Republika Hrvatska obiluje prirodnim vrijednostima, a ona pak najljepša posebno su zaštićena područja. Nama najdraži i svakako najpopularniji, Nacionalni park „Krka“, smjestio se u Šibensko-kninskoj županiji, a godišnje ga posjeti (ako izuzmemo pandemiju) više od milijun ljudi. Među njima postoje oni koji svakodnevno sudjeluju u neometanom odvijanju procesa u parku, štite prirodu i paze na posjetitelje, a to su čuvari prirode. Kako sami kažu, rade najbolji posao na svijetu, a u ovom slučaju njihov se ured prostire na 109 četvornih kilometara uz tok rijeke Krke i Čikole. U takvom, bajkovitom, okruženju u NP „Krka“ radi 21 čuvar prirode. Posao čuvara prirode važan je, sveobuhvatan, izazovan i zanimljiv.
U parku postoje brojni ekosustavi o kojima se skrbi cijeli tim stručnjaka, a čuvari prirode njihova su izravna podrška na terenu. – Uvijek nas posebno raduje kada smo podrška znanstvenicima i istraživačima u projektima monitoringa, ipak se najbolje snalazimo na terenu. Naprimjer, nedavno smo sudjelovali u projektu praćenja vidre, a zahvaljujući videonadzoru i otkrivenim fizičkim tragovima, potvrđena je prisutnost vidre od Bilušića buka do Skradina. Nadalje, nakon dugo vremena na Skradinskom buku, potvrđena je stalna prisutnost odrasle i dviju mladih jedinki barske kornjače, strogo zaštićene vrste. Početkom godine proveli smo i praćenje pjevanja mužjaka sove ušare tijekom kojeg je zabilježeno jedanaest pjevajućih mužjaka; prvi put je zabilježen pjev mužjaka u kanjonu uzvodno od Bilušića buka – kaže nam glavni nadzornik Josip Klarić koji je već 34 godine u Parku.
Čuvari prirode postupaju po Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“ koji je snažno usmjeren na očuvanje resursa i bogatstvo bioraznolikosti, bilo da se to odnosi na regulaciju broja posjetitelja, odlaganje otpada, lovstvo i ribolov, sječu šuma ili korištenje javnoga vodnog dobra, a donosi i detaljno pojašnjenje zonacije NP „Krka“. Jedan od osnovnih izazova dobra je i obostrana suradnja s lokalnim stanovništvom.
– NP „Krka“ prostire se na području četiri grada i tri općine, različite gustoće naseljenosti i stupnja razvoja gospodarskih djelatnosti što znatno utječe i na navike lokalnih stanovnika. Pristup čuvara prirode prema lokalnoj zajednici razlikuje se od pristupa prema posjetiteljima koji dolaze iz brojnih zemalja i kultura diljem svijeta. Spremnost na suradnju, otvorena komunikacija, pomoć i podrška neizostavni su u oba slučaja. Ipak, u lokalnoj zajednici naša prisutnost je svakodnevna te ide od edukacije, usmjeravanja, upozoravanja sve do određivanja kazni za pojedine prekršaje – ističe Klarić.
U lokalnoj zajednici također postoje različite skupine pojedinaca, poljoprivrednika, ribiča, lovaca, kojima Park predstavlja centar interesa. Klarić ističe da je još uvijek potrebno mnogo raditi na edukaciji i senzibiliziranju javnosti, i da čuvari parka koji svojim nastojanjem očuvanja trenutnog stanja prirode, donose samo korist. – Trebaju prihvatiti da mi savjesno radimo svoj posao, čuvamo prirodne vrijednosti, bogatu baštinu i čistoću okoliša provodeći zakone koji su na snazi. Čuvari parka podijeljeni su u tri zone, a kako smo dobro umreženi i mobilni pazimo na krivolov, ribolov, sječu šuma, protok vode, neovlašteno odlaganje smeća, odnosno sve one radnje koje spadaju u sustav zaštite NP „Krka“ – kaže Klarić.
Područje NP „Krka“ nalazi se pod videonadzorom. Čuvari prirode pojašnjavaju da im to često olakšava rad u smislu lociranja nekog problema ili pronalaska prekršitelja. – Videonadzor smo dužni raditi i u svrhu monitoringa i inventarizacije nekih vrsta životinja ili promjena u prirodi, ne samo u svrhu kažnjavanja eventualnih prekršitelja. Stručnoj službi Parka javljamo ako naiđemo na bolesnu, ranjenu ili uginulu životinju te zaštićenu jedinku. Imamo obvezu zajedno sa stručnom službom odraditi zadatke kao što su brojanje ptica, pronalazak neke zaštićene vrste i slično – priča nam Klarić.
Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. U rijeci Krki obitava 31 vrsta riba, među kojima je 12 endema.
- Pravilnikom o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“ ribolov je u Parku zabranjen, upravo kako bi se sačuvali bogatstvo i raznolikost ribljeg fonda, poglavito onih riba koje ne žive nigdje drugdje na svijetu. Ribe su važni bioindikatori okoliša pa je brojnost svojti riba u NP „Krka“ pokazatelj očuvanosti kvalitete vode rijeke Krke. Nekada je ribolov bio dozvoljen s obale uz posebno dopuštenje. Danas, kada to više nije, posebno vodimo računa o ribičima u toplijem dijelu godine – kaže čuvar prirode Ante Vranjeka.
Klimatološke promjene, nažalost, vidljive su i na području NP „Krka“ kroz pojavu invazivnih vrsta. Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. – Aktivno sudjelujemo u praćenju i uklanjanju invazivne biljne vrste pajasen, posebno na Skradinskom buku gdje se nalazi testna ploha. Promjene su uočene i u prisutnosti stranih vrsta riba u rijeci Krki kao što je štuka. U tijeku je provedba projekta izlovljavanja štuke u suradnji s lokalnim stanovništvom kako bi u lokalnoj zajednici podigli razinu svijesti o potrebi zajedničkog očuvanja rijeke Krke. Osim izrađenog Protokola za izlov invazivnih vrsta u dogovoru s lokalnom zajednicom provodi se i edukacija o važnosti uklanjanja i smanjivanja broja invazivnih vrsta. – ističe Vranjeka.
Svako godišnje doba u Nacionalnom parku „Krka“ donosi svoje izazove s kojima se susreću čuvari prirode. Zaljubljenicima u prirodu koji posjećuju Nacionalni park „Krka“ su osim posjetiteljske infrastrukture na raspolaganju 47 km pješačkih staza i 388 km biciklističkih ruta u okruženju očuvane prirode i vrijedne kulturnopovijesne baštine. Da bi ih očuvali, Pravilnik o zaštiti i očuvanju propisuje određene rekreativne radnje koje nisu dopuštene.
- Na području Nacionalnog parka nije dopušteno kampiranje kao ni kretanje izvan označenih posjetiteljskih ruta. Ljeti često intervenira Hitna pomoć, jer se posjetitelji, zbog neprimjerene obuće, znaju poskliznuti ili pasti, pa dođe do uganuća ili prijeloma. Također, jedan od najvažnijih problema ljeti je kupanje na nedozvoljenim mjestima. Posjetitelji nisu svjesni ni brzine ni struje vode, a često precijene i svoje plivačke sposobnosti pa ih bujica vode može nekontrolirano odnijeti – priča nam čuvar prirode Goran Zeljak.
Kad dođe do ozljeda posjetitelja obvezu trijaže, ukoliko je moguće, odrađuju ponovno čuvari prirode ili po njihovoj dojavi situaciju preuzima Hitna pomoć. – Ustanova svake godine sa Zavodom za hitnu medicinu potpisuje ugovor o sufinanciranju hitne medicinske službe na području Grada Skradina i NP „Krka“. To drugim riječima znači da tijekom ljetnih mjeseci imamo tim za hitnu medicinu u dvadesetčetverosatnom dežurstvu. Izvrsnu suradnju imamo i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja a dio nas završio je i tečaj za tehničara-spašavatelja na brzim vodama.– kaže Zeljak.
Čuvari prirode složni su da rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu, u prosjeku, strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.
Nisu samo kazne, upozorenja i provođenje zakona poslovi čuvara prirode, svi su složni da često ima i lijepih i zanimljivih događaja. – Najljepši dio posla je pomoći posjetiteljima i vidjeti ih sigurne i zadovoljne. Na vrhu te ljestvice je i upoznavanje prirode, a ja još nekad znam u Parku naići na neko mjesto ili stazu na kojoj nikada nisam bio. I nitko ne može tvrditi da je Krka ljepša ljeti ili zimi, sve je stvar ukusa, a predivna je uvijek – pojašnjava Klarić pozitivne strane posla.
Kao i sva zaštićena područja tako i NP „Krka“ obiluje biljnim i životinjskim vrstama o kojima brinu čuvari prirode. Uz rijeku Krku nalazi se iznimno raznolik i slikovit svijet s 1 186 različitih biljnih vrsta i 1 058 životinjskih vrsta. Kad posjetitelji i zaposlenici napuste Park, u sumrak, na poučno-pješačke staze se ponekad spuste oni 'pravi' stanovnici Parka. Tada čuvari prirode znaju susresti divlje životinje na 'svom' teritoriju.
Janje za risa
Foto zamke postavili smo najviše radi monitoringa 'velike trojke' na području NP Krka: medvjeda, risa i vuka, otkrivaju Goran Zeljak i Ante Vranjeka. Zasad, izgleda da bi foto zamka mogla uhvatiti u objektiv jedino vuka, premda areal prema jugu šire medvjed i ris.
-Drago Marguš, dugogodišnji ekolog-biolog u NP „Krka“ dobro nas je motivirao obećavši janje ukoliko se u foto-zamku uhvati ris, no Marguš je otišao u mirovinu, a ris nije upao u trapulu, nasmijao se Goran Zeljak. Razglabamo o klimatskim promjenama, o čemu Josip Klarić drži da će se najviše odraziti na temelji fenomen parka, veličanstveni Skradinski buk.
-Slapište traži konstantni protok vode, a sve češće imamo razmjerno duža razdoblja malih količina padalina i žestoke nailaske većih količina oborine. Sve su veće oscilacije u vodostaju i to nije dobro, jer od suše pati živa sedra. Više nije nikakva rijetkost da se temperatura ljeti i po dvadeset dana zaredom temperatura ne spušta niža od 30 stupnjeva, kaže Klarić.