Specijalisti za povlačenje europskog novca: "Spremni dočekujemo svaki novi natječaj", kaže načelnik Ivan Gulam

U pirovačkoj općinskoj upravi više i ne zbrajaju koliko su novca u proteklih sedam godina, koliko je na "kormilu " mlada ekipa na čelu s načelnikom Ivanom Gulamom, povukli iz raznih europskih i nacionalnih izvora. Svakako, broje se u desecima milijuna kuna. Ne pretjerujemo ako kažemo da "rade kao na traci". Pripremaju projekte na vrijeme i prije negoli neki od natječaja bude otvoren, tako da ga spremni dočekaju i iskoriste svaku mogućnost konkuriranja za nepovratna sredstva. I kažu – novca ima, samo ga treba znati uzeti! A i višestruko su povećali izvorne prihode i proračun u cijelosti, u odnosu na stanje koje su zatekli 2013. godine kad su preuzeli upravljanje općinom. No nećemo o prošlosti, jer živi se danas i za – bolje sutra! Kad smo već spomenuli proračun, na pitanje kakva je situacija u općinskoj blagajni s obzirom na to da se svi žale kako su im sredstva na prihodovnoj strani znatno manja zbog posljedica korona-krize, načelnik Ivan Gulam sasvim smireno odgovara:

Gulam: Ne žalimo se pretjerano

– Pa, mi se nećemo pretjerano žaliti. Proračun ove godine bit će nikad veći i nikad više realiziran zahvaljujući projektima koji se financiraju iz europskih i drugih izvora. Kao Općina, ciljano smo se u vrijeme "lockdowna", ali i tijekom sezone, odrekli određenih izvornih prihoda od strane pravnih subjekata. Prije svega komunalne naknade te prihoda od najma javnih površina i na taj način smo izišli ususret svima koji funkcioniraju na području naše općine. S te strane bit će nešto manje realiziranih izvornih prihoda, ali to smo nadomjestili drugim izvorima tako da će naš proračun, koji je za ovu godinu planiran u iznosu od 25 milijuna kuna, rebalansom biti smanjen za nekih pet posto. Inače, naša izvorna sredstva u proračunu kreću se od osam do deset milijuna kuna. Na kraju prošle godine u ovu smo prenijeli oko tri milijuna kuna viška, ne zato što smo očekivali korona-krizu, već smo imali dobru financijsku godinu i taj višak nam je pomogao da ostanemo likvidni i plaćamo sve svoje obveze te funkcioniramo u smislu pripreme i realizacije novih projekata. U konačnici, ovogodišnji proračun trebao bi iznositi oko 24 milijuna kuna, što prije svega ovisi o tomu hoće li država isplatiti europska sredstva do kraja godine. Tu prije svega mislim na sredstva koja se odnose na izgradnju dječjeg vrtića – govori Gulam.
Kad je riječ o novom objektu dječjeg vrtića "Mendula", koji se gradi na terenu uz pirovačku Osnovnu školi, Gulam će, još jednom ponoviti da se radi o kapitalnoj investiciji od povijesnog značenja za Pirovac. Naime, o izgradnji dječjeg vrtića govorilo se desetak i više godina i konačno je san brojnih Pirovčana postao stvarnost, a aktualna pirovačka vlast taj je projekt stavila među prioritete.

Novi objekt vrtića

– Prije par godina krenuli smo s izradom projektne dokumentacije za apliciranje na EU fondove, otkupili teren uz zgradu Osnovne škole te ishodovali sve potrebne dozvole. Vlada RH je vrtić uvrstila u poslove od posebnog interesa za RH i projekt je bio spreman za prijavu na mjeru 7.4.1. programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Krajem 2018. godine za projekt dječjeg vrtića dobili smo 5,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava, a ukupna vrijednost projekta i ugovoreni radovi iznose oko 8,5 milijuna kuna. Radovi su počeli 2019. godine, nakon turističke sezone, i sad su u završnoj fazi. Oprema je također stigla i kroz nekoliko dana sve bi trebalo biti gotovo. Onda nas čeka "papirnati dio", a to je ishodovanje uporabne dozvole, izrada plana rada i sistematizacija radnih mjesta, jer vrtić sad postaje naša – općinska ustanova – kaže Gulam.
Općina je morala uložiti oko tri milijuna kuna, ali se nadaju da će dogodine uspjeti dobiti 1,7 milijuna kuna iz Fonda za sufinanciranje EU projekata, čime bi udio Općine u projektu vrtića pao na 1,3 milijuna kuna. Novi vrtić je projektiran za 48 djece, dvije vrtićke i jednu jasličku skupinu, prema svim pedagoškim standardima i njegovom izgradnjom zadovoljit će se potrebe mladih obitelji sljedećih dvadesetak godina. Preseljenje u novi objekt očekuje se krajem siječnja ili početkom veljače sljedeće godine.
– Kao što je poznato, djeca su sada u privatnom vrtiću u prizemlju zgrade u kojoj je i općinska uprava. Kad zaživi naša ustanova, povećat će se i troškovi sufinanciranja za oko 300 posto i računamo da će sufinanciranje vrtića Općinu godišnje koštati oko milijun kuna. Ali na to smo bili spremni, i ne žalimo se, jer dobivamo moderni objekt za našu djecu. U siječnju završava i dvogodišnji projekt "Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja", koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, za što smo povukli oko dva milijuna kuna, uveli dvosmjenski rad vrtića, nabavili didaktičku opremu i zaposlili još par odgojiteljica. S provođenjem tog projekta planiramo nastaviti i u novom objektu i za to tražiti dodatna financijska sredstva iz Europskog socijalnog programa – veli Gulam.

Zgrada Općine i knjižnice

Iz zgrade koja je nekada bila odmaralište jedne beogradske tvrtke i u vlasništvu je države, u nove prostore u samom središtu mjesta trebala bi se preseliti i općinska uprava, a Pirovac dobiti knjižnicu.
– Taj projekt smo također počeli realizirati tijekom prošle godine i tu nas prati Ministarstvo graditeljstva i državne imovine od kojeg smo dobili 350 tisuća kuna, a procijenjena vrijednost radova je oko 1,4 milijuna kuna. Građevinski radovi uređenja etaže iznad ambulante i ljekarne trebali bi biti završeni do ožujka, a onda ćemo ići na opremanje prostora. Pokušat ćemo za opremanje dobiti europska sredstva u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godina i već smo ih prijavili Razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije. U novi prostor planiramo preseliti tijekom iduće godine. Nadam se do ljeta. Bit ćemo bliže našim građanima, u primjerenom prostoru, a ova zgrada u kojoj smo sada bit će na raspolaganju udrugama koje djeluju u našoj općini – kaže Gulam. Dodajmo da je u novom prostoru oko 200 kvadrata planirano za općinsku upravu, a preostalih 73 za knjižnicu, koju Pirovac do danas nema. Nadalje, trenutno su u tijeku i radovi na izgradnji obalnog zida vrijedni 450 tisuća kuna, u čemu ih s 300 tisuća kuna prati Šibensko-kninska županija. U rekonstrukciju dijela javne rasvjete uloženo je oko 250 tisuća kuna, u asfaltiranje nerazvrstanih cesta pola milijuna kuna, a u tijeku je javna nabava za energetsku obnovu javne rasvjete, odnosno prelazak na LED rasvjetu, na području općine.

Rasvjeta, reciklažno dvorište…

– Taj projekt je vrijedan 3,5 milijuna kuna i u njemu smo partneri s HABOR-om. Kompletnu kamatu nam financira Europa, tako da nas taj projekt u konačnici neće koštati ništa. Kredit će se vraćati iz energetske uštede, tj. razlike sredstava koju sada plaćamo za rasvjetu – pojašnjava Gulam.
U nastavku razgovora Gulam je počeo nabrajati za koje su sve projekte, veće ili manje, povukli nepovratna sredstva tijekom ove godine.
– Za nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta dobili smo 350 tisuća kuna i očekujemo njegovu isporuku do kraja godine. Također, očekujemo i isporuku kanti za komunalni otpad u vrijednosti od 700 tisuća kuna. Nadalje, za izgradnju DC punionice, odnosno super brze punionice za električne automobile u samom središtu mjesta, po ćemo smo prvi u županiji, dobili smo 110 tisuća kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iz istog izvora naše Komunalno poduzeće "Vrilo" dobilo je 180 tisuća kuna za kupnju dva manja kamiona na električni pogon. Početkom studenog "Vrilo" je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova dobilo 1,2 milijuna kuna, maksimalnih 85 posto nepovratnih sredstva koja su se mogla dobiti po pojedinom projektu, za nabavu novog specijalnog komunalnog vozila čija će glavna namjena biti prikupljanje i prijevoz glomaznog otpada, a s njim će se ujedno prevoziti i buduće mobilno reciklažno dvorište – ističe pirovački načelnik.

Pripremljeni projekti

I tu priča o projektima koji se financiraju ili će se financirati iz europskih ili državnih izvora ne staje. Pripremljen je projekt uređenja plaže Starine, projekt digitalizacije i opremanja javne uprave, projekt energetske obnove zgrade Turističke zajednice i komunalnog poduzeća…
– Trebamo do kraja pripremiti projekt poduzetničke zone Torine procijenjen na 15 milijuna kuna, a trenutno s resornim ministarstvom završavamo imovinskopravne odnose. Naime, država bi nam trebala donirati zemljište procijenjeno na oko 25 milijuna kuna. Radi se o 14 hektara terena koji je samo 1,5 kilometara udaljena od centra Pirovca.
Uh… nisam valjda nešto zaboravio. Ili jesam, ne znam. Ali znam da je projekata poprilično. E, da! Za mjeru 7. pripremamo projekt izgradnje novog vatrogasnog doma, a nadam se da ćemo biti dio integriranog teritorijalnog ulaganja, ITU mehanizma grada Šibenika i da će nam se i tu dogoditi neka europska sredstva – kaže Gulam.
Uz sve to, dodaje, i investicije Hrvatskih cesta koje su pred realizacijom. Osim odmorišta na ulazu u Pirovac iz pravca Šibenika, koje je ove godine uređeno, tu je i novi rotor kod budućeg trgovačkog centra vrijedan oko 3,5 milijuna kuna. Nada se i da će uskoro krenuti kompletna rekonstrukcija Jadranske magistrale kroz Pirovac, semaforizacija glavnog raskrižja i izgradnja nogostupa od prve do zadnje ulice. Procijenjena vrijednost te investicije je oko 10,5 milijuna kuna. I svakako, cijeloj ovoj priči treba dodati najskuplju i najveću investiciju – Aglomeraciju Pirovac – Tisno – Jezera, čija je procijenjena vrijednost 403 milijun kuna. Financira se europskim sredstvima, a nositelj investicije je "Vodovod i odvodnja" d.o.o. Šibenik. Za sam Pirovac to znači izgradnju 25 kilometara odvodnje i 14,5 kilometara rekonstrukcije i dogradnje vodovodne mreže, 10 crpki i u konačnici uređene ulica u Pirovcu.
– Ima i bit će još toga... – na kraju je zaključio Gulam.

Pomoć starijim osobama

Općina Pirovac se prvi put prošle godine javila na natječaj za povlačenje nepovratnih sredstava kroz nacionalni program "Zaželi – program zapošljavanja žena", koji se u stopostotnom iznosu financira iz Europskog socijalnog fonda.

– Početkom ove godine odobreno nam je oko 1,6 milijuna kuna, a ugovor smo potpisali u ožujku. Međutim, zbog "lockdowna" projekt nismo odmah pokrenuli, već ove jeseni. Projekt će se provoditi 30 mjeseci, i već su zaposlene voditeljica i koordinatorica projekta, a na 24 mjeseca zaposlit ćemo pet žena koje su, kako je u smjernicama određeno, u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Natječaj je u tijeku, a one će skrbiti o 25 starijih osoba koje žive same ili starijim bračnim parovima, kojima je potrebna pomoć u kući.

Dvaput 'izbjegao', treći put 'uhvatio' koronu

Gulam je, od kako se pojavila ova pošast epidemije koronavrusa – kako i sam reče – u dva navrata "izbjegao" virus, ali treći put nije uspio.

– Treća "sreća" – kaže uz osmjeh. Prvi put je, a bijaše to u ožujku ove godine nakon povratka sa službenog puta iz Bruxellesa posumnjao da je zaražen. Naime, u siječnju ove godine Vlada ga je imenovala za člana Odbora regija Europske unije u novom mandatu od 2020. do 2025. godine. Ubrzo je izabran za člana predsjedništva Renew Europski odbor regija Europske unije. Zbog prehlade i iscrpljenosti posumnjao je da ima koronavirus koji je tada već harao Europom. Testiranje je pokazalo da je negativan, te da mu je zbog stresnog posla potreban odmor, pa mu je, kaže, izolacija – dok nisu stigli rezultati testiranja – dobro došla.

– S obzirom na posao koji radim, ne znam zašto, ali slutio sam da ću jednom biti pozitivan. Testirao sam se drugi put ovo ljeto zbog kontakta s pozitivnom osobom i bio negativan. Eto – treći put nisam prošao "lišo" i te moje slutnje su se obistinile. Jedna naša radna kolegica bila je pozitivna i vjerojatno sam tako "pokupio" virus. Nakon što je javila da je pozitivna, odmah sam otišao u samoizolaciju i nakon dva dana na testiranje. Bilo je to početkom studenoga, oko Svih svetih. Test je pokazao da sam pozitivan i "odradio" sam samoizolaciju – govori Gulam.

Je li zbog toga što su mu tek 33 godine ili što je dobrog općeg zdravlja i ima dobar imunitet, imao je vrlo blage simptome.

– Imao sam par dana temperaturu i to ne previsoku. Inače, nikakvih drugih simptoma nije bilo, kao što to neki oboljeli imaju. Čak nisam izgubio niti osjet njuha i okusa, niti sam imao bilo kakvih respiratornih problema. Nakon sedam dana više nije bilo ni temperature, ali sam samoizolaciju odradio do kraja. A na mladome je (opet osmijeh op.a.) – reče Gulam.

Samoizolaciju je proveo u obiteljskoj kući, odvojen od ostatka ukućana, tako da nikoga nije doveo u opasnost da se zarazi virusom.

– Hranu su mi ostavljali ispred vrata, u vrećici. I sve je prošlo ok. A za to vrijeme radio sam "na daljinu", tako da niti moj posao nije zaostajao. Imao sreću zbog zaista sasvim blagih simptoma, ali svima govorim i ponavljam da trebamo slušati upute struke i biti odgovorni prema samima sebi i ljudima oko sebe. Vidimo što se, nažalost, događa i kakve probleme i posljedice ljudi imaju i mogu imati. To vam je kao "ruski rulet", jer nitko ne zna kako će i na koji način tijelo reagirati ako se zarazi. Zato sve pozivam na odgovornost – kaže Gulam.