Ispravljanje nepravde: Nakon 20 godina država obeštećuje mještane - sagradite kuću, evo vam zemlja

Sredinom ovog mjeseca, točnije 14. lipnja, stupa na snagu novi izmijenjeni Zakon o upravljanju državnom imovinom. Njime se, među ostalim, državna zemljišta daju na raspolaganje jedinicama lokalne i regionalne samouprave bez naknade, a u svrhu omogućavanja izgradnje stambenih objekata na zemljištu u državnom vlasništvu. Ove nove odredbe Zakona, koje je nedavno usvojio Hrvatski sabor, u javnosti su prošle gotovo nezapaženo, a izuzetno su važne za daljnje provođenje programa stambenog zbrinjavanja i društveno poticane stanogradnje. Ovim se državna zemljišta besplatno dodjeljuju općinama i gradovima koji će, osim za potrebe programa POS-a, zemljišta ustupati svojim građanima za izgradnju obiteljskih kuća, što je od ključne važnosti za rješavanje stambenog problema mladih obitelji, a time i za njihov ostanak u sredinama u kojima su rođeni i žive.

Odredbu da jedinice lokalne samouprave zemljišta dobivena od države dodjeljuju i građanima za izgradnju obiteljskih kuća Ministarstvo državne imovine u zakon je uvrstilo na prijedlog Branke Juričev Martinčev, HDZ-ove saborske zastupnice iz Vodica.

A kako će se zapravo ova nova zakonska odredba reflektirati u praksi, pitali smo saborsku zastupnicu Branku Juričev Martinčev.

– Novim zakonom stvoreni su preduvjeti u prvom redu za programe poticane stanogradnje. Ustupanjem državnog zemljišta bez naknade gradovima i općinama za ovu svrhu lakše će se i financijski povoljnije realizirati projekti POS-a. A odredbom koju sam predložila, i koja je prihvaćena nakon drugog čitanja, omogućava se da jedinice lokalne samouprave dodijele zemljišta građanima za izgradnju obiteljskih kuća. Neiskorištenog državnog zemljišta najviše je u ruralnim područjima i područjima od posebne državne skrbi. Zainteresiranim građanima, ponajprije mladim obiteljima s tih područja, lokalne jedinice dodjeljivat će zemljišta za stambeno zbrinjavanje, odnosno za podizanje obiteljskih kuća. Jednako vrijedi i za urbana područja, ali na njima je državnog zemljišta znatno manje. E sad, pod kojim uvjetima i kriterijima, to još treba precizirati donošenjem zakonskih mjera. No, jedno je sigurno da će se zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća dodjeljivati po vrlo povoljnim cijenama, dakle, višestruko nižima od tržišnih – kazala je Branka Juričev Martinčev.

Ovom novom odredbom zakona stvoren je i pravni okvir za rješavanje dugogodišnjeg problema dijela stanovnika Čiste Velike, mjesta u zaleđu Vodica, koji inače traje skoro 20 godina. Za vrijeme srbočetničke okupacije tijekom Domovinskog rata Čista Velika bila je do temelja porušena i spaljena. Nakon uspješne obnove kuća i povratka stanovništva, dio Čišćana dao je svoja privatna zemljišta za izgradnju škole, crkve i velebne sportske dvorane. Zauzvrat, država im je tada obećala da će u zamjenu dobiti državna zemljišta, a to obećanje ni nakon dva desetljeća nije realizirano.

– Upravo na temelju ove nove zakonske odredbe, Grad Vodice ustupit će od države dobivena zemljišta mještanima Čiste Velike koji su nesebično, bez naknade, ustupili svoje parcele za infrastrukturne projekte svoga mjesta. Ta zemljišta Čišćani će moći koristiti isključivo za izgradnju obiteljskih kuća, što je već i propisano postojećim gradskim prostornim planom, a na njima, primjerice, neće moći graditi poslovne objekte ili neke druge sadržaje. A hoće li oni moći ta zemljišta prodati trećim osobama, to se tek treba regulirati dodatnim podzakonskim aktima – objasnila je saborska zastupnica Branka Juričev Martinčev.

Za realizaciju infrastukturnih projekata u Čistoj Velikoj, u sklopu kojega su izgrađeni crkva sa župnim uredom, zgrada osnovne škole, sportska dvorana, ambulanta i kulturni centar, prisjetio se Anton Storić, bivši predsjednik Mjesnog odbora, 25 mještana ustupilo je prije dvadesetak godina oko 20 hektara zemljišta.

– Da nije bilo toga čina, odnosno da nije bilo dobre volje mještana, Čista Velika do danas ne bi uspjela izgraditi sve ove potrebne vjerske, školske i sportske objekte. Sjećam se, bilo je i otpora jer neki mještani nisu htjeli dati svoja zemljišta bez naknade. Međutim, nakon uvjeravanja da će dobiti zamjenske terene od države, popustili su i potpisali pristanak. Evo, ovim novim zakonom za koji sam čuo da je donesen, svi ovi Čišćani napokon će, nakon dvadesetak godina, doživjeti satisfakciju dobivanjem državnih zemljišta, kako im je tada i obećano – veli Anton Storić, koji je i sam ustupio 3000 kvadrata svojega zemljišta.