Teror čagljeva na Kornatima. Vlasnici ovaca ogorčeni su: čagljevi im napadaju stada i ubijaju janjad. Pitaju se kakva je budućnost ovčarstva na Kornatima. Nacionalni park pokušava suzbiti broj čagljeva, koji se prebrojavaju i dronovima.
Čagljevi su noćna mora Kornatarima. Za sobom nemani ostavljaju samo strvine. A ovčari su već na rubu živaca.
- Evo, ovo je oglodan kostur, nema mjesec dana, pokazao je za HRT na strvinu Jakov Šikić, otok Piškera.
Čagljevi su se kažu domaći raširili i razmnožili. Šteta je nekima i stopostotna. Niti se zvijeri više boje čovjeka, niti čekaju noć da krenu u lov.
- U četvrtak smo jednoga odstrijelili. Do sinoć je bio mir. Sinoć je već pojeo mamac, a jutros tjera ovce što dalje od kuće u gustiš, objasnio je Šikić.
Kornati poznati po ekstenzivnom stočastvu predatorima su: "švedski stol".
- Ugrožena nam je egzistencija. U protekle tri-četiri godine ostali smo bez 150 do 200 ovaca, istaknuo je Matej Mudronja Beban, otok Kornat.
A unatrag 50 godina ne pamte se u Kornatima ovakvi, kako kažu, "krvavi pirevi". i to zato jer čagljeva nije bilo.
- Jedini put kojim je mogao doći je morem. Čagalj je jednostavno doplivao do Kornata, tu se raširio i na tom području je postao predator pred kojim ništa ne može ostati, rekao je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.
Vlasnici stada inzistiraju da se s divljom zvijeri treba obračunati više, brže i snažnije. Takav angažman traže i od institucija jer tvrde da je "5 do 12".
- Ako nam se ne uključi država i Ministarstvo i Park, zaboravi i mlade ljude, zaboravi stočarstvo i zaboravi Kornat kakav je bio, tvrdi Šikić, Otok Piškera.
Problem se, ističu u Parku, rješava. No, to traje.
U dvije godine odstrijeljen je 51 čagalj. Lov se nastavlja. A u veljači se nastavlja i s brojenjem štetočina i to dronovima iz zraka dronovi. Zasad se zna kako ih je sedam na otoku Piškeri.
Čagljevi pustoše i po Lavsi i Kornatu.
- Mi se bavimo sanitarnim lovom i naša dokumentacija, naš program zaštite divljači je predvidio eradikaciju čagljeva jer naravno suludo je govoriti da može bilo kakva vrsta suživota sa čagljevima postojati na Kornatima, izjavio je Šime Ježina, ravnatelj NP-a Kornati.
Zaista je ti tako svjedoče i otočani. Podsjećaju: ovce su i "kosilice" kornatskog krša.
- Ovce su nestale, ovo što je ostalo to će nestati. Poslije toga će sve zarasti u šumu i borove, a masline će nestati. To su veliki problemi, tvrdi Matej Mudronja Beban, otok Kornat.
Na pameti to imaju i čuvari prirode. Dok im ne stanu na kraj, a nadaju se da hoće, na grla će se morati pripaziti.
A stočari će dotle spavati s jednim otvorenim okom kako bi zaštitili svoja stada.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.