Kad ljeto prođe, čeka ih zima bez kune u takujinu: 400 turističkih vodiča iz Šibensko- kninske županije u financijskim teškoćama

Znaju li u Vladi što radi desna, a što lijeva? Ne, barem prema onome što se događa turističkim vodičima u zemlji. Nakon završetka sezone, kada vodiči prestaju raditi, Hrvatski zavod za zapošljavanje briše ih iz evidencije, te više ne mogu ostvariti naknadu za nezaposlene. Stvar se do te mjere zakomplicirala da trebaju čak i vratiti novac ako im ga je HZZ isplaćivao, što se odnosi i na poticaje za samozapošljavanje. Odjednom je nekome sinulo da turistički vodiči pripadaju slobodnim zanimanjima – poput odvjetnika, liječnika, veterinara i drugih ako su privatnici na koja se spomenuta prava ne odnose. Svakako, na meti je oko pet tisuća turističkih vodiča u cijeloj zemlji, od čega ih je na području Šibensko-kninske županije oko 400.

Zbunjujuće tumačenje

– To bi možda bilo razumljivo da se zakon promijenio, ali nije, budući da je godinama na snazi isti propis. Za turističke vodiče vrlo neugodna, zbunjujuća novost jedino je to što HZZ odnedavno drukčije tumači odredbe i tvrdi da su turistički vodiči, samo zbog činjenice da imaju rješenja koja im omogućuju baviti se tim poslom, automatski zaposlene osobe, makar i ne radili. Drugim riječima, ljudi iz te branše ne mogu biti nezaposleni i barem što se tiče HZZ-a, dade se zaključiti da iz njihove perspektive turizam u Hrvatskoj traje cijelu godinu – govore Tina Biluš, predsjednica županijske Udruge turističkih vodiča "Mihovil", i Ivanka Čoga, istaknuta članica udruge koja se, za razliku od svoje kolegice s otvorenim obrtom u struci, turističkim vođenjem bavi honorarno. "Mihovil", inače, broji 70-ak članova.

No, da kojim slučajem Ivanka Čoga izgubi svoj stalni posao, napominje, prema tumačenju HZZ-a opet ne bi mogla uživati prava nezaposlenih građana, budući da joj ga osigurava licencija za turističkog vodiča. Uostalom, taj je posao, ne od jučer, izrazito sezonske naravi i tako HZZ na silu podvrgava stvarnost svojim projekcijama, te s nejasnim motivima unosi neizvjesnost u zanimanje bez kojeg je kvalitetan turizam nezamisliv. Da stvar bude gora, napominju naše sugovornice, inače u stalnom kontaktu sa svojom krovnom organizacijom, Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, u ovom slučaju dvije najvažnije državne institucije – Ministarstvo rada i Ministarstvo turizma – o tome imaju oprečne stavove, jasno je iz odgovora na upite iz Zajednice društava turističkih vodiča.

Nema klasifikacije

– Mi smo s ovim kao djelatnost potpuno izdvojeni, a da ne znamo zašto, barem to nije jasno iz odgovora Ministarstva rada našoj Zajednici turističkih vodiča. Svrstani smo najopćenitije u zanimanje "turistički djelatnici" zajedno s tradicionalnim slobodnim profesijama, no bez klasifikacije. Jer čitav niz turističkih djelatnika, poput recepcionara, radi sezonski i ima prava nezaposlenih osoba, jedino ih turistički vodiči nemaju. Pa čak i neke slobodne djelatnosti, novinari s vlastitim obrtom, na primjer, imaju pravo na barem mjesec dana naknade za nezaposlene, ali ne i mi – govori Tina Biluš, dodajući kako su turistički vodiči diskriminirani i zato jer, s druge strane, nisu na listi slobodnih zanimanja propisanih Zakonom o porezu na dohodak.

Ministarstvo turizma, kako navodi, sporne dijelove Zakona o pružanju usluga u turizmu tumači u prilog dosadašnjih prava vodiča, te upis u registar ne znači da turistički vodič pruža te usluge, nego mu samo daje pravo na to i služi jedino u statističke svrhe.

No, Ministarstvo rada odjednom istu činjenicu evidencije turističkih vodiča u središnjem registru smatra namjerom obavljanja djelatnosti i tim činom osoba prestaje aktivno tražiti posao. Stoga se, tumači to ministarstvo, u evidenciju nezaposlenih više ne mogu prijaviti turistički vodiči iz registra, bili prijavljeni kao obrtnici ili u kategoriji samostalnog zanimanja, obavljali u naravi djelatnost ili ne.

Rad na crno?

Moguće rješenje, prema preporuci HZZ-a, jest privremeno ispisivanje, zatim ponovna registracija kada nastupi sezona, međutim vodiči time ne mogu biti zadovoljni. Ne samo zbog dodatne administrativne procedure i novčanih izdataka, nego i zato što se iskaznica vodiča ne vraća prigodom odjave te se briše razlika između vodiča koji se ispisao i upisanih. Postavlja se pitanje hoće li inspekcija na terenu imati ažurirani popis ili će sva ova zavrzlama postati plodno tlo za rad na crno.

– Uistinu je teško raditi u takvoj neizvjesnosti, kao da država namjerno želi zagorčati život djelatnicima u gospodarskoj grani koja je za Hrvatsku gotovo najvažnija i obeshrabriti, umjesto poticati, sve koji žele postati turistički vodiči – kaže Tina Biluš.

Ona nije samo na čelu udruge "Mihovil", nego predvodi i jezgru kreativnih turističkih vodiča, listom žena koje jako vole svoj posao i trude se pružiti nešto više. U to su se osvjedočili podjednako Šibenčani i gosti, koje su uputile u "Mračne strane srednjovjekovnog Šibenika", vodeći ih u kostimima iz toga doba dosad u nekoliko prigoda na taj vrlo zanimljivi tematski razgled starog grada, za što su se pripremale mjesecima.

Biluš je svoj obrt dosad prijavljivala na razdoblje od pola godine i zatim bi koristila prava za nezaposlene, a o tome što je čeka na jesen razmišlja sa strepnjom. Doduše, nadaju se da će se zavrzlama ispraviti tako da HZZ samostalno korigira svoje pogrešno tumačenje zakona, kako ocjenjuje i očekuje odvjetnik specijalist za radno i socijalno pravo od kojeg je Zajednica turističkih vodiča Hrvatske zatražila pravno mišljenje. Da je stvar, najblaže rečeno, dosta nejasna ljudima iz pravničke branše, potvrđeno je također Šibenskom listu, i to iz samoga HZZ-a, no izvor iz razumljivih razloga nećemo navoditi.

Nismo šetači

Ivanka Čoga na kraju zaključuje:
– U raširenim predodžbama mi smo ljudi koji se šetamo i lagodno zarađujemo novac. To što moramo biti psiholozi, znati svaku servisnu informaciju, što smo domaćini i promicatelji kulture svoga kraja, kao da nije važno u zemlji kojoj je turizam od vitalnog značenja.

S Ministarstvom turizma njihova je udruga vodila teške borbe da se kao turistički lokalitet u Šibeniku ne zaštiti samo katedrala sv. Jakova na listi UNESCO-a i trg pred njom, nego i cijela povijesna gradska jezgra. Ima status zaštićene povijesne cjeline, a Ministarstvo turizma na jedvite jade zaštićenim lokalitetom proglašava ono što je prije njih učinilo Ministarstvo kulture.

Naime, UNESCO je cijelu gradsku jezgru proglasio zaštitnom zonom katedrale, a ono što je lokalnim vodičima od važnosti jest da na zaštićenim lokalitetima mogu raditi jedino kolege s položenim posebnim ispitom za Šibensko-kninsku županiju. A to su, dodaje Čoga, u premoćnom broju ovdašnji, šibenski vodiči i oni najbolje mogu govoriti o svome kraju. Vlada očito misli da to mogu i Kinezi...