Otkrivamo zašto četiri škole u našoj županiji imaju privremene upravitelje: Pada natječaj za natječajem jer ‘protjeranog’ ravnatelja nitko ne želi

Najmanje četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji trenutačno nemaju izabrane ravnatelje, nego čelnu funkciju tih obrazovnih ustanova do daljnjega obavljaju v.d.-ovi, odnosno vršitelji (obnašatelji) dužnosti.

Nije tome kriva moguća nestručnost kandidata ili neki njihov prijestup, nego naprotiv – striktno pridržavanje zakona koji, unatoč možda najboljim namjerama (u teoriji) u praksi pokazuju sav svoj apsurd i nelogičnosti.

Prema podacima dobivenima od osnivača, Šibensko-kninske županije te Grada Šibenika, trenutačno v.d. ravnatelje imaju OŠ “Vodice” u Vodicama, Srednja škola Ivana Meštrovića u Drnišu, a u Šibeniku osnovne škole Tina Ujevića te Fausta Vrančića. Kako neslužbeno doznajemo, a to nam je potvrđeno iz više izvora, razlog tome leži u činjenici što se na sve natječaje u toj županiji za čelno mjesto ravnatelja škola, uz ostale kandidate, javlja i Emil Božikov, donedavni ravnatelj OŠ “Brodarica” iz Šibenika, koji lani nije reizabran na tu dužnost u svojoj sada već bivšoj školi.

Gospodin Božikov ne samo da udovoljava svim (stručnim) kriterijima, nego je i trenutačno nezaposlen. I ne bi to bila neka velika prednost da nije - nezaposleni hrvatski branitelj. I tu prestaju sve šanse ostalih kandidata koji žele doći ili se zadržati na čelnim mjestima obrazovnih ustanova u toj županiji.

Jer, gospodin Božikov je “taj čovjek” za kojega se ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak pitala “postoji li uopće” kada je prije gotovo dvije godine pokušala minorizirati moguće probleme ali i burne reakcije javnosti na njezin naputak školama kako prilikom izbora/imenovanja ravnatelja škola i učeničkih domova moraju striktno poštivati odredbe (nešto ranije izmijenjenog) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Zakon je, podsjetimo, obvezao sve državne i javne službe te ustanove, kao i one lokalne i područne (regionalne) samouprave, da pravo prednosti prilikom zapošljavanja pod jednakim uvjetima, uključujući i na rukovodeća mjesta, daju - nezaposlenim hrvatskim braniteljima, dragovoljcima, djeci umrlih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i invalida itd. Uz to, u ljeto 2018. godine izmijenjen je Zakon o odgoju i obrazovanju te u postupak izbora čelnih ljudi obrazovnih ustanova kao dodatni kriteriji (uz one osnovne poput VSS-a, najmanje osam godina radnog iskustva u školskim i drugim ustanovama u sustavu obrazovanja, potvrda o nekažnjavanju i sl.) uvedene kompetencije poput poznavanja stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.

Uzalud su stručna javnost i ravnateljske udruge upozoravale ministricu na diskriminatorne stavke takvih izbora/imenovanja, udruge ravnatelja još su u prosincu 2018. godine zbog toga od Ustavnog suda zatražile i ocjenu ustavnosti Zakona o odgoju i obrazovanju, a upozoravalo se i da će to sve to dovesti do krize upravljanja školama.

Problem prilikom izbora ravnatelja je, uz ostalo, i taj što u slučaju da dva kandidata zadovolje sve uvjete i imaju jednak broj bodova, u “drugi krug” i priliku da svoj program predstave učiteljskom/nastavničkom, roditeljskom i radničkom vijeću ima samo onaj kandidat koji “ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu”. To su upravo nezaposleni branitelji, dragovoljci i članovi njihovih obitelji.

Međutim, problem gospodina Božikova je u tome što ga, čini se, školski odbori (koji biraju ravnatelje) u školama u kojima se kandidirao - ne žele. Točnije, unatoč svim referencijama, u drugom krugu ne može dobiti potrebne glasove nastavničkog/učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Radničkog vijeća. A njihovi predstavnici u školskim odborima imaju četiri od ukupno sedam članova. Ostala tri su predstavnici osnivača, pa je jasno tko tu ima većinu. I tako dolazimo do glavnog problema: na ovaj način očigledno ljudi u školama pokazuju otpor nametnutim zakonima i radije se opredjeljuju za v.d. ravnatelje. Međutim, na dužnosti v.d.-a određena osoba može biti samo godinu dana, pa se mnogi pitaju kako će se škole izvući iz tih pat-pozicija.

- Nitko ništa ne zamjera gospodinu Božikovu, on ima prava koja mu daje zakon. Međutim, upravo ovaj slučaj ukazuje na manjkavost sustava i brojne paradokse, jer na čelna mjesta škola ne možemo izabrati osobe koje žele ljudi iz škola. Narušava se kontinuitet rada škola, šanse gube i postojeći ravnatelji, od kojih mnogi izvrsno rade svoj posao. Šanse nemaju čak i ako su sami branitelji, baš zato što su zaposleni – objašnjava jedan od naših sugovornika, pitajući gdje se to u državi, od bolnica do kazališta, ovako striktno kao u školama poštuju zakonske odredbe.

Emil Božikov potvrdio nam je da se kandidirao za mjesto ravnatelja u barem četiri škole na području Šibensko-kninske županije te da je i dalje nezaposlen. Po struci je profesor tjelesne i zdravstvene kulture, kaže, iza kojega je više od 20 godina rada u prosvjeti te 14 godina ravnateljskog staža u OŠ “Brodarica”. U ratu je proveo nešto manje od godinu dana, uključio se kao student u sanitet 142. brigade, 3. bojne.

- Žao mi je što kolegijalna tijela škola nisu prepoznala izvrsnost moga programskog rada za mandatno razdoblje. Tvrdnje da blokiram rad škola apsolutno ne stoje. Nemaju ljudi u školama ništa protiv mene, nego žele nekoga svoga. Ali, ja imam određena zakonska prava i ubuduće ću ih koristiti. Kandidirat ću se i dalje, moram naći posao, imam troje maloljetne djece – kaže Božikov. Iza mene stoje rezultati, devet godina bio sam na čelu udruge ravnatelja osnovnih škola za Šibensko-kninsku županiju, 11 godina voditelj županijskog stručnog vijeća ravnatelja, iskustva mi ne nedostaje, poručuje Emil Božikov.