Ukupni prihod Nacionalnog parka Kornati od prodanih ulaznica do 25. lipnja veći je za 77,5 posto u odnosu na isti datum prošle godine. Zasluga je to povećane cijene ulaznice za čarter-plovila, ali i većeg broja posjetitelja i bolje naplate ulaznica. Nastavi li se takav pozitivan trend, svi su izgledi da će se u planiranom roku od pet godina postići cilj samoodrživosti parka. Uspješno odrađena sezona uz primjenu novih cijena, jer se i za organizirane izletnike od 1. srpnja cijena povećala s 20 na 35 kuna, dvije su od sedam izazovnih aktivnosti koje trenutačno stoje pred NP-om Kornati.
Tako kaže njegov ravnatelj Josip Zanze, s kojim smo razgovarali točno na polovini njegova mandata na toj funkciji. Ostale izazovne aktivnosti su, kaže on, dobivanje do sada najvećih nepovratnih sredstava iz EU fondova u visini od 58 milijuna kuna, potencijalna gradnja edukativno-prezentacijsko-istraživačkog centra, izrada novog prostornog plana za NP Kornati, provođenje pilot-programa videonadzora parka, te primjena novog Zakona o pomorskom dobru. Pa, počnimo redom...
– Dosadašnje niske cijene ulaska u park plaćali su svi građani Republike Hrvatske jer je Ustanova na državnom proračunu. Naš je cilj da postanemo samoodrživi i da više ne živimo na grbači države. To možemo postići većim cijenama, a i uz ovo povećanje NP Kornati je na začelju po visini cijena ulaza u nacionalne parkove, i boljom suradnjom s kornatskim ugostiteljima. Primjerice, s ACI-jevom marinom Piškera i marinom Hramina na Žaknu postigli smo izvrsnu suradnju što se tiče naplate ulaznica, a to bismo željeli postići i s ostalim gospodarskim subjektima, kojih u parku ima više od dvadeset. Možemo samo zamisliti što je NP sve mogao učiniti da je u zadnjih petnaest godina, od naplate za samo 50 dana na 220 vezova, ubirao prosječnu cijenu od 200 kuna po plovilu. Dobio bi se iznos od 33 milijuna kuna, a i više. Dakle, kornatski gospodarstvenici moraju konačno shvatiti da nitko nema prava na besplatan kornatski ručak jer njega uvijek netko plaća. U ovom slučaju hrvatski građani preko proračuna RH. Ali i to će se uskoro promijeniti.
Ciljate na promjenu odnosa novim Zakonom o pomorskom dobru?
– Da, očekujemo njegovo usvajanje do kraja ove godine, a po sadašnjim njegovim radnim postavkama Javna ustanova postaje upravljačko tijelo na dijelu pomorskog dobra. Otprilike to znači potpuno nove odnose svih dionika života danas u Nacionalnom parku. Naravno da se više neće tolerirati ovakva anarhija u prostoru priobalja i nedefiniranost u postupanju, pa neki ne poštuju ništa i nikoga.
Što će biti s tradicijskim dozvolama za ribolov? Udruga Kurnatari iscrpila je sve svoje snage uvjeravajući mjerodavne da je tu riječ o načinu života i nasušnoj potrebi, a ne o izlovljavanju ribljeg fonda.
– Znao sam da ćete me to pitati. Po mojemu mišljenju, učinjena je pogreška u pretpristupnim ugovorima s EU-om. Sad je procedura takva da izmjene i dopune tih ugovora prolaze kroz sve parlamente članica, a prije toga se usuglašavaju na njihovim odborima. U našem slučaju, stvar je na usuglašavanju pri dvama ministarstvima – zaštite okoliša i poljoprivrede.
Već se godinama govori o potrebi izrade novog PPU-a NP-a Kornati. Što je s time?
– Nakon našeg djelovanja zajedno s čelnicima općine Murter-Kornati, Županijski ured za prostorno planiranje konačno je ovih dana poslao ocjenu stanja prostora NP-a Kornati, čije je ispitivanje na terenu obavila tvrtka "Urbing" d.o.o. iz Zagreba tijekom prošle godine. Vlada će najkasnije na jesenskom zasjedanju konačno donijeti odluku o financiranju izrade novih planskih određenja ili izradom potpuno novog PP-a ili izmjena i dopuna postojećeg, usvojenog davne 2003. godine. Time je mene dopala čast da ostvarim napore moja dva prethodnika i Općine Murter-Kornati na izradi ovog važnog dokumenta, kojim će se ugraditi svi sadržaji kojih danas u parku nema. Zamislite da u špici sezone imamo i do 2,5 tisuća izletnika bez jednog jedinog WC-a, da park nema svojih riva ni mula za prihvat posjetiteljskih brodova dužih od 20 ili 30 metara, a o sređenosti i pristupu plažama da se ne govori. Naši djelatnici sada rade i žive na terenu bez dovoljnog broja sanitarija, čak i kreveta... Sve se to ovim planskim dokumentom mora dovesti u red. Ujedno će Općina Murter-Kornati morati riješiti većinu nelegalnih objekata, a njih u parku, po mojim saznanjima, ima više od stotinu koji se do sada nisu uspjeli legalizirati, većinu mula, riva, ali i omogućiti dijelom gradnju i nadogradnju novih, za život primjeren čovjeku 21. stoljeća.
Rekli ste da svaki dan očekujete rješenje na gotovo 60 milijuna kuna od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a. O kakvom je projektu konkretno riječ?
– Riječ je o programu Rediviva Kurnata – promicanje održivog korištenja prirodne baštine u Nacionalnom parku Kornati. Ponosan sam na sve djelatnike NP-a što smo u najbržem mogućem roku u ljeto 2016. odradili cijeli posao pripreme Programa koji je šibenska tvrtka "Kocka" zaokružila u programsku cjelinu, koju smo predali SAFU-u 31. listopada prošle godine. Rediviva Kurnata objedinjuje 16 programa za revitalizaciju cjelokupne infrastrukture NP-a Kornati. Uz tri prezentacijska centra, Javna ustanova ovim programom dobiva sidreni sustav s 223 nova sigurna veza, novu signalizaciju s dvadeset ploča, pet spremnika za otpad s WiFi sustavom, novo aluminijsko radno plovilo dužine 11,5 metara za prijevoz 11 tona smeća, polivalentno interventno izviđačko plovilo od osam metara, četiri hibridna glisera... Posebno bih izdvojio dio koji se odnosi na valorizaciju prirodne baštine korištenjem novih tehnologija, a posebno aktivnosti vezane uz maslinike naših Kurnatara. Masline će se snimati u zajedničkom kadru i svaka posebno u NDVI spektru. Nadgledat će se i pratiti stanje maslina, prisutnost štetnika i potencijalne bolesti radi njihova suzbijanja. Izradit će se GIS sustav suhozida za potrebe turističke valorizacije kao jedne od atrakcijskih točaka NP-a Kornati, softver s centralnom bazom podataka, podmorsko mapiranje i monitoring lokacija.
