Veliki planovi općine: Namjeravaju graditi i prvu solarnu elektranu na prominskom području, žele poboljšati infrastrukturu, graditi kuće za mlade obitelji...

Infrastruktura – prije svega uređenje cesta i širenje vodoopskrbne mreže, ali i dovršenje prostornoplanske regulative te sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, od primarne su važnosti Općine Promina u ovoj godini jer o tome ovisi razvoj i budućnost prominskoga kraja.

Prema riječima Tihomira Budanka, načelnika te općine, izrađen je urbanistički plan za tamošnju poduzetničku zonu, a slijedi faza prebacivanja vlasništva nad zemljištem s države na Općinu.

To je formalni preduvjet za izgradnju poduzetničkih pogona i obrta, a nisu nerealna ni očekivanja po kojima će se upravo ove godine krenuti s izgradnjom i prve solarne elektrane na prominskom području. Realizacija projekta ovisi o stavu triju ministarstava – zaštite okoliša i energetike, gospodarstva te Ministarstva državne imovine, ali i o promjeni zakonske regulative jer bi se, mišljenja je Budanko, na taj način olakšao pristup investitorima. Uspije li se u tome, izmjenom prostornog plana osigurat će se i stambena zona. Općina bi sufinanciranjem gradnje kuća pomogla mladim obiteljima u stambenom zbrinjavanju i zadržala ih na svojem području.

– Trećim izmjenama i dopunama prostornog plana osigurat ćemo i po 10 hektara zemljišta za dvije turističke zone. Jedna bi se nalazila iznad Puljana i obuhvatila bi potez prema Selinama, a druga ponad Suknovaca prema Križevim njivama. Pod turističkim planovima podrazumijevamo i tematsku cestu od Oklaja do Nečvena, dugu 5,1 kilometar, koja je većim dijelom završena. Preostala je zadnja dionica do Nečvena, koju namjeravamo urediti ove godine – najavljuje načelnik, te napominje kako je u planu i obnova i sanacija niza cesta koje će se nadovezivati na nju.

Boksitne jame naružuju vizuru

U priči o turističkim ambicijama nemoguće je ne spomenuti suradnju općine s Javnom ustanovom Nacionalni park "Krka" na projektu povezivanja srednjovjekovnih utvrda Bogočin i Nečven s Puljanima. Snimljena je i hodnica koja bi, po katastarskom planu, trebala obuhvatiti dionicu od zaseoka Bagići do Bogočina i dalje do Križnica. Projekt je, ističe načelnik, preuzeo NP "Krka", a planira se izrada projektne dokumentacije u tekućoj godini.

– Preduvjet za intenzivniji turistički zamah, ujedno i promjenu vizure prominskoga kraja, jest sanacija, odnosno zatvaranje boksitnih eksploatacijskih polja. Nužno je najprije utvrditi stanje zaliha. Ako ih ima, valja ih zaštititi, a ako su iscrpljene, onda je takva polja nužno sanirati – izričit je Budanko, koji je inače član Povjerenstva osnovanog s ciljem preuzimanja državne brige i nadzora nad rečenim poljima.

I cestogradnja je Prominjanima među infrastrukturnim prioritetima, jer bez kvalitetne povezanosti prominskih sela nema ni turističkog ni ruralnog razvoja. Načelnik stoga inzistira na nastavku gradnje ceste Čitluk – Bogatići koja povezuje gornji i donji tok rijeke Krke, te napose Roški slap s centrom u Puljanima. Za taj projekt odobreno je 7,3 milijuna kuna.

Vodovodne cijevi od azbesta

– Nakon što smo asfaltirali cestu u Lukaru, Klicićima i Oklaju, odnosno Džepinama, ove ćemo godine postaviti asfalt na drugom dijelu ceste u zaseocima Dogani i Bagići u Bogatićima, ali i na svim nerazvrstanim cestama, praktički do kućnog praga mještana zaselaka Škovrlji, Sumani, Kulići i Donji Škovrlji u Razvođu. Ako bude mogućnosti, nastavit će se uređenje dionica u Suknovcima i Puljanima. Izgradili smo, naime, cestu kroz selo, ali su neki putovi na tom području ostali neasfaltirani.

Općina će, dodaje prominski poteštat, u suradnji sa šibenskim "Vodovodom i odvodnjom" nastojati riješiti problem vodoopskrbe zaselaka Čulini, Podi, Bobodol i Popovići, koji nisu priključeni na vodovodnu mrežu. Pobrinula bi se za to i ranije, no zbog pravne regulative ne može biti samostalni nositelj projekta i kao takva aplicirati za financijsku pomoć iz EU fondova. Hrvatske vode obećale su sufinanciranje projektne dokumentacije, no procedura se, na razočaranje čelnika općine, prilično odužila. Ni stanje vodoopskrbe sela koja su unutar sustava nije idilično. Zbog starosti mreže, za koju su u jednom dijelu 60-ih godina prošlog stoljeća korištene azbestne cijevi, osam od 10 litara vode ne stigne do krajnjeg potrošača, nego se gubi u tlu. Sanacija bi, ne dvoji Budanko, bila u obostranom interesu i "Vodovoda" i potrošača.