Prošle godine 62 novorođenih, dobro krenula i 2023.: Drnišani udarnički rade na demografskoj obnovi

Prema podacima gradske uprave, a na temelju rezultata iz prošle godine, izgleda da su Drnišani u 2022. aktivno radili na povećanju stope nataliteta. Lani je u Drnišu rođeno najviše djece u posljednjih devet godina. Čak 62 mališana stigla su na svijet u grad podno Promine, koji prema posljednjem broju stanovnika ima tek nešto više od 2500 stanovnika. Konkretnije, 2762. Računajući i okolna naselja, drniško područje broji trenutno oko 6000 žitelja.

U redu, brojka od 62 novorođenih možda i ne bi bila vijest u nekom većem gradu, ali u Drnišu, koji poput mnogih susjednih gradova, mjesta i naselja u Dalmatinskoj zagori - muku muči s migracijama mladih obitelji - podatak je sve samo ne zanemariv.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da se u posljednjem gotovo desetljeću, u Drnišu godišnje rađalo 50 djece, to znači, da je u 2022. godini broj novorođenih porastao za 24 posto. Kada stvari stavimo u kontekst Drniša, onda je podatak o šezdesetak mališana – fenomenalan. Što bi naši ljudi rekli, "svaka mala gura naprid", a s tom konstatacijom složit će se i prvi čovjek grada, Josip Begonja, koji, kazuje nam, pozdravlja pozitivnu natalitetnu sliku ostvarenu u prošloj godini. Neka djece, tim više što se radi o Šibensko-kninskoj županiji, jednoj od, ako ne i najstarijoj županiji u Hrvatskoj.

Veći broj razreda

- Ovo je svakako jedna pozitivna informacija, za ovako malu sredinu - značajna. Neslužbeno, u 2023. godini već imamo osmero novorođenih, tako da bi mogli reći da se taj pozitivan trend pretočio i u novu godinu - sa smiješkom će gradonačelnik Drniša.

Pozitivan demografski trend u protekloj, a po svemu sudeći i u tekućoj godini - važan je i za opstanak drniških škola - koje bi potencijalno mogli razmišljati i povećanju razrednih odjela.

- Svakako da je ovo podatak na osnovi kojeg bi u budućnosti mogli povećati broj razreda. Trenutno nam je i problem sa srednjoškolskim obrazovanjem koje je, da se tako izrazim - bilo na staklenim nogama. Nakon završene osnovne škole, djeca najčešće gravitiraju prema susjednim gradovima, Šibeniku i Splitu - pogotovo kada je riječ o zanimanjima koja ne mogu upisati u našem gradu - kazuje nam Begonja.

ilustracija/Shutterstock

Inače kada je riječ o tome što Grad radi po pitanju razvoja demografije, spomenimo kako Drniš pomaže obiteljima jednokratnim novčanim naknadama. Tako za prvo dijete izdvajaju naknadu od 400 eura, za drugo dijete, naknada obitelji iznosi 680 eura, treće 1600 eura, a za četvrto i svako sljedeće Grad izdvaja jednokratnu naknadu u visini od 2400 eura.

Od 2014. godine grad Drniš iz svog proračuna na ime naknada za opremanje novorođene djece izdvojio je 400.491 eura odnosno 3.017.500 kuna. Jednako tako, podupire se i ostanak mladih obitelji kroz programe stambenog zbrinjavanja.

- Sufinanciramo stambeno zbrinjavanje, odnosno kupnju stana ili zemlje, gradnju ili nadogradnju postojećeg objekta. Kroz navedene programe od 2019. godine pomogli smo riješiti stambeno pitanje za 23 obitelji. Godišnje odvajamo 600.000 kuna u tu svrhu - ističe Begonja.

Svako dijete u vrtić

Da bi mališani s početka naše priče bili zbrinuti dok su roditelji na poslu, Grad aktivno radi i na povećanju broja vrtića, u drniškim, naglasimo, nema liste čekanja - sva djeca su zbrinuta.

- Kapacitet vrtića u 2013. godini, kada sam ja došao na mjesto gradonačelnika bio je 198. Izgradili smo dva nova vrtića, jedan na Miljevcima, drugi u Radoniću. Računajući i ovih nekoliko koji su u blizini Drniša, trenutno je u kapacitet 320 mjesta. Bez vrtića mlade obitelji ne bi mogle funkcionirati - stav Grada je da tko god prijavi dijete za mjesto u vrtiću - mora ga dobiti. Tu nema dileme - jasno će gradonačelnik Begonja.

Pozitivni demografski trendovi, nadajmo se, znak su da se mlade obitelji ipak odlučuju na ostanak u Drnišu - gradu koji ima potencijal za pristojan život. Samo da se taj potencijal pretoči i u ostale aspekte važne za razvoj Grada - ponajviše nova radna mjesta.