Kad je HSU-ova vijećnica Ljubica Kardum na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici šibenskoga Gradskog vijeća alarmirala Vijeće katastrofičnim podacima o zatvaranju 80 posto poslovnica domicilne Jadranske banke, koja proživljava svoje zadnje dane prije negoli i formalno postane Hrvatska poštanska banka, i po strukturi vlasništva i po imenu, malo tko je vjerovao da će doista, kako je vijećnica rekla, stotinu ljudi ostati bez posla. No, kako doznajemo, vijesti su još poraznije, jer u perspektivi JABA bi se mogla svesti na tek jednu poslovnicu HPB-a. I to ako bude sreće...
'Želimo biti dobri'
Da ne bismo spekulirali s podacima koji sudbinski, egzistencijalno pogađaju velik broj ljudi u Šibeniku, zatražili smo očitovanje HPB-a. Na sasvim konkretna pitanja o kolikom se broju i kojim poslovnicama pred zatvaranjem radi, koliko zaposlenika doista ostaje bez posla, što će biti s njima, na koji će način biti zbrinuti, i zbog čega se sve to događa nakon preuzimanja šibenske banke od strane HPB-a, novi vlasnici su nam odgovorili sasvim načelno i kamuflirano demagoškim frazama.
– Razlog prestanka rada pojedinih poslovnica je neprofitabilnost, odnosno neodrživost poslovanja, a njihov broj nije ni približno 80 posto ukupne mreže poslovnica Jadranske banke. Kao što smo najavili neposredno nakon što smo kupili i dokapitalizirali Jadransku banku, želimo zadržati što veći broj radnih mjesta u skladu s poslovnim potrebama, a zaposlenike čija mjesta nećemo moći očuvati zbrinut ćemo odgovorno, u skladu s dosadašnjom dobrom praksom HPB-a. Želimo biti dobar i odgovoran poslodavac i o svim promjenama na vrijeme informiramo zaposlenike, kao i klijente kojima nudimo najbolju moguću uslugu i koji postupno preusmjeravaju svoje poslovanje u Hrvatsku poštansku banku – sve je što su nam kazali u svom očitovanju iz Ureda za korporativne komunikacije HPB-a.
Plan zbrinjavanja
A što je istina?
– Prema prvom prijedlogu za zatvaranje poslovnica Jadranske banke, koji su mi dostavili na savjetovanje iz uprave, što su dužni po zakonu, od 10 sadašnjih poslovnica za osam su imali "poslovno uvjetovan i opravdan razlog" za zatvaranje. Na kraju se ta odluka zadržala na šest poslovnica, tako da su, uz one u Šibeniku, "preživjele" još i poslovnice u Zagrebu i Mandalini, u krugu Policijske uprave šibensko-kninske. Dakle, gase se – potanko nam elaborira sindikalni povjerenik JABA-e Šibenik Jakov Ninić – poslovnice u Splitu, Tisnu, na Šubićevcu, u Primoštenu, Drnišu i Skradinu, što će automatski za 15-ak ljudi značiti gubitak posla.
Ninić ističe kako razumije "poslovno opravdani razlog" uprave za likvidiranje ovih poslovnica jer su, od ukupnoga gubitka Jadranske banke, koji je 30. rujna ove godine iznosio pet milijuna kuna, spomenutih osam poslovnica proizvele 2,5 milijuna minusa.
– Kao sindikalni povjerenik, tražio sam da ti ugroženi zaposlenici ne budu, ne smiju biti, u podređenom položaju u odnosu na ostale koji će biti zbrinuti planom zbrinjavanja. Ovi će zaposlenici biti "na čekanju", raspoređeni u druge poslovnice, do donošenja plana zbrinjavanja, a koga čeka poslovno uvjetovani otkaz, ne znam, i teško mi je prognozirati. Naposljetku, i moja je sudbina u pitanju – govori Ninić.
Argument uprave za zatvaranje nerentabilnih i neperspektivnih poslovnica, kako to oni kažu, jest da svi šalteri Pošte i svi bankomati HPB-a stoje na raspolaganju štedišama Jadranske banke, i to bez naknade.
– Ma koliko to zatvaranje bilo opravdano, moja je uloga krajnje nezahvalna – žali se sindikalist – ali, nažalost, osim instituta savjetovanja, nemam drugih alata ni mogućnosti spriječiti upravu u tome.
Račun plaćaju 'mali'
Prvi val otkaza pogodit će djelatnike šibenske banke vrlo brzo, već početkom iduće godine, i obuhvatit će grupu od 60-ak ljudi, mahom šalterskih radnika, koji će biti zbrinuti uz tzv. stimulativne otpremnine. Prema neslužbenom izračunu, one prosječno iznose oko 80 tisuća kuna za radnike s 25 godina staža i prosječnom plaćom od 5500 kuna.
No, tu drami nekadašnje uspješne male banke, osnovane daleke 1957. godine, još nije kraj. Nakon prvog kruga otkaza, koji će na burzu rada poslati 60-ak ljudi, uslijedit će i drugi krug, nakon 31. ožujka, kada zaposlenici Jadranske banke postanu zaposlenici HPB-a. Na kraju ove priče može se dogoditi da ne opstane nijedna poslovnica Jadranske banke. A sve je to posljedica neodgovornog upravljanja bankom, pogodovanja privilegiranim klijentima i potpuno pogrešne strategije, dijelom diktirane politikom, a na kraju, kako veli Ninić, račun ćemo platiti mi "mali" koji nismo za to krivi.
Da je politika bila itekako involvirana u poslovanje, pa i krah banke, svjedoči i izravno sudjelovanje Grada Šibenika u dokapitalizaciji JABA-e s pet milijuna kuna, preko gradskog "Vodovoda i odvodnje". Kad je Gradsko vijeće Šibenika donosilo odluku o dokapitalizaciji, a iz oporbe stizala upozorenja da se to ne čini jer je riječ o visoko rizičnom poslu s novcem poreznih obveznika, građana Šibenika, znalo se da je novac izgubljen, a ipak je bačen...
U Jadranskoj banci još uvijek radi 180 ljudi, u četiri poslovnice, tri u Šibeniku i jedna u Zagrebu. A dokad će, ne zna se...
Šibenski gradonačelnik Željko Burić na ovakav epilog kaže: "To su zakoni tržišne ekonomije. Vidite da se i Splitska banka pripojila OTP banci. Mi imamo sreću što je JABA-u preuzela jača, i to naša, hrvatska banka." U čemu je to sreća za one koji već s prvim danima 2019. ostaju bez posla?
Od 1957. do danas
Jadranska banka Šibenik osnovana je 1957. pod nazivom Komunalna banka Šibenik. Tijekom svoje duge povijesti više puta je transfrmirana, a od 1989. djeluje kao JB Šibenik, dioničko društvo. Kad je 2015. ušla u proces državne sanacije, imala je 19 poslovnica, a njezinim se uslugama koristilo 56 tisuća građana te 3600 pravnih osoba i obrtnika.
Godinama je financijski suportirala šibensko gospodarstvo, a gotovo da i nije bilo značajnijeg investicijskog projekta u kojem nije sudjelovala, od izgradnje turističkih naselja, marina i lučica, industrijskih kapaciteta, pomorskog i kopnenog prometa, trgovine do kulturnih, sportskih i drugih infrastrukturnih objekata. S razlogom je nosila atribut matične banke Šibensko-kninske županije, a tu je ulogu posebno opravdala u ratu, kada je ovom ratom teško poharanom području i njegovom gospodarstvu bila zapravo jedina financijska podrška. Nakon sanacije, banka je završila u stečaju, te je kupuje HPB i postaje njezin jedini vlasnik.