni na Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću nije bolje - na kvotu od 30 mjesta na stručnom upravnom studiju u Otočcu prijavilo se šest studenata, jedan je ostvario mogućnost upisa. U pravilu, riječ je o studijima koji godinama ni približno da popune kvotu, no ipak ustraju u upisu.
Sličnih je primjera niz i na sveučilišnoj razini, pokazuje statistika AZVO-a: redovni zagrebački studij tekstilne tehnologije i inženjerstva (smjer industrijski dizajn tekstila i odjeće) umjesto 35 studenata nema nikoga, kao niti stručni studij smjera dizajn obuće (kvota 20). Inženjerstvo okoliša, izvanredni studij Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, u ljetnom roku nije upisao nitko (kvota 15), kao niti izvanredni stručni studij menadžment malog poduzetništva na splitskoj ekonomiji, dubrovački studij primijenjene ekologije mora, splitski stručni studij strojarstva, izvanredni studij brodogradnje u Rijeci…
Oni koji su primili malo
Studiji koji su zasad privukli tek jednog do pet studenata također je niz: od zadarskog teološko-katehetskog studija, pulskog studija hrvatskog jezika i književnosti ili povijesti, redovnog studija pomorske tehnologije jahta i marina u Dubrovniku, zagrebačke indologije, osječke poljoprivrede (smjer hortikultura), redovnog studija brodogradnje u Splitu. Ne ide se studentima niti na stručni studij pivarstva, niti prerade mlijeka, što su smjerovi javnog Veleučilišta u Karlovcu.
Zagrebački Fakultet prometnih znanosti po podacima Agencije planirao je upis 15 studenata na redovni studij aeronautike, usmjerenje vojni pilot. Pravo upisa ostvarilo ih je troje.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ovih je dana izjavio kako postoje apsurdni primjeri da u nekoj visokoobrazovnoj instituciji postoji veći broj zaposlenih no što je studenata. "Molio sam i rektore da se po završetku ukinu svi studijski programi na kojima nema minimalno pet studenata, da se ne održavaju fantomski studiji na kojima nema studenata te da učine napore u privlačenju stranih studenata", izjavio je.
Dekani i rektori na ovu su situaciju upozoravani još prije deset godina, kada je Hrvatska za ukupnu populaciju maturanata imala 130 posto upisnih mjesta, što znači da ne samo da je svaki završeni srednjoškolac mogao upisati studij, nego je bilo moguće ‘uvesti‘ još 30 posto stranih studenata.
Dio problema s upisnom politikom dočarava i činjenica da u ovome trenutku Ministarstvo znanosti, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za visoko obrazovanje, nema podatke o upisanim studentima. - U ovome trenutku točne podatke o stvarnom broj upisanih studenata na visoka učilišta imaju samo visoka učilišta - kažu u Ministarstvu.
Na upit koji studiji u Hrvatskoj imaju manje studenata od zaposlenih nastavnika, na što se referirao ministar, u Ministarstvu odgovaraju: "U ovom trenutku nije moguće doći do tih podataka, s obzirom na to da su nastavnici raspoređeni na više aktivnih studijskih programa".