Gradonačelnik Antonijo Brajković o sezoni, projektima i razvojnim planovima: Reciklažno dvorište, društveni centar, sportska dvorana...

Grad Skradin danas slavi svoj dan, ujedno i blagdan sv. Jeronima, njegova zaštitnika. Tim povodom razgovarali smo s gradonačelnikom Skradina Antonijem Brajkovićem o važnim projektima koje Grad provodi, planovima u bliskoj budućnosti te netom završenoj turističkoj sezoni.
 

Gradonačelniče je li u planu nekakva posebna proslava ili će se to zadržati u već tradicionalnim okvirima?
- Zadržat će se u tradicionalnim okvirima, obilježavamo blagdan sv. Jeronima, zaštitnika grada Skradina tako da Gradska glazba Skradin održi budnicu u ranim jutarnjim satima. Nakon toga je polaganje vijenaca na gradskom groblju za sve stradale građane u Domovinskom ratu. Naravno održat će se svečana misa, procesija i sjednica. Klasični kulturni program održavamo tijekom cijele godine, imali smo na desetke kulturno društvenih događanja kroz ovu godinu, od predstava, radionica, predstavljanja knjiga, koncerata i sličnih manifestacija. Većina tih događanja ne bi bila moguća bez europskih sredstava jer svaki kulturni događaj uz entuzijazam i volju organizatora zahtijeva i određena sredstva koju male sredine kao što je Skradin ne mogu u cijelosti osigurati iz proračuna.

Male sredine spašavaju EU fondovi

Trenutno su u fokusu projekti vezani za zbrinjavanje otpada te općenito očuvanja okoliša, što Grad radi po tom pitanju?
- Mala smo sredina s limitiranim proračunom i velikim izdacima. Radi se o prostoru od dvjesto kvadratnih kilometara koji imaju potrebu ne samo za gradnjom novih komunalnih i ostalih sadržaja već i za održavanje postojećih što je teško u ovim okolnostima depopulacije i smanjenja prihoda kroz komunalnu naknadu. Nemamo luksuz ignorirati objavljene natječaje iz EU fondova, proveli smo ih u zadnjih nekoliko godina u vrijednosti više godišnjih proračuna Grada. Trenutno se provode dva projekta, jedan je sanacija deponija „Bratiškovački gaj“ koji će biti dovršen uskoro, projekt je financiran kroz Europski kohezijski fond gdje je Gradu odobreno devet milijuna kuna, ali kroz postupak javne nabave ta cijena sanacije deponija je znatno manja. Možemo reći da je vrijednost negdje oko četiri milijuna kuna s uključenim PDV-om. Naša obveza je bila da saniramo to područje koje je bilo klasično odlagalište na kojem se odlagao otpad bez brige za okoliš. Realizacijom ovog projekta eliminirali smo estetsku i vizualnu degradaciju tog područja, ali i spriječili daljnje štetno curenje opasnih tvari u krš. Dobili smo jedan sanirani ekološko prihvatljiv prostor. Drugi važan projekt iz segmenta zaštite okoliša je prijavljen na Europski kohezijski fond. Radi se o izgradnji reciklažnog dvorišta. Nažalost, bila je praksa da su građani svih ovih godina krupni otpad kao što su hladnjaci, fotelje, štednjaci...odlagali u okoliš, što ga je iznimno nagrđivalo. Izgradnjom reciklažnog dvorišta ovakve pojave ćemo umanjiti. Organizirani odvoz otpada postoji već sada. Naše komunalno poduzeće odvozi barem jednom godišnje krupni otpad i to besplatno. Izgradnjom reciklažnog dvorišta osigurat ćemo da bilo koji građanin u bilo koje doba godine besplatno može dovesti otpad kako bi se sanirao. Što se tiče divljih deponija, ove godine smo se prijavili i odobrena su nam sredstva u iznosu od 400,000 kuna za sanaciju divljih odlagališta. To nije dovoljno da se riješimo svih divljih odlagališta, ali je velik korak ka rješavanju tog problema.
 

Koje projekte bi još izdvojili?
- Mnogo je projekata koje trenutno provodimo. Primjer je „Društveni centar“ koji je nastavak projekta „Kulturni centar“ s kojim smo 2019. godine obnovili nekadašnje kino u moderni kulturni centar koji je osnovna infrastruktura za sva društvena događanja. U projektu „Društveni centar“ sudjelujemo kao partneri dok je nositelj projekta Gradska glazba Skradin. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda u visini od otprilike dva milijuna kuna gdje se kroz sljedeće dvije godine provode razni projekti društvenog tipa, a koji iznimno doprinose razvoju društvene scene u gradu.

Posao za 20 žena

Projektom „Zaželi“ pokazali ste da se brinete i o starijoj populaciji.
- Da, iz Europskog socijalnog fonda na ovom području provodimo već treću godinu zaredom projekt „Zaželi“, sufinanciran također iz EU fondova. Projekt je usmjeren na teže zapošljive skupine, žene starije od pedeset godina koje se kroz projekt brinu o starijem i nemoćnijem stanovništvu koji uslijed godina i bolesti nije u stanju brinuti se o sebi. Često su to osamljena starija domaćinstva u ruralnom području. To je jedan jako vrijedan projekt u društveno socijalnom smislu. Kroz projekt je zaposleno 20 žena koje se brinu o 100 starijih stanovnika, time imamo riješenu izvaninstitucionalnu skrb za one koji ne mogu sebi priuštiti starački dom.
 

Kakvi su planovi Grada u bližoj budućnosti? Hoće li Skradin napokon dobiti sportsku dvoranu?
- Imamo ambiciju da u razdoblju kojie dolazi riješimo svoje kapitalne infrastrukturne i društvene potrebe, prije svega fokus je na sportskoj dvorani, Skradin je jedan od rijetkih gradova u Županiji koji nema izgrađenu sportsku dvoranu, procjena je da bi takav objekt vrijedio od 12 do 15 milijuna kuna. Mi smo u prethodnom razdoblju izradili projektnu dokumentaciju, predali smo projekt na dozvolu i sada očekujemo da će se kroz 2022. godinu raspisati natječaj na koji ćemo se moći prijaviti i dobiti sredstva za taj dugo sanjani projekt koji svi Skradinjani očekuju. Također moram spomenuti i projekt veslačkog hangara za koji smo dokumentaciju također izradili kako bismo bili spremni prijaviti se na natječaj čim iziđe. Ove godine smo otvorili dječji vrtić, to moram napomenuti, pohađa ga oko sedamdeset djece na radost njih samih, zaposlenih teta, ali i roditelja. Dobili su jedan vrhunsko opremljeni objekt i to je jedan ogroman iskorak u svakom pogledu.

Golf na Prukljanu

Projekt golfskog terena na Prukljanu ogromna je investicija, kakvo je vaše mišljenje o tom projektu gledajući iz pozicije Grada?
- Projekt golfskog terena uz jezero Prukljan projekt je Vlade RH koja je vlasnik tog prostora. Sukladno prostornom planu Skradina i prostornom planu Županije to je prostor na kojem je moguće legalizirati turistički sadržaj, prije svega hotele, kuće za odmor i golfske terene. Država je napravila određeni iskorak u ovoj godini jer je donijela odluku o izboru investitora i za koji dan se očekuje da će Vlada sklopiti ugovor o realizaciji projekta s budućim investitorom. Ovaj projekt za grad Skradin je važan jer donosi nove sadržaje koji ciljaju na unaprjeđenje turizma i kvalitativni iskorak. Radi se o golfu koji ima milijune igrača, ali je i elitni sport koji privlači elitne goste veće platežne moći. Naravno uz sve one ograde koje projekt donosi u smislu očuvanja okoliša Grad uvijek stoji na poziciji na kojoj je okoliš i zdravlje ljudi nešto ispred čega se ne ide, projekt se mora realizirati u skladu sa zaštitom očuvanja okoliša. Vjerujem da je ovo projekt koji će biti apsolutno prilagođen propisima očuvanja okoliša, koji moramo čuvati, isto tako moramo stvarati investicije koje će doprinositi proračunu lokalne zajednice, a koji direktno utječe na standard života ljudi na ovom području.
 

Projekti komunalne luke Mala Jaruga te pješačko biciklistička staza također je u planovima Grada.
- Što se tiče izgradnje komunalne luke Mala Jaruga, izradili smo projektnu dokumentaciju, ishodovali građevinsku dozvolu i predali projekt lučkoj županijskoj upravi. Vrijednost projekta je tri do četiri milijuna kuna, a luka će imati 30 do 40 vezova. S Hrvatskim cestama radimo na projektu pješačko biciklističke staze od Skradina prema ulazu u Nacionalni park Krka, dobili smo čvrsta obećanja i jamstva da ćemo do sljedeće sezone napraviti pješačko biciklističku stazu čime bi se i poboljšala ponuda Grada, ali i sigurnost što je ipak na prvom mjestu.
 

Osvrt na turističku sezonu.
- Znamo značaj turizma u našoj Županiji. Obavio sam mnogo razgovora s važnim dionicima našeg turizma u Gradu i mogu reći da vlada veliko zadovoljstvo kada su u pitanju dolasci, noćenja i prihodi, pogotovo kada znamo da u lipnju nismo znali kakva će biti sezona zbog pandemije. Turisti još uvijek cirkuliraju, to se osjeti u mjestima koja nisu prvotno kupališne destinacije, poput Skradina. Ljudi ovdje dolaze zbog kulturno povijesne baštine, gastronomije... U našem slučaju pozitivno je što smo nautička destinacija i što se naslanjamo na Nacionalni park Krka. To je velika prednost Skradina.