Kornati na gradelama: Ugostitelji digli 540 ilegalnih vezova; Više od 20 restorana bavi se i nautičkom djelatnošću bez ikakve dozvole i zaradu spremaju u svoj džep usred Nacionalnog parka, koji gubi desetke milijuna kuna godišnje

Naš je cilj da postanemo samoodrživi i da više ne živimo na grbači države.

Tako je prošle godine govorio Josip Zanze, ravnatelj Nacionalnog parka Kornati. Vjerojatno je ozbiljno mislio, ali puno je prepreka do tog cilja. Nema dileme ni za koga, nekih milijun eura prihoda prava je mizerija u odnosu na potencijal NP-a Kornati.

Osim niskih cijena ulaska u park, slabe naplate ulaznica, "sezonskog" kriminala s dvostrukim ulaznicama i financijskih malverzacija, u Kornatima postoji još jedan veliki problem o kojemu se javno ne govori. Riječ je o kornatskim ugostiteljima s kojima uprava Ustanove - priznao je sam ravnatelj - nije uspjela uspostaviti poželjan odnos. Za razliku, recimo, od ACI-jeve marine Piškera s kojom ima izvrsnu suradnju. Barem što se tiče naplate ulaznica. O detaljima, međutim, ravnatelj nije spreman govoriti.

- To je teška, vrlo ozbiljna tema, o kojoj moramo ozbiljno razgovarati. Sad se oko toga aktiviralo i ministarstvo, pošaljite upit pa ću odgovoriti, i to u suglasju s ministarstvom - kaže Josip Zanze, koji je javno poručivao kornatskim gospodarstvenicima da nitko nema prava na besplatan kornatski ručak jer njega uvijek netko plaća. U konkretnom slučaju hrvatski građani preko proračuna RH. Najavljene skore promjene nisu se dogodile, nautička sezona je počela i sve je po starom.

U čemu je zapravo riječ?
U kornatskom arhipelagu tijekom godina razvila se prava ugostiteljska industrija. Od malih ribarskih kućica koje su imale funkciju spremišta za kornatarske ribare i zaštite od nevremena, malo-pomalo razvila se ozbiljna djelatnost. Prvo, ribe na gradele - od ulova, pogostio bi se koji gost nautičar koji se slučajno vezao u vali. Domaćini su shvatili da se tako može i zaraditi, gradele postaju veće, zarada malo veća, barke se vežu na postojeći mulić, pa ima sve više barki i malo-pomalo eto bova, ponton, riva…

Danas u kornatskom arhipelagu te Nacionalnom parku Kornati ima 30 restorana koji su nastali iz ribarskih kućica rasprostranjenih po kornatarskim uvalama. Tih 30 restorana, što je puno važnije, raspolaže s ukupno 540 vezova za plovila. Od toga je otprilike 275 vezova, 165 raznih vrsta bova te stotinjak vezova na sidru.

Od ukupnog broja od 540 vezova ogromna većina je izgrađena ili postavljena bez potrebne dokumentacije, odnosno bez provedene procedure ishođenja koncesije. Ribarske kućice danas su postale restorani na glasu s dodatnom besplatnom uslugom privezivanja na rivama, pontonima, bovama…

Gosti restorana u većini slučajeva ne plaćaju vez tijekom boravka u restoranu. Postavljanje pontona, građenje riva, postavljanje bova nije regulirano zakonom već se izgrađuje i postavlja nasumično bez planiranja, ishođenja potrebnih dozvola i koncesija na pomorsko dobro. Posljedično, ne plaćaju se zakonom određena davanja državi niti se plaćaju propisane naknade Ustanovi za boravak u nacionalnom parku… Pri tome su ozbiljna nelojalna konkurencija ACI marinama.

- Sve što kažete istina je, najveću štetu trpi Nacionalni park i ACI, ali nemojmo o toj važnoj temi ovako telefonom - kaže ravnatelj Zanze.

Od navedenih 30-ak restorana, samo četiri imaju koncesiju za sidrište, dok se dva restorana nalaze u ACI marinama Žut i Piškera, koje imaju koncesije za luku nautičkog turizma. I, dakako, ne nude besplatni vez. Dakle, 24 konobe ili restorana (pretpostavka je i nešto više) bave se, uz ugostiteljsku, i kakvom-takvom nautičkom aktivnošću bez potrebnih dozvola i bez (temeljem zakona o koncesijama) plaćanja davanja državi i nacionalnom parku Kornati.

Uzimajući u obzir broj plovila koji krstari kornatskim arhipelagom tijekom tri ljetna mjeseca te sidri na bovama ili se privezuje uz rive i pontone navedenih ugostiteljskih objekata, ne plaćajući vez i ulaznicu u Nacionalni park Kornati, dolazi do gubitka značajnih iznosa, kako za lokalnu zajednicu i Park, tako i za državu. Riječ je o desecima milijuna kuna.

- Možemo samo zamisliti što je NP sve mogao učiniti da je u zadnjih petnaest godina, od naplate za samo 50 dana na 220 vezova, ubirao prosječnu cijenu od 200 kuna po plovilu. Dobio bi se iznos od 33 milijuna kuna, pa i više - ovlaš je računao i žalio se novinaru prošle godine u ovo vrijeme ravnatelj Josip Zanze.

Nova sezona je počela i sve je isto kao i lani. Nitko nije dobio prava na besplatan kornatski ručak, a zna se tko ga plaća.