Zbog gradnje gatova u Skradinu oporba pokrenula peticiju: ‘Cilj nam je spriječiti devastaciju jedine plaže‘

Ne u pet do dvanaest, nego u dvanaest i pet stiže inicijativa Frane Formentija, nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću Skradin, nekadašnjeg "mostovca", zajedno s dijelom građana, da se spriječi Nacionalni park Krka u izgradnji novog pristaništa za izletničke brodove na području nekadašnje mjesne plaže Pionir, nedaleko od zgrade Nacionalnog parka.

Točnije, da se revidira "megalomanski projekt" koji će devastirati građanima omiljeni dio obale i uništiti karakterističnu vizuru mjesta, te da se svede na arhitekturi Skradina prihvatljivu mjeru.

No, za to je, prema svemu sudeći, prekasno, budući da radovi u planiranom opsegu započinju u petak, a NP Krka nema nikakvu namjeru mijenjati projekt, sudeći po izjavama ravnateljice Nelle Slavice.

Formenti je najavio potpisivanje peticije protiv tog zahvata nakon što je NP Krka od vlasnika brodica privezanih na tom dijelu obale zatražio da uklone svoja plovila najkasnije do četvrtka, 14. siječnja, a već sutradan započinju opsežni radovi na izgradnji novog pristaništa na 271 četvornome metru kopna i 5209 četvornih metara mora. Pristanište će činiti četiri gata za prihvat najviše osam plovila na 145 metara uređene obale, dodatno učvršćene i prema "Slavici", bolje iskorištene nego dosad, s minimalnim gužvama za ukrcaj koje su već godinama problem za grad, Park i posjetitelje.

Taj projekt, naglašava, ničim neće narušiti ljepotu skradinske obale, niti toga, Skradinjanima za srce prirasloga dijela nazvanog Pionir.

NP Krka ima urednu građevinsku dozvolu i dvadesetogodišnju koncesiju na tom prostoru od 2016. godine, odlukom Županijske skupštine, a na temelju pravomoćne lokacijske dozvole iz 2015. godine. Rok za dovršetak pristaništa je pet mjeseci – do 15. lipnja, za cijenu od 4,3 milijuna kuna, i više nema nikakve mogućnosti da se stvar vraća unatrag, izjavila je Nella Slavica.

Shvaća da je nekadašnja plaža Pionir draga uspomena naraštajima Skradinjana, no otkako je NP Krka koncesionar, više i nije plaža, što je potvrđeno i GUP-om.

S druge strane, bilo je vremena da građani reagiraju, zaključila je Slavica. I nije nimalo pogriješila, budući da je javna rasprava o novom pristaništu u sklopu izmjena GUP-a održana još prije dvije godine, no bez ikakvih primjedbi.

Potvrđuje to i Frane Formenti, dodajući podatak da u raspravi nije sudjelovao ni jedan Skradinjanin, pripisujući tu poraznu činjenicu okolnosti da u Skradinu o tome nigdje nije bilo obavijesti, a inače se ističu, za stvari puno manje važnosti.

Na pitanje zašto inicijativa koju je potaknuo dolazi kad je očito kasno za ikakve izmjene, odgovara da je njemu i skupini građana čije potpise prikuplja glavni cilj spriječiti devastaciju jedine plaže u gradu, makar i bivše, te probuditi svijest građana da njihov pitoreskni gradić nipošto ne smije postati sabiralište turista koji posjećuju Nacionalni park, nego svakom ugodno boravište. Doduše, nije objasnio kako bi to moglo spriječiti poodmakli, legalni projekt, no kazao je od čega najviše strahuje:

– Suludo je doslovce potrošiti 145 metara obale da bi se na najljepšem mjestu za fotografiranje u Skradinu vezivali brodovi. Svjesni smo da postojeće pristanište NP Krka ne odgovara naraslim potrebama, a mi nudimo opciju da od postojećeg pontona na 70 metara obale mogu biti postavljena dva duža i šira pontona koji zadovoljavaju te potrebe – iznosi Formenti, dodajući da je ista pitanja potaknuo još prije četiri, pet godina, no bez odjeka kod sugrađana, koji su se uljuljkali u uvjerenju da od projekta novog pristaništa ionako neće biti ništa.

U to je vrijeme i Krešimira Šakića, bivšeg ravnatelja NP Krka, pokušao uvjeriti da Park treba odustati od megalomanskog projekta, no bez uspjeha.

– To nije projekt Grada Skradina, no podupiremo ga otpočetka i na neki način aktualan je više od deset godina. Već tada je bilo jasno da transfer turista treba organizirati na adekvatniji način, i to na bivšoj plaži Pionir. Grad je, inače, uredio novu plažu, 150 metara uzvodno od nekadašnje, tako da mjesto za kupanje nije upitno – govori Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.

Ne postoji, napominje, ni gram sumnje da se išta provodilo netransparentno; nitko to nije izvukao iz šešira odjednom i šira javnost upoznata je sa svime još od 2008. godine, kada je u tome sazivu postojao konsenzus vladajućih i oporbe u Gradskom vijeću, pa i građana, da trebaju dobiti adekvatan pomorski terminal.

– U pogledu brodica koje s toga mjesta trebaju otići zbog početka radova, privremeni smještaj imat će na vezovima skradinske marine, što je Grad dogovorio s upravom marine. Skradin će, inače, neposredno uz novi pomorski terminal u suradnji sa

Županijskom lučkom upravom za godinu, dvije izgraditi malu komunalnu luku, tako da u pogledu vezova građana nema nikakvih otvorenih pitanja, osim što će trebati još malo pričekati. Nitko neće ostati zakinut – poručuje Antonijo Brajković, dodajući da s terminalom NP Krka nema nikakvog bitnog problema.

Argument da će vizure biti nepovratno uništene jednostavno ne stoje, kazao je skradinski gradonačelnik.

– Shvaćam i oporbu. Po prirodi stvari, ona traži meki trbuh politike na poziciji, no ovo, sasvim sigurno, nije tema koja im može donijeti nekakve bodove – zaključio je Brajković.