U Nacionalnom parku Krka traje borba protiv jedne od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Šteta koju radi je ogromna

Pajasen je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji.

Pajasen je problem i na području Nacionalnog parka „Krka“, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz projekt. „LIFE CONTRA Ailanthus“, kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom. Ukupna vrijednost projekta je 19,4 milijuna kuna, od čega 60 posto sufinancira Europska Unija

U NP -u Krka planiraju se riješiti opasne i invazivne biljne vrste

Cilj je pronaći najefikasniju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ već je 2017. godine počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.

- Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8 000 metara četvornih, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Ovaj projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja koji je već rezultirao i rezultirat će brojnim stručnim radovima- kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.

Ministar Tomislav Ćorić i ravnateljica NP Krka Nella Slavica govorili su o borbi protiv invazivne biljne vrste

- Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko devetsto stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji trenutno se nalazi šezdeset šest vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene dvadeset tri, a pajasen ili 'rajsko drvo' jedna je od njih“, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i dodao:

- Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede tristo dvadeset pet tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta jesu edukacija i prevencija- zaključio je Duplić.