Raskošna je bila proslava 38. rođendana Nacionalnog parka Kornati, čak senzacionalna, kako neki tvrde, bilo je ića i pića, pjesme, zabave, a tek vatromet… Ima se, može se… Nitko nema pravo na besplatni kornatski ručak, veli aktualni v.d. ravnatelja Josip Zanze, aludirajući na kornatske ugostitelje koji odbijaju naplaćivati ulaznice na svojim rivama, ali zato svi murterski turisti imaju pravo na besplatnu večeru. Iz čijeg džepa je to plaćeno, ravnatelju?
Zamoljen za kratak rezime trideset osmogodišnje "zaštite" Kornata, Vladimir Skračić, dugogodišnji predsjednik Udruge "Kurnatari", iskreno je rekao da mu se gadi više pričati o tome...
- Glavna preokupacija Parka je gusarenje na ulaznicama, što je inkompatibilno sa zaštitom prirode. Antropološka zaštita nikada nije bila na dnevnom redu, mi nemamo s kim razgovarati. U našu valu (Lavsa) svakodnevno uplovi 50 gumenjaka, ti se ljudi nemaju di, da prostiš, posrati. Sve je podređeno turizmu i profitu - kratak je i jasan bio profesor Skračić.
Žalibože papira
Za utjehu profesoru Skračiću, od resornog ministarstva na adresu Udruge stigao je dopis s potpisom ministra Tomislava Ćorića, koji je i osobno došao čestitati rođendan "biseru u biserima Šibensko-kninske županije", u kojem, između ostalog, piše da će se razmotriti postavljanje kemijskih zahoda, ili nekih sličnih rješenja u novoj prostorno-planskoj dokumentaciji, čiji je nositelj izrade Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Uopće, od 20 stavki na koje se očitovalo Ministarstvo zaštite okoliša, ni za jednu nije nadležno ono, iako je upravo to krovno ministarstvo zaštićenih područja, pa tako i NP-a Kornati. Vrlo vrijedan dopis, koji se u arhivi Udruge Kurnatari vodi pod nazivom "Bla, bla, bla". Što bi rekli Murterini, žalibože papira.
Inače, nakon posljednje skupštine Udruge, "Kurnatari" su na 22 adrese odaslali dopis sa zaključcima sa Skupštine i svojim primjedbama na novi Zakon o zaštiti prirode. Uglavnom su od svih dobili odgovore koji bi se mogli podvesti pod nazivnik kurtoazan. Jedino je saborska zastupnica i predsjednica Odbora za regionalni razvoj i EU fondove Branka Juričev Martinčev ozbiljno shvatila apel "Kurnatara" i voljna im je pomoći.
Veslanje po suncu
Zanimljivi su podaci iz ankete koja se 1995. provela između 33 ispitanika, vlasnika posjeda na Kornatima. Na pitanje smatraju li da je 15-godišnje upravljanje NP-om Kornati, općenito govoreći, bilo pozitivno, svi su odgovorili negativno, a na pitanje bi li prodali svoje vlasništvo na Kornatima da im se pruži prilika, svi osim jednog ispitanika su također odgovorili negativno.
Mogli bismo zaključiti da se stvar nije pomakla ni nakon tih prvih 15 godina upravljanja zaštićenim područjem. Ili, kako kaže tajnik Udruge Mate Skračić - ništa novo i ništa korisno se nije dogodilo. U Kurnatima se vodi borba za goli život, kao i polovicom 19. stoljeća. Otprilike jednako je gorka kao i onda kad se cijeli dan veslalo u gajeti po suncu u Kurnate.
Ipak, nešto se promijenilo.
- Austrougarska nam je dozvoljavala uloviti ribe za svoje potrebe. Dozvoljavale su nam to i prva i druga Jugoslavija, a donekle i Republika Hrvatska. A sada ja, koji sam u godinama da mogu besplatno dobiti rekreacijsku dozvolu za ribolov svugdje u Jadranu, u svom dvorištu im moram platiti 500 kuna ako ću uloviti dvi ribe za večeru. I te dvi ribe moram loviti po' dana na udicu jer ne mogu baciti mriže. A ako ja lovim ribu po' dana, ja po' dana ne mogu čupati masline - požalio nam se Nikola Turčinov, jedan od većih kurnatskih posjednika.
