Bivši župnik makarske Župe stao uz bok rektoru Ljutiću i generalima Gotovini, Bobetku, Norcu i Ademiju

Makarska će uskoro dobiti devetog počasnog građanina, a riječ je o don Mislavu Šaškoru, sada već bivšem župniku Župe kraljice Mira koji je u Župi Zelenke služio osam godina te je nedavno imenovan župnikom u Splitu, a zamijenio ga je don Luka Stipinović.

Lani je počasnim građaninom proglašen Ante Gelo, a prije njega prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, arhitekt i urbanist Ante Rožić, Helmut Jawurek te 2002. godine generali Hrvatske vojske - Janko Bobetko, Mirko Norac, Rahim Ademi i Ante Gotovina.

Na svečanoj sjednici povodom proslave Dana Grada, dodijelit će se tri nagrade Grada i to Ivici Mijačiki, ginekologu Anti Kovačeviću – Škici i posthumno Zlati Rici.

Također će se dodijeliti tri plakete ‘‘Grb Grada Makarske‘‘ i to Marini Šimić Obradović, Draženu Bogdanoviću i našem kolegi, sportskom novinaru i djelatniku Mladenu Bagiću.

Kako je navedeno u obrazloženju odluke koju bi u utorak trebalo usvojiti Gradsko vijeće Makarska, a koju potpisuje gradonačelnik Zoran Paunović, don Mislav Šaškor, dugogodišnji župnik Župe Kraljice Mira prepoznat je po svom neumornom radu na promicanju socijalne pravde i humanitarnom djelovanju, radu s mladima i povezivanju ljudi različitih generacija i interesa u snažnu kohezivnu zajednicu, a posebnu zahvalnost Grad Makarska mu duguje za zalaganje i doprinos unutar crkvene zajednice da se bivša crkva Kraljice Mira, prenamjeni i pretvori u ‘‘Centar za djecu s teškoćama u razvoju‘‘.

Don Mislav Šaškor rođen je i odrastao u skromnoj, ali duboko religioznoj obitelji, koja ga je odmalena učila vrijednostima vjere, zajedništva i nesebičnog davanja.

Svoju svećeničku službu započeo je u maloj župi, gdje je odmah pokazao izuzetnu predanost i ljubav prema svome pozivu.

Kao župnik Župe Kraljice Mira, dugi niz godina neumorno je služio našoj zajednici, unoseći toplinu, podršku i duhovno vodstvo u živote mnogih naših sugrađana.

Don Mislavov dolazak u Makarsku označio je novi početak za Župu Kraljice Mira koja je pod njegovim vodstvom doživjela pravi procvat.

Kao osoba, don Mislav Šaškor se ističe izuzetnim osobnim integritetom, skromnošću i pristupačnošću.

Njegova vrata su uvijek otvorena za sve one koji trebaju riječ utjehe, savjet ili jednostavno prijateljski razgovor, a pozitivan utjecaj na zajednicu mjeri se i s dubokim osobnim odnosima koje je izgradio s brojnim našim sugrađanima među kojima je i župljanka koja je don Mislava opisala u nekoliko rečenica.

‘‘Za mene je don Mislav mladi čovjek čija služba Bogu i Božjoj ljubavi uz jednostavnost i slikovitost komunikacije oduševljava sve koji se s njim sretnu, a posebice su u susretu s njim sretni maleni.

Don Mislav je svjetiljka koja ukazuje na pravi put, istinu i život.

Uvijek spreman pomoći, pogotovo najpotrebitijima. Iskreno će mi nedostajati njegove nadahnjujući propovijedi nakon kojih sve jasno vidiš, a sve što je važno u životu je ljubav.

Zahvalna sam Bogu što nam je ukrstio putove‘.

Institucija grada, narodni doktor i likar iz jubavi

Nagrada Grada ide u prave ruke, umirovljenom liječniku ginekologu Anti Kovačeviću - Škici koji je u doba kada je makarsko rodilište bilo primjer odlične zdravstvene skrbi u Europi, bio jedan od stupova tog sustava.

Iznimno bogate obiteljske povijesti dr. Škice je i sam, pomalo nesvjesno, stvorio povijest ovog grada.

Kao vrhunski nogometaš i još vrsniji matematičar, ipak se iz altruističnih pobuda odlučio za liječnički poziv, i samo je sudbina odlučila da umjesto o igraču Hajduka danas govorimo o jednom od najboljih ginekologa koje je Makarska imala i koji je pomogao da na svijet dođe više od 40.000 beba.

Brojne žene će posvjedočiti da je u doba dok je ultrazvuk bio novotarija, dr. Kovačević na tada najmodernijem uređaju iz Japana kao specijalist ultrazvučne medicine upravo u Makarskoj pregledavao trudnice koje nisu ni bile svjesne da je time mnogo puta njima i njihovim nerođenim bebama spasio život.

Kako je sport njegova prva ljubav, godinama je bio i klupski liječnik RNK Zmaja, a sam ‘‘kao najveću uslugu koju je učinio svijetu‘‘ navodi to što je porodio jednog od najboljih hrvatskih nogometaša ikad, našeg Alena Bokšića.

Suvremenik brojnih velikih i značajnih Dalmatinca, a bio je školski kolega Ljube Stipišića Delmate, suigrač Tomislava Ivića i prijatelj olimpijskog pobjednika Ive Trumbića, dr. Ante Kovačević je svojim požrtvovnim radom, a osobito u vrijeme Domovinskog rata kada je porađao više od 600 djece godišnje, i sam postao ponos Makarske i Dalmacije.

Institucija grada, narodni doktor, likar iz jubavi, vječno neispavan jer se bebe baš za inat vole rodit u tri po noći, jedan od one sorte liječnika kakvih više nema, o kojem je pisao i Miljenko Smoje, sve i mnogo više toga je dr. Ante Kovačević Škice.

Umjetnik koji stihove kleše, usklađuje, osluškuje, kuša i miriše

Književnik Ivica Mijačika koji je diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te i danas uspješno djeluje u svojoj formalnoj profesiji, Makarsku je zadužio iznimnim umjetničkim radom.

Kao književnik, Mijačika je objavio brojne knjige pjesama i humoreski, uključujući ‘‘Krijesnica u ljusci“, ‘‘Bijeg i dno“, ‘‘Zrcalo bez obzora“, ‘‘Jesi li se poznavao“ i ‘‘Nije to netko drugi“.

Posebno se ističe zbirka neodijalektalne poezije ‘‘Rič, ȍko stine“, upravo zbog važnosti naših ‘‘riči“ za našu kulturnu baštinu.

Nećemo tražiti bolje riječi od onih kojima je našeg Ivicu opisao veliki Enes Kišević: ‘‘Pjesnici pišu stihove.

Ivica Mijačika ih kleše.

Ravna ih prema očima; usklađuje ih, osluškuje, kuša, miriše pa ih opipava, važe jer kamen ne trpi greške.

Pjesnik je škrt na riječima, no sve što njegova riječ dodirne – bez obzira bile to majčine ruke ili Biokovo, jugo, bura, mašklin, more, galeb, maslina – sve oživi‘‘.

Oživila je uz Mijačiku i naša kulturna scena.

Kao dugogodišnji umjetnički direktor projekta ‘‘Ka kultura u Tučepskim zaseocima‘‘, nekadašnji umjetnički ravnatelj ‘‘Makarskog kulturnog ljeta‘‘ te umjetnički voditelj ‘‘Teatrina Grdelin‘‘, Mijačika je uvijek težio kreiranju posebnog umjetničkog doživljaja, autentično našeg.

Njegova pučka tragikomedija ‘‘Poletija grdelin iz žuja“ izvedena je više od 120 puta na najvećim i najmanjim scenama, uvijek jednako oduševljavajući publiku.

Kultura je suštinski dio identiteta svake zajednice, a Mijačika je pokazao izniman talent da nas svojim djelima jednostavno i bez muke uvuče u zajedničku misiju baštinjenja kulture.

Aktivistica, humanitarka i umjetnica koja je ostavila neizbrisiv trag

Umjetnica, aktivistica, humanitarka i osnivačica MALT-a Zlatica Rica rođena je 1952. godine u Osijeku.

U Makarsku doseljava još kao djevojčica, ovdje odrasta i zasniva obitelj. Iako nas 2008. godine nakon teške bolesti napušta prerano, svojim likom i djelom ostavila je neizbrisiv trag u kulturnom i društvenom životu Makarske te će posthumno zaslužiti Nagradu Grada.

Nakon dugogodišnjeg rada u turizmu, početkom ‘90-ih u potpunosti se okreće umjetnosti te svojim osobnim zalaganjem i trudom stavlja Makarsku na kartu svjetske alternativne scene.

Svojom nevjerojatnom energijom okuplja oko sebe kreativce s kojima okreće novi list kulturnog života Makarske.

Organizira brojne izložbe, kreativne radionice i performanse, često s naglaskom na socijalna i ekološka pitanja, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

Osnivanjem Udruge MALT – Makarska alternativa, 1995. godine potiče mlade na kreativno stvaralaštvo i usmjerava čitave generacije prema alternativnom umjetničkom izričaju.

Predano je radila i s ranjivim skupinama, uključujući djecu s poteškoćama.

Kao aktivistica bez zadrške progovara o društvenim problemima i na svoj kreativan način izražava nezadovoljstvo stanjem u društvu. Uvijek suvremena, često i progresivna, u svojim pedesetim godinama uključuje se i u blogersku zajednicu, pronalazeći još jedan način za kreativno izražavanje.

Izložba koja joj je posthumno priređena u Gradskoj galeriji Antuna Gojaka nosila je naziv ‘‘Život kontra struje‘‘.

Upravo su to riječi koje najbolje opisuju ovu hrabru umjetnicu koja se nikad nije bojala okrenuti kontra ustaljenosti i uspavanosti društva i izvući više od očekivanog iz najneočekivanijih stvari, uvijek s ciljem da svojim radom učini svijet u kojem živimo boljim mjestom.

Modnoj dizajnerici i glazbeniku plakete ‘‘Grb Grada‘‘‘

Makarska dizajnerica Marina Šimić Obradović kojoj će pripasti plaketa ‘‘Grb Grada‘‘ prepoznata je i cijenjena od struke, a dugogodišnjim autentičnim stvaralaštvom postala je slavna i izvan uskih modnih krugova.

S diplomom Likovne akademije, Marina je svoju umjetničku izobrazbu utkala u svaki komad odjeće koji je stvorila, uz prepoznatljiv izričaj kojem je vjerna od svojih početaka.

Beskompromisna vizija vodi je po najcjenjenijim modnim pistama u Hrvatskoj i regiji.

Brojna je lista njenih suradnika iz svih područja kulturnog života. Uvijek stepenicu iznad puke mode, Marina kroz odjeću stvara konceptualnu umjetnost koja svoje mjesto pronalazi i na kazališnim daskama, kao i na glazbenim pozornicama i TV ekranima.

Kao što je i sama izjavila ‘‘da moda treba govoriti‘‘, tako danas u hrvatskom modnom svijetu ime ‘‘Marina Design‘‘ progovara snažno i glasno, ostavljajući jasan trag u svakodnevnom životu koji u njenim komadima vode obične žene, a istovremeno oduševljavajući modnu kritiku.

Ne čudi da je dovoljan jedan pogled na haljinu, bluzu ili hlače da bi se prepoznala kreacija Marine Šimić Obradović.

Dugotrajnost i opstojnost ‘‘Marina Design‘‘ branda govori najviše o Marini poduzetnici, ženi koja već gotovo 25 godina suvereno plovi vječno nemirnim i prevrtljivim modnim poduzetničkim vodama.

Grad Makarska je ponosan i zahvalan što stvara baš u Makarskoj, i što je odoljela zovu velikih gradova i svoj atelje smjestila baš u jednu od naših kala, te na taj način oživljava i staru gradsku jezgru.

Plaketu dobiva i glazbenik Dražen Bogdanović kao renomirani saksofonist, jedan od najistaknutijih glazbenika našeg kraja koji je svoj talent i strast prema glazbi razvio u karijeru koja obuhvaća suradnje sa velikim imenima glazbene scene poput Olivera Dragojevića ili kultnim jazz sastavom Black Coffee, što svjedoči o njegovoj izvrsnosti i umjetničkoj raznovrsnosti.

Bogdanović nije samo izvođač, već i jedna od ključnih figura glazbenog obrazovanja u Makarskoj.

Kao pročelnik i profesor u Glazbenoj školi, njegov rad s mladim glazbenicima od velike je važnosti za generacije učenika koji su kroz njegovu stručnost i mentorstvo razvili svoje talente.

Njegova strast prema glazbi i pedagoške sposobnosti sigurno su doprinijele popularnosti škole i povećanju interesa za glazbeno obrazovanje među mladima u našem gradu.

Njegov trud i posvećenost stvaranju kvalitetnog okruženja za razvoj glazbenih talenata zasigurno su pomogli Makarskoj da postane prepoznatljiva kao "grad glazbe".

Poznato je da raste broj školovanih glazbenika u Makarskoj i da smo po broju učenika Glazbene škole iznad državnog i europskog prosjeka, a upravo profesori poput Bogdanovića svojim nastupima i postignućima promoviraju život s glazbom i od glazbe na najbolji način.

Alfa i omega makarskog ženskog rukometa i vrstan sportski novinar

I šećer na kraju je naš kolega novinar Mladen Bagić koji je cijeli život posvetio sportu i pisanju.

Bagićevo ime je u kontekstu makarskog ženskog rukometa nezaobilazno, a 1994. godine kao jedan od osnivača ‘‘Ženskog rukometnog kluba Makarska‘‘, započeo je eru ženskog sporta u našem gradu.

Rukometašice su tih godina nizale brojne uspjehe u 2. i 3. ligi Jug, a 1997. godine Bagić je proglašen trenerom godine Grada Makarska.

Ipak od osobnog uspjeha uvijek mu je bilo važnije da ‘‘njegove‘‘ djevojke ostvare uspješne karijere.

Znao je da je njegova zadaća mnogo šira od učenja igranja rukometa igračica i uvijek je bio posvećen njihovoj motivaciji i pripremi za utakmice, ali i pomoći kako bi postali bolji ljudi i naučili nositi se s pobjedama i porazima.

Brojne igračice ŽRK Makarska nastavile su karijeru u drugim klubovima - Anita Gaće, Leona Lendić, Sanja Gojak, Anamarija Boras, a pomogao je i stvaranju brojnih sportskih nada ženskog rukometa.

Ovogodišnji 26. međunarodni rukometni turnir podsjeća da je prvi turnir, pod nazivom ‘‘Pepsi kup‘‘ održan 1998. godine.

Upravo je Bagić te davne 1998. godine bio jedan od organizatora turnira koji je na starom betonskom igralištu okupio šest klubova i 12 ekipa.

Danas Međunarodni rukometni turnir Makarska okuplja 1000 sudionika iz 30 klubova sa 75 ekipa, koje dolaze iz čak osam država. Kao vrstan sportski novinar i član Hrvatskog zbora sportskih novinara godinama je svojim perom popratio sve sportove na Makarskom primorju zbog čega je njegov rad poznat vrlo širokoj publici.

Mladen Bagić dobitnik je i nagrade za životno djelo u sportu povodom 30. obljetnice Zajednice sportskih udruga grada Makarske.