Pa ovi Bračani su ‘ludi‘; večeras usred noći izlaze na more, a kad čujete kad se vraćaju...

U petak navečer iz Postira će deset jedrilica krenuti na put oko cijelog Brača. Nešto prije 22.30 sati počinje Kontinentalna regata, jedna od četiri regate koje tijekom godine organizira Jedriličarski klub Postira. Prve posade u postirsku luku trebale bi se vratiti u subotu poslijepodne, nakon gotovo cijele noći provedene na moru.  

"Brač je za nas kontinent. Kad ga okružimo, onda je to Kontinentalna regata", objašnjava predsjednik JK Postira Mate Škarić. 

Ovogodišnja regata za predsjednika Jedriličarskog kluba Postira Matu Škarića ima i posebno značenje – nakon gotovo 20 godina, ovo će biti posljednja regata koju organizira u toj ulozi. 

– Nakon 20 godina meni je dosta organizacije. Ima mlađa ekipa koja će to dogodine preuzeti, imaju ideje i mislim da mogu napraviti dobre stvari. Ja sam uvijek tu ako zatreba pomoć, ali vrijeme je da netko drugi vodi priču – kaže Škarić. 

Četiri regate za drukčiji pogled na jedrenje 

Kontinentalna regata samo je jedna od četiri koje tijekom godine organizira JK Postira. Tu su još Regata ol‘ postirske fjere, Škojorsko Mrduja i Mala noćna regata, događaj koji je s godinama postao jedan od zaštitnih znakova mjesta. 

– To sve organiziramo kako bi se na jedrenje u Postirima počelo gledati malo drukčije. "Bilo bi me sram kad bi mi došla djeca koja praktički nisu ni vidjela more, a znaju jedriti sto puta bolje od naše dice ovdje."

Škojorsko Mrduja vozi se između tri otoka. Start je istovremen, jedri se prema Mrduji, a potom se s Mrduje nastavlja prema otoku na kojem je dogovoren cilj. 

Regata od fjere pak prolazi kanalom Postira – Omiš – Dugi Rat – Supetar. 

Posebno mjesto među postirskim regatama zauzima Mala noćna regata, koju su pokrenuli glazbenik i jedriličarski entuzijast Max Juričić te jedriličar Igor Pjacun. 

– Ona je zamišljena kao spektakl i to stvarno jest. Takve regate nema nigdje na svijetu. Ima gledalište. Ljudi sjede na zidićima, po kafićima, na mostu i gledaju jedrilice. Ne znaš je li veći gušt jedriti ili je promatrati – ističe Škarić.

Kada u Postira uplovi dvadesetak ili tridesetak jedrilica, dodaje, prizor je to koji sam po sebi promovira mjesto.

– Dođu brodovi vrijedni nekoliko milijuna eura, sve to skupa je ogromna promocija za Postira. 

Škola jedrenja opstaje na entuzijazmu 

Dok su regate posljednjih godina postale sve prepoznatljivije, škola jedrenja suočava se s problemom koji Škarić ne vidi samo kao problem svog kluba – nedostatkom trenera. 

JK Postira danas ima desetak aktivnih jedriličara, dok se ljetna škola jedrenja održava prvenstveno kao način da se djeca tijekom ljeta upoznaju s osnovama sporta. 

Nekada je, prisjeća se Škarić, situacija bila bitno drukčija. 

– Do korone smo imali prave trenere. Imali smo četrdeset ili pedeset djece preko ljeta, a desetak ili petnaest ih je treniralo cijele godine. Vodili smo ih na regate i sve je to išlo kako treba. Od tada se sve poremetilo. 

Problem je, kaže, širi od jednog kluba.

– Ljudi koji znaju jedriti uglavnom rade kao skiperi jer tamo u mjesec dana zarade ono što bi kao treneri dobili u pola godine. To nije problem samo nama, nego i mnogim drugim jedriličarskim klubovima. 

Danas s djecom radi Branko Škarić (Makarunić), i to potpuno volonterski. 

– Čovjek ima 80 godina, ali je pun entuzijazma i rado dolazi raditi s djecom. Ne možemo reći da je to prava škola kao prije, ali dica se malo oslobode, nauče neke osnove i ipak se nešto događa.

Većinu polaznika ljetne škole danas čine djeca stranih vlasnika kuća i vikendaša koji ljeto provode u Postirima. Domaće djece je manje, a rijetki se nakon škole nastave ozbiljnije baviti jedrenjem. 

– Naša djeca već s 15 godina počnu raditi preko ljeta. Poslije idu u srednju školu u Split i rijetko tko nastavi jedriti. Tako je to.  

I škola jedrenja i regate pritom počivaju na volonterskom radu.

– Sve je volonterski. Nekad se dogodi da još potrošiš i svojih novaca. 

Većinu organizacijskog posla oko regata Škarić odrađuje sam, no kaže da se uvijek nađe nekoliko ljudi koji uskoče kada treba pomoći. Upravo se na takvom entuzijazmu, dodaje, već godinama održava rad kluba. 

Organizaciju prepušta mlađima, ali jedrenje ostaje 

I dok će organizaciju polako prepustiti mlađima, od jedrenja ne odustaje. Prošle je godine kupio krstaša, a ove ga zamijenio bržim brodom "Molo broška", s kojim je već odradio nekoliko regata. 

Na Regati ol‘ postirske fjere​ bili su prvi, na Južnodalmatinskoj regati treći u grupi i deseti ukupno, dok su na Starogradskoj regati završili drugi ukupno i drugi u grupi. U petak će tako ponovno na more, ovoga puta na domaćem terenu. 

– Moš i kao domaćin dat prednost drugima pa ih lovit – šali se Škarić. 

Ipak, očekivanja su jasna. 

– Šalu na stranu, po prijavljenim brodovima mislim da bismo trebali biti prvi i da bi "Molo broška" trebala prva stići u cilj. Ali nikad ne znaš, uvijek može nešto iznenaditi. Na kraju će ipak more odlučiti.