Vjetroelektrane su doslovce okupirale prostor Šibensko-kninske županije, ali nažalost to se nije dogodilo zbog ekološke osviještenosti lokalnih vlasti koje preferiraju obnovljive izvore energije, nego zbog benevolentnog odnosa prema investitorima koji su ovdje uvijek nailazili na "meko tlo". Vjetroturbine su se uglavnom postavljale u ruralnim područjima pri čemu su investitori u svojim planovima i ambicijama anticipirali pasivnost lokalne zajednice jer tu ionako živi malo ljudi pa se neće imati tko buniti. No, u tome su se prevarili, barem kad je u pitanju općina Unešić, gdje je upravo ta premisa, da tu nema ljudi pa neće biti ni pobune, bila okidač za pobunu!
Bitno je reći da unešićki "pobunjenici" nisu a priori protiv izgradnje vjetroturbina, nisu protiv novih tehnologija i zelene energije, oni samo zahtijevaju da se provode zakoni RH i direktove EU-a! A danas, to, tvrde, nije slučaj...
Na poziv inicijativnog odbora građanske inicijative Unešić otišli smo na lice mjesta da bismo se uvjerili zašto se tako snažno protive izgradnji novih vjetrenjača na lokaciji Crni vrh na kojoj su već "posijani" golemi vjetroagregati, a zbog čega su koncem prošle godine prikupljali potpise za peticiju protiv nastavka instaliranja novih vjetrenjača.
'Ismijali su nas'
Ivan Dželalija pokazuje nam kompletnu dokumentaciju s 1155 potpisa mještana koji su se usprotivili postavljanju novih vjetroagregata. Uz peticiju, koju teško da netko tko živi stalno ili samo povremeno u Unešiću nije potpisao, na adresu župana Marka Jelića, županijskog Zavoda za prostorno uređenje te Upravnog odjela županije za zaštitu okoliša dostavili su zahtjev za izmjenu i dopunu Prostornog plana županije kojima traže brisanje lokacije za izgradnju vjetroparka na području općine Unešić. Prije toga pokušali su razgovarati s lokalnom vlašću, sastali se s donačelnikom općine i predsjednikom Općinskog vijeća.
- Ali, nije to bio razgovor, ismijali su nas, pojavili su se tu reda radi, nisu pokazali ni najmanje zanimanje za naše primjedbe, ali nije to ni čudno. Načelniku općine Živku Bulatu to ne smeta jer živi u Šibeniku, a njegov zamjenik ima kuću koja je dovoljno daleko od vjetroparka, ali mu zato smeta željeznica! - govori Ivan Dželalija, poduzetnik koji živi u Splitu, ali nema vikenda ili praznika da nije u Unešiću u koji se želi i trajno vratiti.
No, što je sporno za mještane Unešića koji su odlučili da neće "šutke pasti"?
- Ministarstvo graditeljstva i održivog razvoja izdalo je investitorima RP Globalu, u ožujku 2021., rješenje za izradu studije utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata u planiranom vjetroparku Velika Glava, Bubrig, Crni vrh i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. A tom se izmjenom predviđa smanjenje broja vjetroagregata sa 37 na 27, ali i povećanje individualne snage planiranih, a još neizgrađenih 8 vjetroturbina, sa 2,3 na čak 6 MW! Nije problem samo u dva i po puta jačim agregatima, nego i u njihovim dimenzijama - napominje Ivan.
- Visina stupa na koji su postavljene lopatice vjetroturbine povećava se sa 78 metara na 119, promjer lopatica sa 82 na 170 metara, a stup od dna do vrha doseže čak 209 metara!? To je monstrum - veli Ivan - i zamislite samo kad se to pri pravom vjetru počne vrtjeti, kakva je to buka.
Sporni megaagregati trebali bi se postaviti na lokaciji Crni vrh koja je smještena između naselja Podumci i Unešić sa sjeverne strane, odnosno Ljubostinja i Koprna s južne, a udaljenost vjetroagregata od granice građevinskog područja je ostala na 800 metara. U slučaju Antonija Lučića, koji kaže da je "na prvoj crti obrane", to je, kako tvrdi, samo 400-500 metara.
Prekoračenje buke
- Udaljenost vjetroagregata prema prostornom planu općine i županije bi morala biti najmanje 800 metara od naselja, a prema direktivama EU-a je minimalno 1,6 kilometara! I zato mi uporno ponavljamo da se ne protivimo izgradnji vjetroparkova, nego nepoštivanju zakona RH i direktiva EU-a - naglašava Ivan.
A osim što se ne poštuje propisana udaljenost od građevinskog područja, problem je i buka koju proizvode vjetroagregati, a koja je daleko iznad dopuštenih 40 decibela. Konačno, veli jedan od vodećih ljudi građanske inicijative Unešić, gigantske vjetroelektrane značajno bi narušile krajobraz i izazvale štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji žive u naseljima uz vjetroagregate, a da ne govorimo, ističe Ivan Dželalija, o nemjerljivom utjecaju na staništa ptica, šišmiša, velikih zvijeri koje na ovom prostoru obitavaju.
Prvi vjetroagregati koji su postavljeni u Šibensko-kninskoj županiji bili su 0,8 MW instalirane snage (vjetropark Trtar), a svaki od planiranih 8 agregata na lokaciji Crni vrh je gotovo osam puta veće snage! Za takve radikalne promjene snage i dimenzija vjetroturbina PP županije je potpuno neodgovarajući i zahtjeva hitne izmjene kako bi se povećala minimalna udaljenost od naselja i razina dozvoljene buke.
Jedan od problema koje stvaraju vjetroelektrane je i efekt treperenja sjene koje izaziva rotirajuća lopatica vjetroagregata bacajući sjenu na kuće i okolno područje u blizini naselja, a što može ozbiljno ugroziti zdravlje i normalan život ljudi, upozorava Ivan.
- U dokumentu britanske vlade "Planiranje obnovljive energije 2004. godine" objavljeno je - kaže - da je dokazano kako se efekt treperenja sjene može dogoditi unutar 12 metara promjera rotora vjetroagregata, a u ovom slučaju promjer je 170 metara, što znači da se efekt sjene može dogoditi na udaljenosti od čak 1700 metara od vjetrenjača, a sva su unešićka naselja debelo unutar toga.
Konačno, upozoravaju naši sugovornici iz Unešića, problem su i nesreće koje se događaju u vjetroparkovima, a navodno ih je godišnje oko 80, i najčešće se događaju zbog kvara na lopaticama vjetroagregata, zbog čega dolazi do otpadanja cijele lopatice ili njezinih dijelova. U Njemačkoj je zabilježen slučaj, navode, da su dijelovi lopatice probijali krovove i zidove obližnjih kuća, da su letjeli i do 1300 metara od vjetroparka.
Solari su alternativa
Zbog svega, potpisnici peticije, njih 1155, smatraju da su solarni parkovi kao alternativni izvori energije budućnost za ovo područje Dalmacije koje ima daleko više sunčanih dana godišnje nego vjetrovitih. Ne vide budućnost u vjetroparkovima koji ne zapošljavaju ljude, nego u razvoju seoskog turizma, pooljoprivredi i stočarstvu. Neposredno uz lokaciju Crni vrh izgrađeno je više kuća za odmor s bazenima, nekoliko ih je u izgradnji, a megavjetrenjače ugrožavaju njihov opstanak kao i budući razvoj turizma na ovom ekološki čistom, zdravom, očuvanom prostoru. Vjeroelektrane samo mogu dovršiti sve snažniji proces iseljavanja i trajno opustošiti Zagoru.
Sve to su, vele, kazali i županu Jeliću koji im daje podršku i podupire izgradnju solarnih elektrana umjesto vjetroparkova kojih je u županiji ionako previše. Šibensko-kninska županija, naime, prednjači po broju vjetroparkova i instaliranih vjetroturbina u Hrvatskoj čime je trajno unakažen krajobraz. Pitanje je, ističu, kome se sve pogodovalo i zašto, a poznato je da je najveća vjetroelektrana kod nas Krš Pađene pod istragom. Pitanje je i kako je moguće da načelnik općine Unešić podržava ovaj mega - projekt izgradnje novih vjetroturbina unatoč tome što se svojim potpisima na peticiji čak 1155 stanovnika općine odlučno tome usprotivilo. Za čiji interes on radi, ako ne za interes svojih sumještana - kažu nam Unešićani.
Uostalom, ovakvi projekti su od koristi samo investitorima (često sumnjive reputacije) koji ubiru milijarde, a država je omogućila da studije utjecaja na okoliš izrađuje i naručuje investitor što je, napominju, klasični sukob interesa.
- Država novcima poreznih obveznika subvencionira tu skupo proizvedenu energiju, potpisuju se ugovori na 15 godina, a povrat investicije je za prosječno 5 godina, što znači da sljedećih deset godina investitor zarađuje milijune - govore dobro upućeni članovi inicijativnog odbora.
Branko Dželalija podsjeća da je aktualni Prostorni plan županije donesen 2002., a prva vjetroelektrana na Trtru imala je instaliranu snagu agregata od 0,8 MW, da bi ona narasla do danas na 6 MW kakve bi trebale biti postavljene na Crnom vrhu. Dakle, kaže, rasle su dimenzije i snaga vjetroagregata, a nije se mijenjala minimalna udaljenost od kuća. Pa što je tu radila struka, zašto nije intervenirala - pita se Dželalija i dodaje kako je na Midenom brdu ukinuta predviđena lokacija za vjetropark jer se na tom lokalitetu nalaze kuće načelnika i čelnika "partije", a formalno obrazloženje je bilo da je to ruta kojom prelijeću ptice (?!) Razočaran je što župan ne poduzima ništa da se PP-om definira veća udaljenost od kuća i zaštita od buke, jer ako se planirane mega-vjetrenjače instaliraju, život uz njih bit će pakao za malobrojne stanovnike koji ostanu na ovom području.
Rušenje studije
- Mi se samo nadamo da će Županijska skupština donijeti točkaste izmjene PP-a prije usvajanja studije utjecaja na okoliš i ako njišta drugo, propisati udaljenost vjetroagregata na barem 1,6 – 2 kilometra od građevinskog područja. Nevjerojatno je da se investitoru može odobriti snaga od 6 MW po agregatu kakva još u Hrvatskoj nije nigdje montirana. A kod nas bi ih trebalo biti čak 8, svaka snage 6MW, na tako malom lokalitetu - ogorčeno će Ivan.
- Ako hitno ne dođe do usvajanja točkastih izmjena PP-a županije, ići ćemo - poručuje - na rušenje studije utjecaja na okoliš. Predlažemo da se umjesto vjetroturbina stave solarni paneli. Ali, to njih ne zanima, oni su zacrtali vjetroturbine i gotovo. Svjesni smo toga da je to i doslovce "borba s vjetrenjačama"- pomalo će demoralizirano.
- Ma neka oni samo poštuju zakone RH i direktive EU, pa neće biti problema - ponavlja Ante Mrčela.
A taman su se, nastavlja priču Ivan, mladi počeli vraćati u rodni kraj, počeli su zasnivati obitelji, okrenuli se turizmu. Imamo desetak kuća za odmor koje imaju odličnu popunjenost, imamo i nadaleko poznatu autohtonu konobu "Campanello", koju je otvorio mladi dečko, Mate Sučić, vrhunski kuhar, koji zapošljava 8 radnika, daleko više od RP Globala! A Sučićima će, veli Ivan, elise vjetrenjača biti doslovce u pijatu.... I u Malešima su kuće 400-500 metara zračne linije od vjetrenjača, dodaje.
Otišli smo i do Crnog vrha, do podnožja jedne vjetroturbine pod kojom smo se osjećali manji od makova zrna. A ona je dva i po puta slabija od buduće, visoka je 82 metra i snage 2,3 MW, za razliku od planirane koja doseže visinu od 209 metara i snagu od 6 MW! U podnožju su kuće. Zadnja instalirana vjetrenjača u Unešiću je u zaseoku Rajčići, Dželalije... gdje već neki ljudi žive od turizma. Neki imaju koncesiju na ispašu krava, kao Ivica Mrčela, predsjednik udruge Kampanel 1861, koji nam kaže:
- Naša udruga želi biti korektiv u ovoj priči. Nas ne zanima politika nego samo bolji život u našoj općini. Razgovarali smo sa županom Jelićem, i on je protiv toga. Dali smo do znanja općini da je ovo naša oaza mira, Zagora je turistički hit i ukoliko se legitimnim sredstvima ovaj projekt može zaustaviti, neka se odmah zaustavi. Nismo mi ni protiv alternativnih izvora energije, ni protiv investitora, ali tražimo da se napravi prava, relevantna studija utjecaja na okoliš, i bez nje ne želimo ovdje vjetrenjače. Već 15 godina provodimo projekt "Oživimo i očuvajmo Zagoru", želimo da se narodu kaže istina i da se vjetroparkovi, ako će se graditi, udalje značajnije od naselja. Ako općini treba novca za proračun, nekad se grade solari! Mnogi se žele ovdje vratiti, žele mir, uživanje u ovoj prirodi, a sad ove megavjetrenjače! To ne ide uz razvoj kako ga mi vidimo - poručuje šef Kampanela, kojem se pridružuje i njegov dopredsjednik Joško Mrčela, napomenom kako se planiraju nove kuće za odmor u Unešiću, ali bit će to uz vjetrenjače mrtvi kapital, jer "tko će vam doći ovdje uz te vjetroturbine i buku koju stvaraju".
Idemo do kraja
Razočaran je I Ivica Višić Ganga koji se sa suprugom vratio iz Zagreba i stare dane odlučio provesti u zavičaju, jer tu su njegovi korijeni
- Ne kajem se što sam došao, ali borit ćemo se do kraja, dok smo živi. Zakoni trebaju biti za dobro ljudi, A što je ovo? Vjetroparkovi su kap u moru što se tiče naših potreba za električnom energijom, i danas svi znamo da nas može spasiti samo nuklearna energija, a ovo je isključivo za interes investitora.
Obilazak smo završili u Ljubostinju, kod Antonija Lučića čija je kuća najbliža vjetrenjačama s Crnog vrha.
- U studiji utjecaja na okoliš stoji da su ova sela nenaseljena i da se neće nitko buniti. E to nas je sve najviše razljutilo. Zašto nisu išli na solare, mi ne bi ništa rekli, ne bi ih ni vidjeli, ne bi bilo buke. Ali, ljude nitko ništa ne pita, k'o da nas i nema. Kad smo išli razgovarati s načelnikom, on šuti, pognuo glavu i ne želi ni razgovarati. Pa koga on zastupa, čije interese?- ljuti se Antonijo.
Na njegovu kuću i ove "male" elise bacaju sjenu, kad vjetar krene cijela se kuća, kaže, trese od vibracija, a vi sad zamislite što će biti kad mi povrh kuće stave gigantsku vjetroturbinu snage 6 MW! Što je onda meni činiti? Odseliti? Je li to interes općine, županije, države? Zašto nam se to radi?
Nije ništa bolje ni u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Unešićanima su došle dati potporu i kolegice iz Splitsko-dalmatinske županije Renata Kelam, nezavisna vijećnica u Općinskom vijeću Lećevice i Ivona Blaić, vijećnica MOST-a, predstavnica odbora za zaštitu okoliša Grada Kaštela. Sve su vjetroelektrane u SD županiji na tromeđi Prgomet-Lećevica-Radošić.
- Hrvatska priča o zelenoj energiji zločinački je korupcijski pothvat od kojega se diže kosa na glavi - kažu - jer nigdje u Europi se prelasku na alternativne izvore energije nije pristupilo tako da se prirodna sredina izrabi, proračun uništi, a mjesno stanovništvo opljačka, sve pod egidom tobožnjih "europskih politika". Kad se negdje u Hrvatskoj izgradi hidroelektrana, lokalna zajednica dobiva visok postotak prihoda, jer se to smatra resursom na koji imaju pravo i stanovnici krajeva u kojima umjetna jezera daleko manje naštete okolišu od divovskih "mlinaca za ptice", vjetrenjača koje izgledaju kao fantazmagorične utvare Don Quijotea. Da su ljudi iz malih općina poharanih vjetroparkovima dovoljno pametni, već bi bili na Markovu trgu i protestirali protiv ove eksploatacije koja je gora od plažnih koncesija koje su digle na noge otočane - kažu Renata i Ivona, prozivajući bivšeg župana Antu Sanadera kao onog koji je sve pripremio za investitore vjetroparkova, a novi župan Blaženko Boban pravi se da o tome ništa ne zna...