StoryEditorOCM
ŽupanijaCrni petak za Petrovo polje

Mraz je na - 6 odnio svaku lozu i svaku voćku koja je ozelenila, a štete se mjere - u milijunima

Piše Zdravko PILIĆ
NIKŠA STIPANIČEV/HANZA MEDIA
29. travnja 2017. - 11:51


Bio je to 'crni petak' za Petrovo polje, ali i najveći dio bivše drniške i kninske općine. Mraz se u noći s petka na subotu, 21. na 22. travnja spustio, negdje iza dva sata po ponoći do sedam sati ujutro i 'spržio' kao let lampom sve što je bilo zeleno na prostranom polju za kojeg stručnjaci tvrde da bi samo moglo hraniti Dalmaciju. Ovu godinu sigurno neće, neće moći prehraniti ni sebe, jer iako se u Petrovom polju ne obrađuje ni dio onoga što bi se moglo, već sada je jasno da su štete – milijunske. U kunama, eurima, čemu god hoćete...

– A čujte, šta da vam kažem, kad sve sami vidite. Ja imam negdje oko 20 tisuća panja vinograda, na četiri hektara, merlota, caberneta suvignona, plavine, našeg autohtonog debita pirgaša i sve što je izašlo vanka, što je olistalo, to je sve mraz odnija! Sve do lista! Sam bog zna šta će bit s lozon i oće li šta iz ovog šta je ostalo ozelenit i kada. Iša san jutros prijavit štetu u Savjetodavnu službu kod Marija Tomića prijaviti štetu, pa ćemo vidjeti poslije popisivanja, možda bude kakve koristi, možda se nađe način da se što nadoknadi – kazao nam je u utorak ujutro dok smo obilazili njegov veliki, uzorno održavani vinograd na Rivinama, ispod Meštrovićevog mauzoleja, Ivan Jukica (65), dragovoljac i veteran Domovinskog rata, koji već godinama živi od svog OPG-a.



Normalnih godina samo grožđa Jukica pronađe 30-ak tona, a ima i prilično veliki voćnjak s oko 240 do 250 voćaka – višnje maraske, trešanja tugarki, krušaka, šljiva i čak šest vrsta jabuka koje prispjevaju jedna za drugom. Ove godine neće prispjeti ništa, jer nam Ivan pokazuje plodove, veličine zrna kukuruza, koji su crni i za koji će dan otpasti. Od tugarki, najljepših trešanja u Dalmaciji, krupnih i mesnatih, ostala je samo - tuga.

Stanje elementarne nepogode

 

Općina Ružić, u kojem su i Rivine i Ivanov zaseok Jukice, vjerojatno je najteže stradala od kasno proljetnog mraza, osobito gornji dio općine, iznad Meštrovićevog mauzoleja i Kljaka.
– Štete iznose, kako gdje, onako odokativno od 80 do sto posto. U novčanom smislu, sigruno nekih milijun i pol kuna samo u našoj općini. Stradale su loze, voćke, krumpiri tamo gdje je izišao...tako da sam od župana Šibensko – kninskog zatražio proglašenje elementarne nepogode za područje općine Ružić.  Ljudi prijavljuju štete, nakon čega će posebno općinsko povjerenstvo obići teren i sastaviti zapisnik o utvrđenim štetama, kao jamstvo za isplatu odštetnih zahtjeva – kazao nam je Josip Sučić, načelnik općine Ružić.

Zbog šteta od mraza i gradonačelnik Drniša Josip Begonja zatražio je od župana Šibensko – kninskog da proglasi stanje elementarnu nepogode za područje grada Drniša. Šteta se prijavljuje u roku od osam dana od nastanka štete Gradskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Drniša u prostorijama Grada Drniša, na telefon 022 888 837 ili popunjeni Obrazac EN-P treba dostaviti na adresu: GRAD DRNIŠ, Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Trg kralja Tomislava 1, 22320 Drniš.



– Ovaj petropoljski dio grada Drniša je nastradao poprilično, naša komisija je pogledala nekoliko parcela i vidi se da je tu šteta, odokoativno, iznad sedamdeset posto. Ovaj prominski dio baš i ne, tu su štete znatno manje.' - kazao nam je Begonja. Živko Bulat, načelnik općine Unešić, kazao nam je da je i zagora teško stradala. Vinova loza, krumpiri, trešnje, višnje, orasi, sve je to izgoprjelo u noći s petka na subotu, kada se temperatura spustila na minus tri, koliko je Mile Maleš očitao te noći na svom automobilu. 'U Utorima je, vele mi ljudi, bilo čak i minus pet i šest ispod nule i jasno je da u takvim uvjetima nije ništa moglo opstati – kazao nam je Bulat, koji međutim, za razliku od svojih kolega, dvoji da ima ikakve koristi od proglašenja elementarne nepogode kad država ionako ništa od toga ne plaća.

– Lani smo isto imali šteta od kasnog mraza, zaprimili smo više od 300 zahtjeva za naknadu štete, općinski službenici su se polomili dok su popisali štetu, napravili smo dodatne troškove, sve uzalud. Zato valkjda ove godine nitko nije ni zvao u općinu da bi prijavio štetu – veli nam Bulat. No, drniški gradonačelnik Begonja upozorava da bi i poljoprivrednici morali malo više pažnje obraćati na osiguravanje uroda, tim prije što grad Drniš u svom programu ima i mogućnost sufinanciranja polica osiguranja.

A zašto poljoprivrednici ne osiguravaju, nije teško pogoditi. Vele nam poznavatelji da se teško može ugovoriti polica osiguranja ispod tri tisuće kuna po hektaru godišnje, a to baš i nije mala stavka.
 
Šteta ima i na plantažnim vinogradima drniškog pogona Dalmacijavina, ali oni su, primjerice, osigurani, pa će ih i lakše podnijeti. U svakom slučaju, ni stariji vinogradari ne pamte da je kasni proljetni mraz napravio ovakve štete dvije godine zaredom. Ovakve kao ove godine nije sigurno u posljednjih dvadeset, a možda i trideset godina. Štete se mogu vidjeti i golim okom, uz put, kada se krene u Petrovo polje, kao što smo i mi fotografirali vinograd Borisa Tomića, na kojem je sivi pinot naprosto spržen. Tu se temperatura, vele nam mještani, te noći spustila čak do pet stupnjeva ispod nule, i trajala skoro cijelu noć. U takvom slučaju ne vrijedi paliti ni sijeno ni slamu, pa dimiti po vinogradu – to je za situacije oko nule, i do minus jedan.
– Ovo kako je bilo u petak na noć to je samo za pomoliti se Bogu!

Klimatske promjene

Da se klima definitivno promijenila, odnosno da je iz godine u godinu sve nepouzdanija, upozorava i Boris Perić, iz kninske ispostave, Hrvatske poljoprivredno savjetodavne službe.
– I naši poljoprivrednici sve teže mogu sami s tim izići na kraj. Nemamo kiše, pitanje je hoće li biti za stoku sijena ove godine, već sada je nezapamćena suša, livade su slabo krenule. Mislim da je krajnji čas da se, svi skupa u Hrvatskoj, ostavimo bespotrebnog politiziranja i pomognemo ljudima da prežive na ovom našem prostoru – upozorava Perić, ističući kako je ovo već druga loša godina.

Lani je bilo ograničenih šteta od mraza a poslije je bilo tuče na Orliću i Biskupiji. Ta je tuča posredno uništila i rod od ove godine, a ono što je ove gdoine ozelenilo to je sad s ovim mrazom dokrajčeno. Poneki i dvije godine neće moći imati nikakvih uroda. Ljudi imaju pola hektara loze i nekih dvadesetak tisuća kuna prihoda od toga, pa čak i neku malu dobit. Mnogima je to spasonosan izvor prihoda. Ne može živjeti samo od tisuću i 200 kuna penzije – kazao nam je Perić, dodajući kako će i u Kninu vjerojatno biti proglašeno stanje elementarne nepogode, za grad Knin i sve kninske općine.

I tamo je na temperaturama od minus tri do mjestimično minus šest, pa i sedam, stradalo sve što je olistalo, odnosno sve ono što je iz plastenika i rasadnika bilo iznijeto na otvoreno – od paprike do dinje, lubenice, pa čak i mjestimično rajčice. Na voću su dodatne štete zbog činjenice da je ove godine rod bio naročito dobar, pa se očekivao posebno dobar urod koji će sasvim izostati.


MARKO DUVANČIĆ:Promina nije puno stradala

Poznati prominski vinar Marko Duvančić posvjedočio nam je da Promina i oklajsko vinogorje nije puno stradalo. Kod njega se veli štete kreću od 15 – 20 posto, iako dakako postoje mikro-lokacije na kojima su štete bile i veće.
– Sreća je, zapravo, što loza nije još poterala vani. Na mjestima gdje je potjerala štete su veće, i do 60 posto. Ili oni koji su jače gnojili mineralnim gnojivima, pa istjerali lozu naglo vani – tamo je satralo sve – izvjestio nas je Duvančić. Tih dvadesetak posto koliko mu je odnio led kod njega neće uopće utjecati na rod. Ima 67 tisuća panja, na svakom četiri reznika s po dvije mladice, i svake godine s njih ionako baca grožđe zbog veće kvalitete, tako da će mu samo prištedjeti trud.


PRIMOŠTEN: Štete samo u poljima

Na primoštenskom području – očekivano – ne bilježe se štete od mraza, osobito ne na Bucavcu, na kojem se loze Babića skoro kupaju u moru.
– Štete od mraza bilo je samo na poljima kao što je Kruševo, gdje je granica s općinom Marina, na Širokama, na Prhovu, i to uglavnom na krumpiru i na lozi. Naši stari nisu uopće ni sadili lozu na tim poljima upravo zbog takvih stvari, tamo su njive pogodnije za povrtlarstvo. Svima kojima se dogodila šteta, preporučam prskati lozu preparatima na bazi aminokislenima da bi se omogućio novi rast i to dva puta u pet dana poslije stradavanja. To nam se pokazalo jako dobrim lani kada nam je Bucavac stradao od krupe – kazao nam je Ante Gracin, pozunati primoštenski vionogradar i maslinar.

25. studeni 2024 00:59