Statistika nije realna, vele u Šibensko-kninskoj županiji koja je stigmatizirana kao najgora u Hrvatskoj po procijepljenosti

Nije lako nositi titulu najgoreg. U bilo čemu. Stoga su ovih dana u Šibeniku prilično neugodno odjeknuli podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo po kojima je Šibensko-kninska županija najgora po procijepljenosti u Hrvatskoj, sa svega 33,2 posto stanovništva koje je primilo barem jednu dozu cjepiva protiv bolesti Covid-19 koja nas već godinu i pol dana drži u pandemijskom "nenormalnom". Izvanredno stanje, doduše, nikad nije proglašeno, ali nitko razuman ne može kazati da živimo normalno otkako je korona među nama.

I kroz povijest, pa tako i danas, znanstveni je odgovor bio najbolji koji smo imali na epidemije ovakvih razmjera. Dakle, rješenje je cjepivo koje je suzbijalo bolest, postupno je iskorjenjivano i ljudima omogućavalo normalan život. Ali, odnos prema cjepivu u međuvremenu se kod nas radikalno promijenio. Zašto ljudi danas, toliko stoljeća poslije, zaziru od cjepiva? Otkud strah od nekakvog neželjenog nadzora nad građanima, priče o čipovima koje dobivamo (kako, zaboga?!) s cjepivom, tko potiče kojekakve teorije urota i kako je moguće da u ovo doba sveprisutne digitalizacije, interneta, dostupnosti informacija toliki broj ljudi cijepljenje vidi kao atak na vlastito zdravlje i slobodu? Iako, kod nas danas nije obavezno, nego je stvar osobnog izbora svakog čovjeka, za razliku od njegova tretiranja u bivšem sustavu kada je cijepljenje bilo imperativ. Što to provocira toliku sumnju prema cjepivu?

Različiti sustavi

Ako pitate šibensko-kninskog župana Marka Jelića kako komentira poražavajuće rezultate svoje županije u cijepljenju, on će vam ponajprije ukazati na "grešku u statistici". Metaforički rečeno, u Šibensko-kninskoj županiji cijepljenje ide drumom, a statistika šumom. Jer, kako i sam Jelić upozorava, podaci o procijepljenosti stanovništva u ŠKŽ od svega 33,2 posto posljedica su neažurnog upisivanja građana koji su dobili svoje cjepivo. Jelić je prije nekoliko dana izjavio čak da je gotovo sedam tisuća ljudi koji su cijepljeni ostalo nezabilježeno u sustavu.

- Prije se koristio sustav koji nije homologan s novim, tako da je i procijepljenost u županiji statistički slična ostalim županijama - ustvrdio je, ali ne bježeći od činjenice da je i pored toga broj cijepljenih nedovoljan. Stoga je iskoristio priliku da još jednom apelira na stanovnike županije da se odazovu na cijepljenje i daju i osobni doprinos zdravstvenoj sigurnosti i gospodarskoj stabilnosti županije.

- Sve znanstvene spoznaje - kazao je, inače i sam znanstvenik (molekularni biolog) - govore da će građani koji su se cijepili, čak i ako se zaraze Covidom-19, što je vrlo rijetko, lakše bolest preboljeti i imat će puno lakše simptome od necijepljenih. No, stvar je svakog pojedinca i njegove savjesti kakvu će odluku donijeti i u kojoj će statistici sudjelovati...

Župan poziva građane na odgovornost, jer, treba misliti ako ne na sebe, onda na druge, i sugerira da se cijepe svi koji nemaju zdravstvenih tegoba jer je cijepljenje, kako je kazao, civilizacijski doseg, a i činjenica je, na koju je upozorio i ministar zdravstva Vili Beroš, da je od 100 hospitaliziranih osoba njih 94 posto koje nisu cijepljene. Alternativa cijepljenju je, ističe, zatvaranje, a nitko ne bi htio da ponovo završimo u lockdownu.

Spasiti sezonu

Zanimljivo je da dio razloga za dalmatinsko ignoriranje poziva na cijepljenje šibensko-kninski župan Jelić vidi i u klasičnom dalmatinskom komoditetu, komfornosti. Tlaka im je ići cijepiti se, da cjepivo dođe k njima, još još... Dalmatinci misle kako se njima ništa neće dogoditi, neovisno o tome jesu li se cijepili ili nisu, a dio ih je sklon teorijama urote, što je izravna posljedica nepovjerenja ljudi u državu i njezine institucije.

Svjesni pogoršanja zdravstvene COVID situacije, u Županijskom stožeru su donijeli preporuke o otkazivanju lokalnih fešti i svih većih, masovnijih događanja, sve s namjerom da se spasi turistička sezona i izbjegne nova ekonomska kriza koja realno prijeti bude li i ova sezona izgubljena.

Na problem, neupisanih, iako cijepljenih građana, što ŠKŽ drži na dnu po procijepljenosti, upozorava i ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo, Dijana Dulibić.

- Da, ispada kako smo najgori po procijepljenosti ukupnog stanovništva s 33,2 posto, odnosno s oko 39 posto cijepljene starije populacije, ali te brojke nisu realne - uvjerava nas.

- Po potrošnji cjepiva smo puno bolji, ali nažalost, nisu svi registrirani, pa nam je do pred koji dan nedostajalo 5500 upisa cijepljenih građana, a trenutno smo na 3500 neupisanih. U svakom slučaju, tvrdi Dulibić, nismo najgori u Hrvatskoj, nego smo na razini globalne dalmatinske situacije, a u tome nam se pridružila i Bjelovarsko-bilogorska županija - konstatira ravnateljica Županijskog HZJZ-a.

A kako ne bi nosili titulu najgorih, Zavod organizira nekoliko puta u tjednu masovno cijepljenje i u Sportskoj dvorani Baldekin, u Domu zdravlja Knin, Domu zdravlja Drniš gdje građani mogu doći s osobnom iskaznicom, bez prethodne prijave, i cijepiti se.

- Jedan naš tim u srijedu je bio u Primoštenu, u petak u Tisnu, radi docjepljivanja, a cijepiti se može i u Domu zdravlja i u HZJZ-u. Napravili smo i promidžbene spotove u kojima župan Marko Jelić, gradonačelnik Željko Burić i naš poznati glumac Goran Višnjić motiviraju građane na cijepljenje, a bit će i drugih aktera u novim kampanjama.

- Ali - zaključuje ravnateljica Dulibić - očito je u Dalmaciji izraženija antivakserska atmosfera nego u drugim dijelovima Hrvatske, a i znamo i sami kakvi smo.

Gospodarski problem

Problem, međutim, nije samo zdravstveni, iako jest dominantno to, nego i gospodarski. Šibensko-kninska županija je zadnjih godina snažno okrenuta turizmu, i u ovom trenutku bilježe se vrlo dobri turistički rezultati i po broju gostiju i po noćenjima. Ali, turističkim djelatnicima stalno je nad glavom sjena mogućeg prekida sezone zbog porasta novozaraženih Covidom-19, što bi, kako ističe i župan Jelić, bilo iznimno loše.

Posebna dimenzija života u doba korone jest (ne) funkcionalnost, odnosno opterećenost bolničkog sustava, na što ne prvi put pozornost skreće ravnateljica Opće bolnice Šibenik Sanja Jakelić.

Što se tiče procijepljenosti zaposlenih u sustavu zdravstva, Jakelić ističe da su vrlo zadovoljni procijepljenošću liječnika, sada sve više i medicinskih sestara, ali je problem pomoćno bolničko osoblje. Po naputku ministra Beroša u bolnici se ponovo provodi edukacija i anketiranje zaposlenih kako bi se potpuno osvijestio problem i potreba cijepljenja svih zdravstvenih radnika.

- Činjenica je da se situacija pogoršala, ponovo imamo dva pacijenta u intenzivnoj jedinici i očigledno je da ulazimo u možebitni četvrti val pandemije. A svako pogoršanje COVID bolesnika dovodi do blokade rada bolnice i onemogućavanja pružanja adekvatne usluge ostalim pacijentima. Osim toga - napominje ravnateljica Bolnice - imamo i jako dobru turističku sezonu, povećan broj ljudi na našem području, među njima i djece, kojima je potrebna bolnička usluga, i uza sve, zbog pojačanog prometa i veći broj prometnih nesreća, što sve skupa Bolnicu dovodi u vrlo neugodnu situaciju - požalit će se Sanja Jakelić.

Predugo sve to traje, kaže, već godinu i pol dana ne možemo se vratiti u normalan rad i to me, priznaje, frustrira i kao ravnateljicu i kao liječnicu, naposljetku kao čovjeka, jer svi smo mi u sustavu bolnice na izmaku psihičkih i fizičkih snaga.
Eto, nismo najgori u ŠKŽ, samo smo Dalmatinci... A ako ništa drugo oni koji se ne žele cijepiti morali bi imati na umu da COVIDOM iscrpljeni liječnici, dok je ovakvo stanje, neće ni njima moći pružiti onu razinu zdravstvene usluge koju od njih očekuju. Pa kako veli župan Jelić, ako se i ne brinu za sebe, bilo bi humano i u duhu solidarnosti da se brinu za druge...