Nametanjem upravljanja i pričuve lokalna samouprava krši ovlasti!?

Odluka o određivanju prinudnog upravitelja za stambene zgrade čiji suvlasnici nisu izabrali upravitelja na području Općine Rogoznica nije sukladna Zakonu jer se mimo volje suvlasnika primjenom prijelaznih zakonskih odredbi nameću obvezno upravljanje, upravitelj i pričuva zgradama izgrađenim nakon 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tvrdi građanin (podaci poznati redakciji). Još nije načisto hoće li zbog ovoga tužiti općinu, budući da je vlasnik triju apartmana u stambenim zgradama na koje se odluka ne bi trebala odnositi, niti lokalna uprava ima ovlasti odrediti upravitelja u takvim objektima.
– Sve ako i zanemarimo da je Općina Rogoznica trebala odavno riješiti pitanje ove vrste upravljanja jer je rok za potpisivanje međuvlasničkih ugovora u stambenim zgradama istekao zadnjeg dana 1997. godine, odluka o prinudnom upravitelju može se izrijekom odnositi jedino na objekte izgrađene do 1997., pod uvjetom da dosad nisu etažirani sukladno Zakonu i s priloženim popisom adresa, kako je Grad Šibenik za neke od takvih zgrada odredio 1998. godine. Sada općina međutim, primjenjujući nakon gotovo 20 godina u ovoj odluci prijelazne zakonske odredbe, nameće pričuvu koju naš sugovornik dosad nije plaćao, a ne žele ni drugi suvlasnici, njegovi susjedi. Još manje ako im to nije obveza, iznosi, dodajući da je na djelu ograničavanje vlasničkih prava budući da su zgrade poput onih u kojima ima apartmane podignute prema novim propisima o gradnji i odmah etažirane.

Nadležan jedino sud

Zakonodavac je u liberalnom duhu njihovim suvlasnicima ostavio na volju da sami izaberu upravitelja, bez ikakvih sankcija ukoliko to ne urade, a za sve eventualne sporove među suvlasnicima, kao i imenovanja upravitelja nadležni su jedino sudovi, o čemu i laicima jasno govore članci 85-93, naročito ovaj zadnji, ističe naš sugovornik, upućujući na svakom dostupnu odluku Općine Rogoznica, objavljenu u Službenom vjesniku ŠKŽ br. 13 (listopad), naročito na prijelazne odrebe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (članci 380, 384 i drugi), te na članke 85-93 koji se trebaju primjenjivati na suvlasničke odnose i upravljanje zgradama izgrađenima poslije 1997.
Provjeravajući ove navode zamolili smo za mišljenje šibensku gradsku upravu koja je na čelu najveće urbane cjeline u županiji. U najkraćem, Grad Šibenik, jasno je iz odgovora, ne bi donio takvu odluku iz jednakih, prethodno navednih razloga.
"Za sve zgrade u suvlasništvu izgrađene nakon stupanja na snagu Zakona, smatramo da jedinica lokalne samouprave nema ovlasti za određivanje upravitelja. Ukoliko ga suvlasnici ne imenuju, nadležan je sud u izvanparničnom postupku, a prinudna uprava zakonski je definirana te lokalna samouprava u svakom pojedinom slučaju, kada je to potrebno može donijeti posebnu odluku po kojoj će neku zgradu staviti pod prinudnu upravu da bi se spriječilo ugrožavanje života ljudi i imovine", stoji u odgovoru koji smo dobili od službe za odnose s javnošću. Grad Šibenik je 1998. odlukom imenovao upravitelja stambenih zgrada, potvrđeno je iz gradske uprave, uz napomenu da je takav dokument trebalo donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, jer je prestao postojati tadašnji Fond u stambenom gospodarstvu. Ta se odredba odnosila samo na imenovanje upravitelja u prijelaznom razdoblju, podvučeno je u odgovoru.
Međutim, nema odgovora na naš upit Općini Rogoznica koliko je zgrada obuhvaćeno prinudnim upravljanjem, i o kojoj je stambenoj ili poslovnoj površini riječ, no načelnica Sandra Jakelić potvrdila je da se odluka o određivanju prinudnog upravitelja odnosi na sve zgrade koje nisu osigurale upravljanje nekretninom. To je naglašava, i obveza lokalne samouprave, prema članku Zakona 385.

Suvlasnici se obraćali općini za pomoć

Dakle, ne odlučuje se u svakom posebnom slučaju, kako se u svome odgovoru referira gradska uprava i napominje kao jedinu zakonsku mogućnost sugovornik iz uvoda ovog teksta, a prinudna uprava odnosi se i na zgrade izgrađene poslije 1997., bez razlike.
Odluku koja je nedavno stupila na snagu OV donijelo krajem rujna ove godine, potaknuto učestalim obraćanjem općini za pomoć pojedinih stanara-suvlasnika, jer se nisu s ostalima uspjeli dogovoriti o upravitelju, a trebalo je izvršiti žurne, nužne poslove koji otklanjaju opasnost za život i zdravlje korisnika poput pražnjenja septičkih jama, navodi Jakelić. Zato je za prinudnog upravitelja određeno društvo Dalmacija agent d.o.o. Šibenik, zaduženo isključivo za spomenute, nužne poslove.
– Ovlasti prinudnog upravitelja privremene su i prestaju kada primi obavijest da su suvlasnici sklopili međuvlasnički ugovor i ugovor o upravljanju zgradom s upraviteljem po vlastitom izboru, preuzevši dakako obvezu plaćanja zajedničke pričuve – izjavila je Sandra Jakelić ustvrdivši da je odluka zakonita, utemeljena na člancima 378., 380., 384., i 385. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Na prinudnom je upravitelju, dodaje, da izračuna iznos sredstava zajedničke, zakonski određene minimalne pričuve u visini od 0,54 posto vrijednosti njihovog posebnog dijela, a ima pravo na naknadu u iznosu od 0,28 kuna mjesečno po četvornome metru.