Navršilo se godinu dana od stupanja na snagu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, no dobra zamisao zakonodavca da se raspolaganje parcelama u državnom vlasništvu decentralizira i prebaci u mjerodavnost jedinica lokalne samouprave nasanjkala se na očito prekratkim rokovima za izradu programa raspolaganja državnim zemljištima. Tako je manje-više u cijeloj zemlji, a za izradu tog dokumenta, koji je preduvjet budućih zakupničkih odnosa, gradovi i općine imali su samo tri mjeseca.
Po isteku toga razdoblja, dakle još lani početkom lipnja, tu obvezu trebale su preuzeti županije. Zakon je, naime, predvidio da službe zadužene za poslove u poljoprivredi ili gospodarstvu preuzmu sastavljanje programa, no u triput kraćem vremenu - samo za mjesec dana!
Dugotrajni zakup
Ma koliko da je zakonodavac namjeravao povlačiti biljku iz zemlje ne bi li prije narasla, programima raspolaganja državnim zemljištem nesumnjivo treba više vremena, najviše zbog trajanja procedure potrebne da se pribave mišljenja mjerodavnih državnih tijela, a zahtijevaju se i potvrde županijskih službi. Tako je i gotovo 58 tisuća hektara državnog zemljišta, raspoređenih na 20 jedinica lokalne samouprave, koliko ih ima u Šibensko-kninskoj županiji, godinu dana nakon stupanja zakona na snagu, još uvijek u razradama i postupcima za izradu cjelovitih programa, od čega su neki i pri kraju - navodi Višnja Marasović, pročelnica županijskog Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Zbog kašnjenja najviše trpe postojeći zakupnici koji su nove ugovore mogli obnoviti jedino kao privremene, na rok od dvije godine i zato ne mogu koristiti novac iz fondova EU-a te ruralnog fonda RH, budući da je uvjet dugotrajniji zakup. U županiji državnu zemlju u najmu imaju najviše stočari, te u manjem broju povrćari.
- Jedino su općine Bilice, Primošten i Rogoznica izuzete od zakonske obveze izrade programa jer uopće nemaju državnih poljoprivrednih parcela na svome prostoru. Rokovi su bili nerealno određeni i lokalnoj samoupravi i nama u Županiji. Jer, objašnjava Marasović, gradovi i općine trebali su izraditi jedan program za tri mjeseca, a budući da nisu uspjeli, tada je županija trebala izvući stvar tako da priredi 20 programa za samo mjesec dana! Uslijedilo je, očito, svojevrsno otrježnjenje i, kako navodi Marasović, sada u mirnijoj atmosferi na tome intenzivno radi sva lokalna samouprava i spremno je četiri-pet programa.
Gradovi Knin, Šibenik, Vodice i Općina Kistanje gotovo su pri kraju i čekaju da im mišljenje izda županijski Odjel za zaštitu okoliša vezano uz ekološku mrežu Natura 2000. Program Grada Drniša, koji je jedini bio priložen u zakonskom roku od tri mjeseca, doživjet će još neke izmjene, no bit će uskoro najprije od svih spreman za prve natječaje za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Njezin odjel, napominje Marasović, nije formalno određen da bude tijelo za koordinaciju aktivnosti pri izradi programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, no u kontaktu su s lokalnom samoupravom, informiraju se na seminarima i nastoje priskakati u pomoć.
Lista potvrda
Zamašna je lista potvrda i uvjerenja koje je trebalo ishoditi prilikom izrade tih programa. Prema zakonu, potrebna su očitovanja Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, zatim služba za prostorno planiranje za sve parcele koje su gradovi i općine dobili od Državne geodetske uprave, te ih nakon toga trebaju uvrstiti ili odbaciti s liste državnih parcela na svome prostoru.
K tome, još 60 posto površine županije je u sastavu ekološke mreže Natura 2000. te svi ti programi moraju imati i ocjenu utjecaja buduće poljoprivredne proizvodnje na ekološku mrežu, pored ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema zakonskoj obvezi.
I sve se to donosi za prijedloge programa, a ne za gotove dokumente, napominje Marasović, uz opasku da ima i većih problema i nejasnoća nego što je trajanje procedure zbog pripadnosti nekog zemljišta ekološkoj mreži Natura 2000.
- Primjerice, kod nas u šibensko-kninskom kraju puno je zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma i te parcele ne mogu ući u programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. No, dosta je i onih u mješovitom vlasništvu HŠ-a i države, obično pola-pola, no, niti ta zemljišta neće moći odmah ići u zakup. Za njih slijedi druga procedura-geodetske parcelacije i knjiženja - navodi Marasović, dodajući kako, s izradom navedenih programa, zapravo - po svome značenju i opsegu - nastaje županijski "prostorni plan" poljoprivrede. I kao svaki prostorni plan, nije ga moguće zgotoviti za samo tri mjeseca, što se prvotno očekivalo od službi lokalne vlasti.
Svašta ima
- Dobro je svakako što je državno poljoprivredno zemljište vraćeno na upravljanje lokalnim samoupravama, jer one najbolje znaju potrebe na svome području i u prilici su kreirati vlastitu poljoprivrednu politiku - ocjenjuje Marasović.
S druge strane, dodala je, konačno ćemo znati s koliko točno poljoprivrednih parcela raspolažemo na tih 58 hektara državne zemlje. Programi će vjerojatno otkriti površine koje ni u kojem slučaju neće biti pogodne za poljoprivredu, jer će privođenje svrsi biti preskupo, ili neće biti zainteresiranih. Sasvim sigurno, također ima parcela koje su u međuvremenu doživjele promjene prolaskom prometnica ili kakvom izgradnjom, te jednom riječju - na terenu ima svega i svačega - voli kazati Višnja Marasović. Čak i toga da se država dugi niz godina nije knjižila na vlastitu zemlju, pa krajnje smiješno zvuči očekivanje zakonodavca, dodajemo, da sve te repove lokalne samouprave riješe promptno u tako kratkom roku.
Puno je vlasnika i teško im je ući u trag
Jest da nas je sve manje u cijeloj zemlji, nažalost, naročito u ruralnoj Zagori, no znam da se poljoprivredno zemljište stalno traži i bitno je ljudima - kaže Višnja Marasović i navodi primjer vinara u zaleđu Skradina koji zakupom od države uspješno povećavaju kapacitete. Kod državnog zemljišta vlasništvo je manje-više jasno i pravno sređeno, no problemi su tek na privatnim parcelama, kojih je u županiji najviše!? Neobrađene zemlje je dosta, no ipak se njom nekako trguje, premda je upisano puno vlasnika kojima je teško ući u trag. Da se ne spominje nemogućnost korištenja novčanih stimulacija iz različitih fondova pri tako neraščišćenim vlasničkim odnosima.
Primjerice, kod nas u šibensko-kninskom kraju puno je zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma i te parcele ne mogu ući u programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. No, dosta je i onih u mješovitom vlasništvu HŠ-a i države - kaže Višnja Marasović