Predator pobjegao lovcima: "Krokodila bez nogu" nisu mogli uloviti niti elektrošokerima! (FOTO)

Da je kojim slučajem film "Ralje" sniman na slatkim vodama, glavnu ulogu bi imala štuka, kazuju nam bolje upućeni. Ta slatkovodna riba veliki je predator, ribolovci kažu kako je njezin pandan u moru – brancin! U žargonu je zovemo "krokodil bez nogu" – govori Marinko Cvjetković, sportski ribič iz Ribolovne udruge "Krka" iz Knina.

Zašto smo uopće počeli s pričom o štuki? Zato što se taj predator silno proširio cijelim tokom rijeke Krke i ozbiljno ugrožava sve druge riblje vrste. A taj "krokodil bez nogu" nije domaća vrsta. "Uvezen" je u Krku prije desetak godina. Nitko ne želi službeno govoriti o načinu, no jasno je kako je u igri ljudski faktor. Neslužbeno, grupa kninskih ribolovaca donijela je štuku u Šarena jezera ponad Knina. Ta jezera se zimi izliju u rijeku Kosovčicu koja se ulijeva u Krku.

I eto strašnog riječnog predatora u "kraškoj ljepotici" i Nacionalnom parku. Prvi primjerci uhvaćeni su prije desetak godina. Istina, neće štuka ugroziti sedrene barijere i druge temeljne fenomene Nacionalnog parka, ali itekako hoće 30 vrsta ribe koliko obitava u Krki, od čega je 12 endema i tri stenoendema, ili vrsta ribe koje nigdje ne žive osim u Krki. A to je također jedan od razloga zbog čega je Krka proglašena nacionalnim parkom. Štuka se dugo godina zadržavala samo u gornjem toku Krke, međutim u zadnje vrijeme proširila na cijeli tok. Budući da je slab plivač, jaka voda ju je prebacila i preko Skradinskog buka, pa se može uloviti i u Skradinu i u Bilicama...

Nije alarmantno, ali bit će

– Stanje nije alarmantno, međutim mi moramo djelovati dok ne postane alarmantno – kazao je Krešimir Šakić, ravnatelj Nacionalnog parka Krka.

Stoga su nadležni minulog vikenda pokrenuli akciju ciljanog izlova štuke. Akcija je održana na području Brljanskog jezera i na području oko manastira Krka. U akciji su sudjelovali članovi Športsko-rekreacijskog društva "Krka" iz Knina, djelatnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), BIOTA j.d.o.o., Hrvatskog instituta za biološku raznolikost i djelatnici Javne ustanove Nacionalni park Krka, dok su čuvari prirode nadgledati cijeli proces.

Zanimljivo, u dva dana, na dvije lokacije, nisu uspjeli uhvatiti ni jednu štuku. Iako se ona silno razmnožila. Razlog je, kažu, taj što je hladno, pa se riba povukla u dubine, a za njom kao svojim plijenom i štuka. Ostali su tako kratkih rukava i korisnici pučke kuhinje u Kninu kojima je trebala biti donirana riba.

Osim klasičnog ribolova štapovima i varalicama, u pokušajima lova na štuku korišteni su i elektrošokeri.
– Štuka eliminira sve vrste, pa na koncu i samu sebe jer jede manje primjerke svoje vrste. Što se tiče korištenja elektrošokera, njima se riba omamljuje strujom i ne dolazi do usmrćivanja. Dakle, s udaljenosti od tri do pet metara ribu privučemo k sebi, a ako nas ona ne zanima, pustimo je da otpliva. Inače, ovo je pilot-projekt kojim isprobavamo mogućnost uklanjanja jedne strane invazivne vrste koja znatno smanjuje i ugrožava domaće vrste – rekao je dr. sc. Dušan Jelić iz Hrvatskog instituta za biološku raznolikost, inače voditelj projekta ciljanog izlova štuke na rijeci Krki.

Međutim, sudeći prema riječima dr. sc. Drage Marguša, stručnog voditelja NP-a Krka, apsolutna pobjeda u borbi nad štukom teško će biti izvojevana.
– Čitajući svjetsku literaturu, nigdje nisam našao podatak da je netko u cijelosti istrijebio neku invazivnu vrstu – ističe dr. Marguš.

Kninski ribiči već godinama upozoravaju na pojavu štuke.
– To je točno, jer je štuka velika prijetnja. Evo, endemska vrsta mekousna pastrva, koja je živjela 500-injak metara od Knina, zadnji put je viđena prije desetak godina. Doduše, na njezin nestanak utjecalo je više faktora. Od lošega gospodarenja vodama, raznih drugih zagađenja... Žao mi je što se to dogodilo. Mogu samo reći da se štuka u Krki vrhunski snašla – veli Antonio Kaliger, dopredsjednik Ribolovne udruge "Krka".

Dobra i na meniju

Njegov kolega Marinko Cvjetković govori kako je najveća štuka koju je uhvatio na Krki težila 14 kilograma.
– Nedavno smo uhvatili jednu od 102 centimetra, tešku 11-12 kilograma. Kolega u Perući je ulovio jednu od 134 centimetra, imala je 21 kilogram. Ona je veliki predator. Svašta sam znao naći u njezinoj utrobi, jednom čak i velikog riječnog štakora. Štuka zna napasti i patku, a dobro je poznata priča o labudu na Vranskom jezeru kojemu je otkinula nogu – govori nam Cvjetković.

Lov na štuku je gušt za ribiče.
– A kako ne, atraktivna je za ribolov. Gušt je uhvatiti ribu od 8-10, pa čak i 15 kilograma. Premda osobno nisam pobornik, jer sam biolog po struci – opet u razgovor uključujemo Kaligera.

Štuka je dobra i na meniju. Veće komade, vele znalci, najbolje je izrezati na fete pa baciti na gradele. Od glave se može napraviti i juha. Kad su manje, štuke mogu i u tavu.

Uvaženi čitatelji, nemojte ovo shvatiti kao poziv da se naoružate ribičkom opremom i zaputite u lov na štuke u NP-u Krka. Naime, u granicama nacionalnog parka zabranjen je sportski i rekreativni ribolov.