Početkom prosinca trebalo bi doći do potpisivanje ugovora između Ministra uprave i svih župana o preuzimanju djelatnika i poslova iz nadležnosti ureda državne uprave, kako bi oni - u cilju funkcionalne decentralizacije - od 1. siječnja 2020. godine djelovali kao cjelina.
Podsjetimo, Hrvatski sabor je tijekom srpnja usvojio Zakon o sustavu državne uprave kojim se, među ostalim, županijama vraćaju nadležnosti za poslove koje su obavljali do 2001. godine.
Kao i u ostalim hrvatskim županijama i u Šibensko-kninskoj u tijeku su pripreme za preuzimanje djelatnika i poslova iz nadležnosti državne uprave, a kako one teku saznali smo iz “prve ruke”, od Gorana Pauka, šibensko-kninskog župana. Pauk, ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice županija, kaže da je ovo prvi korak prema konkretnoj, funkcionalnoj decentralizaciji, koju županije odavno priželjkuju i traže.
- Riječ je o poslovima koji se rade za građane koji žive na području određene županije i normalno je da te se ti poslovi odrađuju na regionalnoj, a ne državnoj razini. Za državu će to značiti jeftiniji i efikasniji sustav i zbog toga se ide na prijenos poslova s države na županiju s jedne strane, a s druge strane motiviranja zaposlenika, za sad još uvijek državne uprave, da oni koji su pri kraju radnog vijeka iskoriste mogućnost odlaska u mirovinu uz stimulativne otpremnine, što je u nadležnosti Ministarstva uprave. Prema informacijama s kojima raspolažem, od oko 2.500 djelatnika u državnoj upravi u Hrvatskoj, između 500 i 600 ih se prijavilo za odlazak u mirovinu s otpremninom. U našoj, Šibensko-kninskoj županiji, za odlazak u mirovinu sa stimulativnom otpremninom prijavilo se 23 djelatnika, a Županija će preuzeti 73 djelatnika. Dvoje ljudi će i dalje ostati državni službenici, jer se radi o inspekcijskim službama i taj dio poslova se ne prenosi na županije, kako ne bi ispalo da sami sebe “inspekcioniramo”, kaže Pauk.
Veće plaće
Oni koji prijeđu pod “kapu” Županije imat će deset do petnaest posto veću plaću nego do sada, jer su plaće županijskih službenika i namještenika trenutno toliko veće od šibensko-kninskih državnih službenika i namještenika. Tu razliku u plaćama Županija će, kaže Pauk, namiriti iz “fonda” koji ostaje nakon odlaska 23 zaposlenika državne uprave u mirovinu i neće se zbog toga “zagrabiti” u županijski proračun.
- Otkaza neće biti i nakon izrade odluke o unutarnjem ustroju slijedi izrada pravilnika i pisanje rješenja za svakog preuzetog djelatnika, te raspoređivanje po županijskim upravnim odjelima. Brojkom, radi se o dvjestotinjak poslova koje ćemo preuzeti od državne uprave i rasporediti u okviru županijske administracije. Trenutno, mi smo u izradi dokumenta o unutarnjem ustroju koji će definirati odjele, kako će se oni nazivati i koje poslove će obnašati. U praksi to znači da će se, na primjer, poslovi koji su se obavljali u okviru državne uprave za djelokrug gospodarstva, obavljati u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, zdravstva u Odjelu za zadravstvo, školstva u Odjelu za prosvjetu, znanost, kulturi i šport i tako dalje. Bit će i novoformiranih odjela i u njima će biti poslovi koje nije moguće smjestiti u postojeću županijsku organizaciju, govori Pauk i dodaje da je, uvjetno rečeno, rok za prilagodbu 60 dana.
U tom periodu Županija mora donijeti pravilnik o radu i na temelju njega izdati rješenja svim preuzetim djelatnicima.
Od nas se očekuje da preuzimanjem poslova državne uprave budemo efikasniji, a da županije to mogu najbolji dokaz bilo je preuzimanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te u poslovima zaštite okoliša. Da nam se ne bi dogodilo kao u tim slučajevima, da država dvije ili tri godine izdvaja sredstva za plaće preuzetih djelatnika i poslova, s državom ćemo potpisati sporazum koji će definirati da preuzimamo određene poslove, broj djelatnika, opremu, osnovna sredstva i prostore, a država će se obvezati da će u nedefiniranom vremenskom roku plaćati tranšu za preuzete poslove. Naravno, to će se pratiti, pravdati i ne smije se dogoditi da županija zbog preuzimanja poslova državne uprave bude u minusu, kaže Pauk.