Prijeti pomor života u jedinstvenom rogozničkom fenomenu! Znanstvenici nikako da priznaju jednu činjenicu

   Rogozničko slano jezero Zmajevo oko nakon samo tri godine ponovno proživljava novu kataklizmu. Zamutila se boja, i od biserno plave postala je zelenkasto-žućkasta, a za koji dan sve živo u jezeru zbog prevrtanja vodenog stupca i anoksije bit će mrtvo, ni na tankoj površinskoj liniji neće biti dovoljno kisika za život.

Koliko sada još bizarnije izgleda ovoljetnja tribina u organizaciji županijske Ustanove Priroda na kojoj su se okupljeni znanstvenici iz petnih žila trudili dokazati kako su ekološku ravnotežu jezgra odgovorni kupači. Ta nategnuta teza predstavljena je suradnjom s Leibniz-institute of Freshwater Ecology and Inland Fisheries, a kroz znanstveno-istraživačko predavanje dr.rer. nat.Georgiy Kirilin (IGB) o studiji utjecaja kupača na slatkovodno jezero Mellenesee, te što se očekuje od zajedničkog terenskog istraživanja na Zmajevom oku. U slajdovi s jezera Mellensee teško je bilo naći poveznicu s Zmajevim okom.

Od 1997.godine ovo je već peto zamućenje jezera i peti pomor svekolikog života u tom jednstveno hidrogeomorfološkom fenomenu Istočne obale Jadrana. U novijoj povijesti u prvoj zabilježenoj kataklizmi te 1997. godine neki znanstvenici su utvrdili da je u jezeru uginulo 20 tisuća tona živućih organizama. Pored račića, kozica i raznih dugih malih i mikroorganizama te godine u jezeru su ugiba li i jastozi i neobični ugori teški i do desetak kilograma. U tom obimu život se nikada nije vrato u jezersko plavetnilo.

Svaki put slušamo da se radi se o prirodnom procesu koji se javlja kada nakon duge i stabilne jeseni dođe do naglog zahlađenja, a treba treba uzeti u obzir i klimatske promjene-kažu znanstvenici.

Znamo da se posljednjih 25 i više godina ruđerovci sistematski bave Zmajevim okom. Modelirali su izmjenu mora u jezeru, znaju da se u odnosu na okolno more plima jezeru pojavljuje 40 minuta kasnije i manja je za 20 posto. Samo od 1997. godine na jezeru je napravljeno dvadesetak znanstvenih radova, čak i doktorat na mikrobima u donjem otrovnom sloju sumporovodika. S obzirom na veličinu rogozničko jezero je najistraživanije, u neku ruku to je dobro, tvrde znanstvenici, jer radi se o Crnom moru u malom.

Nikako ti znanstvenici i zaštitari prirode da provale preko usta da je jezero izgubilo svoju ekološku stabilnost zbog opsežinih radova u njegovoj blizini i uz sam njegov rub, a novim projektom Resort Medine prijeti mu opasnom da postane otrovna bara.

Jezero Zmajevo oko nalazi se na poluotoku Gradina. Nepravilnog je ovalnog oblika, veličine je 150x70 metara, površina mu iznosi 5300 metara četvornih, a dubina oko 15 metara. Pukotinama u stijenama povezan je s okolnim morem, zbog velike izgradnje dio pukotina zatrpan betonom i ne dolazi do optimalne izmjene morske vode. Jedinstven je to i poseban okoliš s debelim donjim slojem sumporovodika, a zbog meromiktičko i anoksičnih uvjeta jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, Framvaren fjordom u Norveškoj ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj. Zbog posebnih fizikalno–kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna koja eto umire svake tri-četiri godine.

Znanstvenici nas uvjerava da će se Zmajevo oko vrlo brzo razbistriti i da će život početi vraćati. Međutim, zbog ukupnih narušenih ekoloških uvjeta u okolonom moru teško da ikada bujati kao što je bujao do te zlosretne 1997.godine.

Zmajevo oko izgubilo prepoznatljivu plavu boju