Pošta ih zaboravila: Ljudi su čekali račune, razne obavijesti iz medicinskih ustanova, darove za Božić, čestitke... Ništa nisu dobili! Da bi doši do svojih pošiljaka, doslovno su morali kopati po zatrpanom dostavnom poštanskom centru u Primoštenu

Više od 500 domaćinstava u rogozničkom zaleđu u prosincu nije primilo poštu. Radi se od nekoliko tisuća pošiljki koje nisu stigle na naznačene adrese.

Ljudi su čekali račune, razne obavijesti iz medicinskih ustanova, darove za Božić, čestitke... Ništa nisu dobili! Da bi doši do svojih pošiljki, doslovno su morali kopati po zatrpanom dostavnom poštanskom centru u Primoštenu.

- Opravdanje iz Hrvatske pošte da pošiljke nisu dostavljene zbog kućnih brojeva, nedostatka sandučića i nedovoljnih adresa su netočne. Svi imamo uredne brojeve, adrese i sandučiće. Apeliram da se poštanski ured u Rogoznici vrati u prvobitnu funkciju jer smo zadnjih nekoliko godina zbog takozvane racionalizacije zakinuti. Ne krivimo poštare, nego menadžment HP-a i Općinu Rogoznica koja je dozvolila da poštanski ured bude napola ugašen. Inače, pritisak na poštare je ogroman, robovski, a štetu trpe krajnji korisnici, građani koji očekuju plaćenu uslugu. Nije normalno da poštu ne dobivamo mjesec dana, a da na uslugu "hapeekspresa" čekamo više od sedam dana - kaže u ime oštećenih M.R. (podaci poznati redakciji).

Centralizacija i racionalizacija Hrvatske pošte kao grom iz vedra neba još 2013. godine pogodila je rogozničke poštara. Prvi put u 150 godina postojanja rogoznički ured prestao je biti dostavni i dobio je status isporučnog. Rogoznički listonoše od tada svako jutro na svojim mopedićima moraju prevaljivati desetak kilometara do primoštenskog poštanskog ureda kako bi pokupili pismene pošiljke.

Nakon toga ih čeka obilazak rogozničke općine koja se proteže na osamdesetak kilometra kvadratnih, 54 kilometra obalne crte i čak osam kategoriziranih turističkih naselje, te brojna sela i zaseoke u zaleđu općine. Kada podijele poštu, moraju se vratiti u Primošten, i to najkasnije do 15 sati i 30 minuta kako bi razdužili preporučene pošiljke.

Za lošeg vremena poštu dostavljaju privatnim vozilima. Istodobno oskrbni poštanski kombi s paketima i pošiljkama za lokalnu samoupravu i državne službe svakog jutra i dalje redovito, u isto vrijeme, dolazi u Rogoznici, a vozač dostavnog vozila satima čeka na rogozničke poštare da mu razvrstaju poštu kako bi se mogao vratiti u Šibenik. Poštanski ured zasebna je priča. Radi samo jedan službenik koji naplaćuje račune, prodaje suvenire, knjige, mobitele, lutriju, ali je i bankar Hrvatske poštanske banke.

Redovi pred uredom, posebice u sezoni, ogromni su. Prije takozvane racionalizacije u uredu su radila dva poštanska službenika, a tri listonoše su razvrstavali i dostavljali poštu.

Naši čitatelji zamolili su nas da ne spominjemo listonoše jer je njima iznimno teško, strahuju da bi im njihov javni prosvjed mogao naškoditi. Po njima kriva je organizacija koja tlači zaposlenike, a mali čovjek u pravilu nastrada. Da je njihova bojazan bila opravdana potvrđuje i priopćenje iz Ureda Kooperativnih komunikacija Hrvatske pošte:

HP: 'Sve je dostavljeno u roku'

"Prosinac je za Hrvatsku poštu tradicionalno najzahtjevniji mjesec koji redovito obara rekorde. Broj pošiljaka bio je povećan, kako na području cijele Hrvatske, tako i lokalno, na području Rogoznice s okolicom. Većim angažmanom poštara dostava pristiglih pošiljaka obavljena je u rokovima uručenja krajem prosinca, zabilježene su određene nepravilnosti u radu jednog djelatnika protiv kojeg su pokrenute najstrože sankcije, što je moglo uzrokovati pojedinačna kašnjenja. Međutim, taj slučaj nije značajno utjecao na cjelokupnu statistiku dostave pošiljaka na navedenom području, odnosno nije doveo do većih kašnjenja" - stoji, među ostalim, u njihovu odgovoru na naš upit.

Još su istaknuli da njihova Služba za korisnike nije zabilježila povećan broj prigovora na dostavu na području Rogoznice, međutim, mi s tom službom ni nakon desetak poziva nismo uspjeli uspostaviti kontakt.

Kako će Hrvatska pošta raspetljati organizacijski čvor za podučje rogozničke općine, krajnje korisnike ne zanima, oni žele urednu dostavu koju, ističu, skupo plaćaju. Ne može turistička općina s više od 3000 stalnih stanovnika, koja bez nautičara ostvari gotovo 800 tisuća noćenja, koja u privatnom smještaju ima 9653 glavne i 4000 tisuće pomoćnih kreveta, te u takozvanom vikendaškom smještaju dodatnih 5167 kreveta, imati poštanski ured s jednim službenikom i koji uglavnom radi samo do 14 sati.

Nije to nikakava racionalizacija, tvrde Rogozničani, već puko maltretiranje zaposlenika i korisnika.