I u najtežim danima okupacija mogli smo u svoje polje, a sad se bojim kamenih gromada jadaju se Miljevčani i strahuju od najgoreg: Živi nećemo izać' iz maslinika!

Kada pogledate s miljevačke strane na Roški slap, zastane vam pogled od ljepote, od pogleda koji puca na krašku ljepoticu i Nacionalni park Krka. No, ako su vam ispod tog pogleda masline, onda morate obratiti pažnju i na teško kamenje ispod nogu, jer je velika mogućnost da će baš ono završiti u masliniku. I da ćete umjesto ljepote, gledati kako spašavati živu glavu!

– Kad su na Miljevcima bili četnici, mi se nismo bojali, nego smo na ovo misto dolazili, i radili naše masline. Danas, u slobodi, ne možemo od stra. Gledamo svaki tren kako će nam se goleme stine odroniti i kako ćemo živi ostati. Od stra više u masline ne smimo ići, ni na svoju zemlju doći – vele nam Miljevčani Ante i Živko Galić, pokazujući štetu koju su odroni prije mjesec dana napravili kad su pali na županijsku cestu Drniš – Širitovci – Roški slap.

Strahoviti udar

Velike količine kamenja koje su se, uslijed jakih kiša, odlomile od stijene, otkotrljale su se na cestu, rušeći sve pred sobom. Iščupali su stoljetna stabla masline, kao da su suhe triješčice. U masliniku Živka Galića tako su, primjerice, potpuno potaracali osam komada, a još djelomično uništili pet maslina. Već potpuno suhe grane porazbacane su svugdje okolo, jednako kao i kamenje. Manje i veće. A ima ga i teškog nekoliko tona. Za koje nitko ne zna kad se ponovno može pokrenuti, i zaprijetiti cesti, i svima onima koji njome prolaze. A ne samo onima koji obrađuju masline.

– To je srce Nacionalnog parka Krka. Tu je prije neki dan sigurno 300 biciklista prošlo, promet je izuzetno gust. Ne smijemo ni pomisliti što bi se moglo dogoditi da se, ne daj Bože, ovo kamenje pokrene, kao što je to bilo prije više od mjesec i pol dana kada se odlomilo od stijene. Samo je puka sreća što nije nikog poklopilo. Ovako je stradala samo prometnica, županijska cesta 6246 koju su sanirali djelatnici Županijske uprave za ceste, čim smo im javili za odron. Ljudi su izišli još dok je mrak bio. No, raščišćavanje prometnice od odrona, saniranje asfalta, odnosno krpanje, samo je dio priče. Mi ne možemo od straha jer nam kamenje u maslinicima i dalje prijeti, odron se može dogoditi svakog dana – kazao nam je Živko Galić, pokazujući nam i korespondenciju koju je vodio s NP Krka, pod čiju ingerenciju spada i njegov, ali i maslinici ostalih Miljevčana na toj strani, na cesti iznad Roškog Slapa, uglavnom Bogatićana – Galića, Duila i Mazalina.

Pisao NP-u Krka

– Ja sam pisao NP Krka, ali su me oni očito krivo shvatili, jer su mislili da tražim odštetu za štetu u masliniku, pa su mi otpisali da je vrh brda, s kojeg su se odronile stijene, u nadležnosti Hrvatskih šuma, odnosno Šumarije Drniš, pa da se njima obratimo za odštetu. Međutim, mene više od odštete zanima da se riješi problem odronjavanja kamenja, i da se maknu ove stine teške nekoliko tona iz naših maslinika. Da ne bi, ne daj Bože, netko stradao, jer ovo je stalna opasnost za prometnicu, koja se može svakog trenutka pretvoriti u katastrofu. A ide proliće, idu radovi, rezanje i čišćenje maslina, a mi ne možemo od straha u njih pristupiti. A ne smijemo sami ništa ni raditi, ni mehanizaciju dovoditi na svoju ruku. Ovo je područje Nacionalnog parka, temeljnog fenomena, područje stroge zaštite – vele nam Miljevčani.

Na adresu Nacionalnog parka Krka obratili su se dopisom i iz Županijske uprave za ceste, kojim su ih obavijestili da je još 1. veljače 2019. godine došlo "do velikog odrona zbog kojeg je na određeno vrijeme bio obustavljen promet dok cesta nije počišćena, odnosno dok se nije sanirao kolnik".

– S obzirom na to da se navedeni materijal odronio s lokacije koja je izvan zaštitnog pojasa županijske ceste, tj. u području NP Krka, tražimo od vas da poduzmete sve potrebne mjere kako bi se pregledali pokosi iznad predmetne ceste i uklonio nestabilni materijal, a sve u cilju da se omogući sigurno odvijanje prometa i spriječi nastajanje neželjenih događaja – stoji u dopisu ŽUC-a, koji potpisuje ravnatelj Ante Parat.

Damoklov mač

Stvar je, dakle, jasna. Radi se, o slučaju sličnom onom kod Omiša, u kojem su se stijene, teške deset, pa čak i dvadeset tona, otkinule od vrha brda, i na svom putu rušile sve pred sobom. Što je u čijoj nadležnosti, to je u ovom trenutku najmanje bitno, bitno je jedino da se izbjegnu najgori mogući scenariji. I da Galići, odnosno Miljevčani, mogu do svojih maslina. Do kojih su dolazili i u najtežima danima okupacije i Domovinskog rata, a danas ne mogu. Jer ih je strah da im se nekoliko tona veliki kamen ne odroni na glavu. Strah ih je i zakašljati se. Jer, nikad ne znaš kad bi gromade na nestabilnom, vlagom i kišom navlaženom tlu, mogle krenuti pa pomesti sve što im se nađe na putu i na cesti. Koja ovih proljetnih dana počinje vrvjeti životom. Više je od milijun posjetitelja na Krki svake godine, milijun je prigoda da nešto pođe po zlu, a dovoljna je samo jedna...

– Nešto se tu mora napraviti. Nije na nama da kažemo što, to treba odrediti struka. Je li to zaštitna ograda, odnosno mreža, uklanjanje nestabilnog kamenja, raščišćavanje pješačkog klanca koji je ionako već zatrpan odronom kamenja, koji se događa već godinama, a ne samo sada, u veljači, i ne samo na ovome mjestu, nego duž čitavog kanjona, nije na nama da određujemo. To je stvar Nacionalnog parka, ministarstva, države. Mi samo želimo da se to što prije riješi. Da nam taj Damoklov mač ne visi nad glavom, i da možemo u miru Božjem u svoje masline. U koje sad od straha ne možemo privirit. A rodile su prošle godine, čudo Božje. Nikad kao dotad – kazali su nam Galići.

U nadi da će se u Nacionalnom parku Krka, sad kada je izabrano i novo rukovodstvo, nakon smjene na čelu, stvari konačno pokrenuti s mrtve točke. Znate kako je to kod nas, stari je ravnatelj bio na odlasku, novi još nije uzeo stvar u svoje ruke, imaju razumijevanja Miljevčani...