Nedostaje doktora i medicinskih sestara: Šibenski Dom zdravlja 15 godina nije financirao niti jednu specijalizaciju za liječnika obiteljske medicine

Najveća zdravstvena ustanova primarne zdravstvene zaštite na području Šibensko-kninske županije, Dom zdravlja Šibenik, sa svojim ambulantama pokriva područje od Rogoznice do Pirovca, Skradin i njegovo zaleđe, te otoke Zlarin, Prvić, Kaprije i Žirje.

Na području županije još su dva doma zdravlja, u Kninu i Drnišu, kojima je Županija osnivač. Među ukupno 170 zaposlenih u šibenskom Domu zdravlja, trenutačno radi 19 timova opće obiteljske medicine koji su ugovoreni s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a 20 je timova koncesionara koji koriste ambulante u vlasništvu Doma zdravlja.

Ravnatelj ustanove Joško Jurić kaže nam u razgovoru da se broj timova opće obiteljske medicine gotovo svake godine mijenja, jer pojedini doktori odlaze u koncesiju, a drugi se vraćaju Domu zdravlja.

Nerentabilne ambulante

- Također, kad neki od liječnika koncesionara ode u mirovinu, Dom zdravlja preuzima tu ambulantu. Inače, prema zakonskim odredbama, najmanje 25 posto liječnika opće obiteljske medicine treba biti u sastavu Doma zdravlja. Međutim, kod nas je to znatno više zbog toga što ima dosta nerentabilnih ambulanti i one liječnicima nisu atraktivne za uzimanje u koncesiju. Drugim riječima, nemaju dovoljan broj pacijenata – kaže Jurić.

Kao i druge zdravstvene ustanove, i šibenski Dom zdravlja nailazi na problem nedostatka liječnika, a u zadnje vrijeme i medicinskih sestara, posebno kad se radi o osiguravanju zamjena zbog godišnjih odmora, bolovanja ili nekog drugog razloga.

U ustanovi se, kaže Jurić, na vrijeme dogodila smjena generacija liječnika tako da se nisu našli u problemima u kojima su inače mnogi domovi zdravlja po Hrvatskoj.

Posebno nas je zanimalo zašto Dom zdravlja ili Županija, prema našim informacijama, više od petnaest godina nisu financirali niti jednu specijalizaciju za liječnika opće obiteljske medicine.

- Ne mogu govoriti o ranijim godinama, ali zadnjih desetak koliko sam ravnatelj nismo imali niti jednog specijalizanta opće obiteljske medicine. Problem su, kao i uvijek, financije, a nije bilo ni zainteresiranih za tu specijalizaciju. Naime, prije tri godine bili smo u mogućnosti iz europskih fondova financirati specijalizaciju za liječnika obiteljske medicine, raspisali smo natječaj i nitko se od naših liječnika nije javio. Dogodila se tada i smjena generacija i sada u velikom broju ambulanti imamo mlade liječnike i petero ih je iskazalo interes za specijalizacijom jer žele ostati u obiteljskoj medicini. Kako Dom zdravlja financijski ne može sam snositi troškove specijalizacije, o tomu sam prošle godine izvijestio osnivača i u tom je smjeru učinjen veliki korak naprijed. U županijskom proračunu za ovu godinu osigurano je oko milijun kuna za specijalizacije u domovima zdravlja. Za tu će se svrhu u županijskom proračunu osigurati novac i sljedećih godina, s tendencijom da taj iznos bude viši. To će, jasno, ovisiti o proračunskim mogućnostima – govori Jurić.

Prošli tjedan, nastavio je, u županovu uredu održan je sastanak o toj temi, a u sljedećih petnaestak dana svaki dom zdravlja trebao bi iskazati svoje potrebe za specijalizacijama.

Troškovi specijalizacije

- U Županiji u potpunosti razumiju situaciju i činjenicu da sami po tom pitanju moramo nešto učiniti. Podsjetit ću da je financiranje specijalizacije liječnika, koju je nekad prije plaćala država preko HZZO-a, prebačeno na osnivača. Međutim, nisu određeni izvori osiguravanja novca za plaćanje troškova specijalizacije. Svakako, Dom zdravlja Šibenik sad će definitivno raspisati natječaj za određeni broj specijalizacija. Koliko i koje - u ovom trenutku vam ne mogu kazati, jer moramo odrediti prioritete, ali među njima bit će i natječaj za specijalizante opće obiteljske medicine. Ovo je iznimno dobar potez Županije, jer se specijalizacije planiraju pet do šest godina unaprijed s obzirom na to da sama specijalizacija traje pet godina. Za nas kao ustanovu to znači puno, jer mi sada financiramo specijalizaciju iz ortodoncije i medicine rada, što nas jako opterećuje, tako da nismo u mogućnosti sami financirati nijednu više – na kraju će Jurić.