Unešićki zadrugari iz ‘Kosira‘ vodeći su svjetski proizvođači čudesne biljke, čije se ulje uglavnom upotrebljava u aromaterapiji i kozmetici

Prostor Ostrogašice u općini Unešić od pamtivijeka je bio teren samoniklog, nadaleko poznatog ljekovitog bilja. Njegovu važnost prepoznali su u poljoprivrednoj zadruzi "Kosir" i na 109 hektara do tada obraslog terena podignuli najveću plantažu smilja na svijetu.

Kao na svakom početku dobre ideje, naišli su na brojne barijere. Budući da zakon ne prepoznaje smilje kao višegodišnji nasad, nije se mogla dobiti koncesija od Hrvatskih šuma. Međutim, kako je država zapušteni prostor bivše zadruge, koja je djelovala do početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dala Općini Unešić, ista je raspisala natječaj na koji se javilo sedamnaest ponuđača, među kojima i poljoprivredna zadruga "Kosir".

– Prije osam godina dobili smo prvu koncesiju za površinu od 53 hektara. U roku od dvije godine cijeli prostor očistili smo od makije, šume i niskog raslinja, odnosno kultivirali ga i priveli svrsi. Zapušteno zemljište i živac kamen ubrzo smo oplemenili prvim sadnicama smilja. Zbog porasta potražnje dobivenog ulja, javili smo se za dodatnu površinu od nešto više od pedeset hektara. Tako da sada gospodarimo ukupnom površinom od 109 hektara. Kompletna proizvodnja ulja od smilja izvozi se u Ameriku pa smo uskoro postali i svojevrstan distributivni centar. Trenutačno imamo trinaest zaposlenika, dvadeset i pet sezonaca i radimo s više od tristo OPG-ova iz cijele Dalmacije. Cijena od pet do sedam kuna, koliko plaćamo svojim dobavljačima, nije ni blizu one prijeratne. Do početka Domovinskog rata, Hrvatska je bila vodeća u izvozu ljekovitog bilja. Više od sto vrsta ljekovitih ulja otkupljivala je "Pliva", a izvozilo se više od 5000 tona samo suhe kadulje, da ne govorimo od ostalom bilju. U međuvremenu su primat preuzeli Albanci, Rumunji i Bugari i sada je cijena takva kakva je – spominje se Domagoj Bekavac, upravitelj zadruge, boljih vremena.

Danas su unešićki zadrugari vodeći proizvođači smilja u svijetu, čije se ulje uglavnom upotrebljava u aromaterapiji i manjim dijelom u kozmetici.

Nemoralna ponuda

Amerikanci prednjače u uvozu smilja. Gotovo 95 posto kompletne proizvodnje iz Ostrogašice odlazi u Ameriku, dok se preostali dio transportira po Europi. Teško je bilo odgovoriti niječno na nemoralnu ponudu koja bi vas oslobodila svih poslovnih muka, donijela vam pristojnu zaradu te omogućila da i u budućnosti i dalje "kapa" dovoljno novca za život. Tako je bilo prije desetak godina, kada su zadrugari odbili francusku financijsku ponudu nakon prvih godina poslovanja, kada su im na stol bacili šuškave novčanice za kontrolni paket dionica u vlasništvu.

Umjesto toga, za titulu najvećih proizvođača smilja u svijetu potrebno je ispuniti određene predradnje. Tako je najprije uređena i dograđena zadružna zgrada u autohtonom stilu i nekoliko staklenika za selekciju sjemena.

– Samo u kilogramu smilja ima 12,3 milijuna sjemenki, a kilogram tog istog sjemena na tržištu se kreće oko trideset tisuća kuna. Sada da ga mi prodamo, sami sebi stvaramo konkurenciju, ne dolazi u obzir. Već ga sijemo u malene posude i poslije presađujemo na plantažu.

Orijentir nam je bio i ostao ekološka proizvodnja. Od sadnice do ulja sve je na ekološkoj bazi, bez pesticida i zagađenja. Zemlja koju smo naslijedili od 1972. godine je mirovala, kada je s radom prestala raditi bivša zadruga. Da je suprotno, mislite da bi Amerikanci bacali novac na otrove – napominje Bekavac prednosti ekoproizvodnje.

Cijenjena i skupocjena aromatična ulja postala su svojevrsni unešićki brend pa se namjerava daljnje ulaganje. Uskoro će se graditi sušara kako bi se proširilo tržište sa suhim biljem, što je jedan od kapitalnijih objekata u skoroj budućnosti.

Na osam hektara prije koju godinu krenulo se s pilot-projektom sadnje lavande, vriska, kadulje i miloduha, od čega se također učekuje jedna pozitivna priča, jednaka onoj o smilju, samoniklom mediteranskom bilju zlatnožutih cvjetova koje raste na sunčanim kamenjarima, padinama, pukotinama stijena, a otprije koju godinu i u Ostrogašici podno Podumca.

Cvijet besmrtnosti, vječnosti, riznica ljekovitih tvari, spremnik moćnog eteričnog ulja koje briše tragove vremena na licu, sve su to epiteti koji se vezuju uz cvijet smilja, moćnog antioksidansa i antidepresiva, za čiju je litru ulja potrebno preraditi gotovo tonu toga ljekovitog i nadaleko poznatog cvijeta.