U Šibeniku nema zajedničke proslave Cvjetnica; uz epidemiološke mjere slavit će se po župama, poručio je biskup Tomislav Rogić

Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.

Šibenski biskup Tomislav Rogić izdao je detaljne upute o tomu kako će se u crkvama Šibenske biskupije slaviti Cvjetnica i održavati liturgijsko slavlje u Velikom tjednu.

Rogić podsjeća kako su "na snazi propisane mjere zaštite od širenja virusa koje treba poštivati: nošenje zaštitne maske, dezinfekcija ruku i prostora, držanje razmaka (7 m2 po osobi), dijeljenje pričesti na ruku, reduciranje zbornog pjevanja, gdje je moguće i prikladno slavlja se mogu održavati i na otvorenom"

Rogić također kaže kako zajedničke proslave Cvjetnice za grad Šibenik neće biti, nego će se slaviti u svim župama grada i na više svetih misa.

-U slavlju Spomena nedjelje Muke Gospodnje dopušta se Drugi ili Treći oblik ulaza predviđen Rimskim misalom. Neka se na svečanim misama procesije pojednostave i skrate da se izbjegnu neposredni kontakti i sačuva razmak. Gdje je običaj klanjanja pred Presvetim oltarskim sakramentom, neka se kao i inače pazi na razmak - poručio je šibenski biskup Rogić.

S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan. On je spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog otac svoga sina Isusa Krista treći dan uskrisio iz mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće iz mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.