Stara priča o hotelu na Roškom slapu, na temeljnom fenomenu Nacionalnog parka Krka- sedrenim barijerama, ponovo je aktualizirana zahvaljujući vijećniku Županijske skupštine, primoštenskom načelniku Stipi Petrini. Hotel, izgrađen daleke 1911., u domovinskom ratu je bio spaljen, pa je uprava Nacionalnog parka donijela odluku o uklanjanju njegovih ostataka i krenula u rušenje potkraj 90-ih.
No, rušenje se privremeno obustavlja jer su vlasnici tužili Park tvrdeći da je riječ o privatnom vlasništvu za koje imaju sve uredne papire kao i dozvolu za obnovu nekretnine. Hotel se nekako uspijeva obnoviti 2010., i mada mu NP Krka nastavlja osporavati legalitet, priključen je i na električnu mrežu te nesmetano nastavlja raditi sve do koronakrize.
A s prvim otvaranjem ugostiteljskih objekata, reaktivirana je i priča o starom hotelu, nekoć kultnom izletištu Drnišana, jer, od namjere njegova uklanjanja Nacionalni park nije odustao.
Petrina: Zašto se nekom uskraćuje, a nekom daje koncesija u NP?
Hotel (ili motel, kako se nekoć zvao) je izvorno izgrađen puno prije proglašenja NP Krka, ali je njegova potpuna devastacija u ratu bila prilika Parku da se konačno riješi objekta na sedrenim barijerama. Pitanje je, stoga, zašto se dozvolilo da se hotel ponovo izgradi, da se u njega investira više milijuna eura, štoviše, da se priključi i na struju, i nakon svega toga- ruši!
-Hotelu, odnosno njegovim vlasnicima, uskraćena je dozvola za rad, onemogućava ih se u obavljanju usluga smještaja i ugostiteljskih usluga, iako je objekt uredno kupljen, privatno je vlasništvo, ima sve dozvole, ali se inzistira na njegovom uklanjanju. Zašto- pitao je na nedavnoj Županijskoj skupštini nezavisni Petrina. U vezu sa slučajem doveo je i predsjednika ŽS, šefa ŽO HDZ-a Nediljka Dujića, koji, navodno, iza toga stoji.
Dujić je,međutim, izrijekom odbio bilo kakvu povezanost s hotelom na Roškom slapu, a s vlasnikom, Mirkom Galićem vidio se, tvrdi, jednom, prije 15-ak godina, kad je bilo aktualno pitanje uklanjanja objekta, i kad ga je Galić, kako je na Skupštini rekao, molio da mu pomogne.
– Bio sam tada gradonačelnik Skradina, i ja sam sasvim sigurno bio zadnja prepreka da hotel tamo ostane. Nikakve veze s tim nemam, i ako mene pitate, nema nijednog razloga da taj hotel ne bude tamo gdje je od daleke 1911. Kao građanin koji je rođen svega nekoliko kilometara od tog hotela, i koji je koristio njegove usluge, sigurno nisam onaj koji bi se založio za njegovo uklanjanje, a pogotovo nisam adresa koja o sudbini hotela odlučuje. Galić nema problem s Dujićem, njegovi su problemi počeli daleko prije negoli se meni obratio za pomoć- branio se čelnik ŽS, odgovarajući na prozivke vijećnika Petrine.
Petrina, međutim, ne prihvaća objašnjenje ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno uređenje Damira Lučeva da županija nije nadležna u prostoru NP Krka.
-Prostorni plan županije ne tretira područje NP Krka jer je ono predmet njihovog Prostornog plana, a upravo je u tijeku izrada novog planskog dokumenta Parka- kazao je Lučev. Prostorni plan NP Krka donosi Sabor i županija na tom teritoriju nema ingerencije- kratko je konstatirao.
-Netko ne govori istinu- na to će Petrina.
- Uskraćuje se koncesija za rad i donosi rješenje o rušenju hotela jer PP NP Krka mora biti usklađen s PP županije. Zašto se odjednom uskraćuje koncesija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti Galiću, a dodjeljuje se koncesija drugoj osobi ("Krka resort") u NP Krka koja je došla u posjed nekadašnjeg šumskog zemljišta, prenamijenjenog u građevinsko?- nastavio je s pitanjima Petrina, aludirajući da neki u NP mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, a neki, očito, ne mogu.
Hotel na sedrenim barijerama (?!)
Problem hotela na Roškom slapu ipak je puno složeniji negoli se na Skupštini prezentirao. Izgrađen je prije 110 godina, podigao ga je nekadašnji drniški gradonačelnik Đovanin Skelin, a naslijedila njegova obitelj. U domovinskom ratu je, međutim, spaljen i potpuno uništen. A kako je u međuvremenu proglašeno područje Nacionalnog parka Krka kao područje posebne zaštite, ni prema Prostornom planu ni prema Zakonu o zaštiti prirode, hotelu više u NP Krka nije bilo mjesto. Pa su ostaci uklonjeni.
Da je slučajno hotel preživio rat, tko zna bi li oko njegove sudbine danas bilo spora i razgovora. Ali, zgarište koje je ostalo iza rata, NP, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, uklanja jer je objekt neodrživ na samom temeljnom fenomenu..
Inače, bivši vlasnici, obitelj Skelin (Nedjeljka i Domagoj) prodali su ruševni objekt braći Galić (Željku i Mirku), a da uprava NP Krka o tome nije imala nikakvih saznanja. Pa kad su objekt krenuli rušiti o tome su obavijestili bivše vlasnike, ne i aktualne. A oni su odlučili hotel obnoviti i to, uz sve peripetije i tužbe, i uspjeli 2010., pozivajući se na dozvole Ministarstva graditeljstva koje su se odnosile na obnovu u ratu porušenih objekata.
No, braća Galić su zaboravili, ili ignorirali činjenicu da je njihov objekt na prirodnom fenomenu, usred zaštićenog područja nacionalnog parka, te da je obnovljeni hotel u koji su, navodno, investirali 3 milijuna eura kapitala zarađenog na radu u Njemačkoj, osuđen na uklanjanje. Zašto se nisu s NP Krka nagodili oko obeštećenja i eventualne zamjenske lokacije na kojoj hotel ne bi ugrožavao temeljni fenomen Parka? Tko ih je uvjerio da mogu slobodno graditi i da ne trebaju strahovati od rušenja?
Naposljetku, zašto se pustilo Galiće da ponovo izgrade hotel na sedrenim barijerama NP Krka, i napose, zašto im je odobren priključak na električnu mrežu, ako se znalo da objektu više nema spasa? Što su radile inspekcije zaštite okoliša dok se objekt gradio?
Željko i Mirko Galić tužili su NP Krka, i vodili s Upravom NP više sudskih postupaka. sve su ih izgubili, pa im je preostalo tek da podmire visoke sudske troškove koji su iz tog sporenja s državom (NP) nastali.
Drniški gradonačelnik Josip Begonja, smatra da kultni hotel na Roškom slapu, koji je tamo bio i puno prije NP i rata, treba sačuvati, ali u izvornim gabaritima i uskladiti sa zakonima koji vrijede na prostoru NP. Iako, napominje, Grad Drniš nije nadležan u ovom slučaju, a i teritorijalno NP Krka je većim dijelom u sastavu Grada Skradina. Ali, dodaje, za stari hotel vezuju ih sentimenti, jer je nekadašnji motel bio omiljeno izletište Drnišana. Nije mu jasno, kako nam je rekao, da jedna javna ustanova, kao što je NP Krka, ima svoj prostorni plan koji je potpuno neovisan o PP-u županije.
-Taj slučaj nije u našoj ingerenciji, ali iskreno ću reći, sve to što se događa s hotelom na Roškom Slapu čini mi se suludim- reći će Begonja.
I jest suludo. Ali nije to prvi takav slučaj u Hrvatskoj gdje institucije šute dok tkogod radi što ga je volja, i ide s vrčem na vodu,dok god se ne razbije...
Katia Župan, rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću JU NP Krka: Galići su izgubili sve sporove s NP Krka!
Zatražili smo i očitovanje uprave Nacionalnog parka Krka, koja se u svom odgovoru prije svega poziva na propise i posebno Zakon o zaštiti prirode u skladu s kojim Javna ustanova djeluje.
S Mirkom Galićem i društvom Roški slap d.o.o. komunikacija u vezi sa spornim objektom traje već 20 godina, od 2001., ističu iz NP, a tijekom toga razdoblja Galići su pokrenuli više sudskih postupaka protiv NP. U međuvremenu su postupci pravomoćno okončani u korist JU "NP Krka".
Redom tako navode:- Presudom OS u Kninu 1. listopada 2010.odbijen je tužbeni zahtjev Mirka i Željka Galića za uspostavom prijašnjeg stanja zgrade prije rušenja, Županijski sud u Šibeniku potvrdio je presudu u cijelosti, a Vrhovni sud 20. studenog 2012. odbio tužiteljevu reviziju protiv presude kao neosnovanu.
U tužbenom postupku radi naknade štete i izgubljene zarade- navodi se dalje- presudom Trgovačkog suda od 10. prosinca 2012. odbijen je zahtjev tužitelja Mirka Galića, a rješenjem TS u Zadru (Stalna služba u Šibeniku) od 8. siječnja 2013.ispravljena je presuda u dijelu koji se odnosi na parnične troškove, da bi pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda od 14. svibnja 2014. žalba bila odbijena u meritumu spora, a prihvaćena u dijelu kojim je utvrđen parnični trošak u iznosu od 806.734,37 kuna. Konačno, Vrhovni sud 6. studenoga 2018 odbija tužiteljevu reviziju protiv presude kao neosnovanu.
Epilog je isti i u tužbi radi naknade štete s osnove izmakle koristi: pravomoćnom presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda od 4. svibnja 2017. odbijena je tužiteljeva žalba a trošak parničnog postupka određen u iznosu od 248.300,00 kuna s kamatama.
Konačno, pravomoćnom presudom Upravnog suda u Splitu od 16. rujna 2019. odbijen je tužbeni zahtjev društva Roški slap d.o.o. radi poništenja rješenja Ministarstva okoliša i energetike od 7. lipnja 2018. i rješenja Javne ustanove NP Krka od 25.travnja 2016 kojim se ne prihvaća zahtjev tužitelja za dodjelu koncesijskog odobrenja za pružanje usluga smještaja u hotelu "Roški slap".Tu je presudu potvrdio i Visoki upravni sud 1. srpnja 2020.
Iz svega navedenog razvidno je da Javna ustanova NP Krka postupa kako joj to nalažu pozitivno-pravni propisi RH- kaže se zaključno u očitovanju uprave i skreće pozornost da je nositelj izrade PP NP Krka Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a koordinator Hrvatski zavod za prostorni razvoj. PP Nacionalnog parka, sukladno zakonu, je prostorni plan državne razine, a Plan upravljanja i godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka donosi se uz suglasnost nadležnog Ministarstva- stoji u odgovoru uprave NP Krka, koji potpisuje Katia Župan.