Ruđer Bošković je opet problem. Uzalud mu ono što je jedino bitno, da je riječ o vrhunskom znanstveniku, matematičaru, astronomu, geodetu, fizičaru, ali i pjesniku, filozofu i katoličkom svećeniku.
Nakon što je Dubrovačko-neretvanska županija pokrenula proceduru da se Zračna luka Dubrovnik nazove po Ruđeru Boškoviću (a što je u tome loše?), na ‘noge‘ su se podigli naši istočni susjedi poručujući da su Dubrovčani aerodrom nazvali po slavnom Srbinu iz Popova polja. Samo što nisu poručili: Sram vas bilo.
No naši susjedi, kojima očito nije dojadilo brojanje krvnih zrnaca, zaboravili su činjenicu da je ovaj hrvatski velikan rođen u Dubrovniku 1711. godine, kao osmo dijete Nikole Boškovića koji je u grad oko 1688. godine preselio iz sela Orahov Dol u dubrovačk...