Na noge boduli! Osnujmo otočnu općinu bit će nam bolje; sada našim otocima upravljaju ljudi od kojih većina nije ni bila na Žirju, Kapriju, Zlarinu ili Prviću

Jedini način da se šibenski otoci uzdignu i da se na njih vrati mlađa populacija, da na njima krene (samo)zapošljavanje i posljedično njihovo oživljavanje je da se svi oni nađu u zajedničkoj, novoosnovanoj otočnoj općini. Sami boduli najbolje znaju što njima i njihovim škojima triba! Uvjeren je u to Anton Dobra, šibenski gradski vijećnik i kandidat za dogradonačelnika na listi SDP-a i privatni poduzetnik.

– U zadnjih 26-27 godina otkako je naše samostalne hrvatske države i vlasti, otocima u gradu Šibeniku upravljaju ljudi od kojih većina nikada nije ni bila na Žirju, Kapriju ili Zlarinu i Prviću, oni naše probleme niti znaju niti ih mogu osjećati kao svoje. Zato pozivam sve zainteresirane za osnutak otočne općine da mi se jave, kako bi najprije formirali inicijativni odbor, a potom potrebnom procedurom s ovom intencijom išli prema zakonodavnim tijelima i proveli je u djelo – kazao nam je Dobra.

On je uvjeren kako šibenski otoci – a u njih uključuje i Prvić, za koji također ima mjesta u otočnoj općini, ako to njegovi stanovnici žele, iako administrativno pripada gradu Vodicama – mogu kroz europske fondove, komunalne naknade, turističke pristojbe doći do vlastitih sredstava i usmjeriti ih u vlastiti razvoj. Ti otoci – bez Prvića – u ovom trenutku broje oko 700 prijavljenih stanovnika, a u Šibeniku ih ima još nekoliko tisuća podrijetlom s otoka. Taj broj ljeti višestruko naraste, kada ih napuče turisti, a istodobno, ostatak godine, jedva da egzistiraju i zapravo vegetiraju.

– Svi se busaju u prsa ljepotom naših otoka, a ja sam, evo, jučer došao sa Žirja u kojem nemate gdje kupiti osnovne stvari, nema dućana. Jednostavno, nikoga to ne brine. Predsjednik MO-a ne može to sam obavljati, kao volonter koji godišnje dobije 4,5 tisuće kuna za rad Mjesnog odbora, i ako se uspije izboriti za kakvu sitnicu od 50 ili 100 tisuća kuna za nekakvo betoniranje ili asfaltiranje. I Žirju i svim drugim otocima treba puno više, trebaju nam stručnjaci koji će nam pokazati put razvoja naših resursa kojih nije malo – navodi Dobra.

I podsjeća kako je ne tako davno Žirje imalo i zadrugu, i uljaru, sadilo se i izvozilo, dva puta tjedno je brod sa Žirja vozio ljekovito bilje u Trogir. Sada je to sve stalo, i treba nam netko da to ponovno pokrene i organizira. Pojedinci to ne mogu, ali kada bi šibenski arhipelag imao svoju općinu, mislim da bi se to vrlo brzo pokazalo kao uspješan potez. Sami vidimo da sve općine koje su se odvojile egzistiraju i da su sva ta mjesta napredovala. Počevši od Bilica pa nadalje. Pa ako općina Unešić može egzistirati s proračunom od 3 do 4 milijuna kuna, mislim da i Zlarin, Krapanj, Žirje, Kaprije, Prvić mogu bar deset puta bolje, jer imaju sve preduvjete za razvoj. I za poljoprivredu, i ribarstvo, i turizam, i lovišta, zanimljive lokacije za ronjenje... Evo, imamo i taj svoj otočni proizvod, za koji možemo dobiti i eko markicu... Uostalom, poznato je da su Žirjani i vlasnici 26 otočića uokolo Žirja, među njima su njih desetak-petnaest unutar NP "Kornati". Zašto onda ne bi i uprava NP "Kornati" bila na Žirju, jer za to postoji i infrastruktura, brzobrodska i trajektna linija. Ali sve to treba netko gurati, a to bi, po prirodi stvari, bila općinska uprava – navodi Dobra.

Da bi nova općina i općinska uprava mogle jako dobro funkcionirati, po Dobri su pokazala i "Bodulska pripetavanja" u čijoj je organizaciji prije desetak godina sudjelovao. Njih su uspješno organizirali baš sami otočani, po jedan predstavnik sa svakog otoka, sastajali su se, družili, upoznavali jedni druge i šteta je što se ta manifestacija ugasila.

– A ugasila se nakon četiri-pet godina baš zato što je falilo podrške i razumijevanja lokalne samouprave. Svi smo bili volonteri, a falilo je samo 50-60 tisuća kuna za prijevoz s otoka na otok, to je bila najskuplja stavka za koju se nije uspio naći novac – tvrdi Dobra kojem nikad nije manjkalo ideja. Svojedobno je sudjelovao i u pokretanju pionirskog projekta "raspršenog hotela" u Šibeniku, pa drži da bi baš taj model bio još iskoristiviji za šibenske otoke.

– Zašto ne bi zvali turiste u posezoni u branje maslina, grožđa, lova na lignje kod privatnih iznajmljivača u "hotel" Kaprije, Žirje, Zlarin. Svaki taj "hotel" sastojao bi se od deset privatnih iznajmljivača, pa bi za njih četrdeset ili pedeset lako organizirali jedan autobus, ili ekskurziju koja bi išla svakog vikenda po škojima. Mogućnosti su nam neograničene, samo se oko toga treba netko angažirati. Općina, a tko drugi? – sugestivan je Dobra.