Nacionalni park Kornati proslavio 40 godina postojanja; zbog ljepote i posebnosti postali su jaki turistički brand

Obilježavanje 40. obljetnice Nacionalnog parka Kornati započelo je 13. kolovoza uz izložbu autora Mile Rameše pod nazivom "Kurnatska ovca". Uz fotografije i priče o Kurnatarima i kurnatskim ovcama, program je uveličao i nastup klape Levera.

Prigodan program obilježavanja nastavio se i 14. kolovoza u večernjim satima uz degustaciju gulaša od kornatske bravetine, nastupe ansambla Dalmatino i Bagatin benda i Vedranka Šikića Balare, a sve se završilo prekrasnom noćnom paradom tradicijskih brodova na Staroj rivi u Murteru. Posjetitelji su mogli uživati u nesvakidašnjem programu, a posebno ih je oduševio gulaš od kornatske bravetine pripremljen na tradicionalni način, s mnogo truda i strpljenja, baš kako su ga pripremali stari Kurnatari. Večer je izuzetno emocionalno zaokružena uz paradu tradicijskih brodova i igru svjetala na latinskim idrima, uz dobre želje Nacionalnom parku i svim Kurnatarima za ovu važnu obljetnicu.

Podsjetimo, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, veći dio grupe otoka Kornati proglašen je nacionalnim parkom 1980. godine i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 217 kilometra kvadratnih, a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka oko jedne četvrtine je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

– Dojmljiv kontrast škrtog, naizgled polupustinjskog i negostoljubivog kopna s jedne strane, te biološki i geomorfološki vrlo raznolikog i bogatog podmorja s druge strane, jedna je od temeljnih odlika ovog prostora. Čuvene kornatske krune, strmci ili litice, okrenute prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u pučinskom otočnom nizu, posebna su odlika i vrijednost ovog prostora. Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u Kornatima dokazano živi već više tisuća godina, a koji se između ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP. Da bi ostao na Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Od svega što je stvorila kornatska ruka najupečatljiviji i najatraktivniji svakako je zid, točnije – suhozid. U Parku ima čak oko 330 kilometra zidova, koji presijecaju kornatske otoke, a čine jednu od najvećih turističkih atrakcija...

Teško je nabrojiti sve kulturne i prirodne ljepote Parka, a ovo su samo neke od njih: Magazinova škrila ili Ploča, vrh Metlina, utvrda Tureta, zavjetna crkva Gospe od Tarca, crkva Porođenja Marijina na otoku Piškera, solana u Lavsi, te brojni kornatski vidikovci i krune koje nude doista nezaboravne trenutke i dojmove, navodi se među ostalim u priopćenju JU Nacionalni park Kornati.

Zbog te ljepote i posebnosti Kornati su danas vrlo jaki turistički brand te privlače mnoštvo nautičara i izletnika.