Od danas do 26. srpnja festival će ponovno okupiti autore i ljubitelje sedme umjetnosti kroz šest festivalskih dana. Tri večeri rezervirane su za međunarodnu konkurenciju na Pjaci, jedna za hrvatske kratkometražne filmove, dok će u uvali Prji biti održane dvije zadnje večeri programa Midnight Shorts, koji donosi nešto odvažnija i nekonvencionalnija filmska ostvarenja. Ukupno će publika imati priliku pogledati 33 filma – 15 u međunarodnoj konkurenciji, pet hrvatskih te još 13 filmova u programu Midnight Shorts.
– Ove godine program je nekako vedriji i veseliji nego prethodnih sezona. Posljednjih godina jednostavno nije bilo puno takvih filmova koji su istovremeno dovoljno kvalitetni i ozbiljni, a opet donose vedrinu. Mislim da će ove godine biti i više smijeha – kaže organizator festivala Marko Valić.
Filmovi koji stižu s najvećih svjetskih festivala
Iza šest festivalskih večeri krije se gotovo deset mjeseci rada. Čim završi jedno izdanje festivala, započinju pripreme za sljedeće. Marko Valić i Danijel Šantić već od listopada prate najveće svjetske festivale, pregledavaju njihove programe i kontaktiraju autore, a u siječnju se otvara međunarodni poziv za prijavu filmova. Zahvaljujući tome što se festival održava već 16 godina, organizatori danas imaju mrežu od gotovo dvije tisuće kontakata filmskih autora i producenata iz cijelog svijeta.
Svake godine stigne između 700 i 800 prijavljenih filmova, među kojima treba odabrati tek tridesetak najboljih pa je posao selekcije ozbiljan i dugotrajan proces.
– Nastojim birati filmove koji imaju umjetničku vrijednost, ali su istovremeno bliski publici. Većina ovogodišnjih filmova već je prikazana na najvećim svjetskim festivalima poput Cannesa, Sundancea ili Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu, a mnogi su već osvojili i vrijedne nagrade – objašnjava Valić.
Ovogodišnjem festivalskom izdanju prisustvovat će producentica Jenni Ripatti iz Finske, koja predstavlja film "Pantyhose", dok će domaću konkurenciju osobno predstaviti gotovo svi hrvatski autori. U Postira stižu Luna Jovana Stamenković s filmom Malen, Mikula Nižetić i Duje Vlastelić s filmom 5 Stages, Jadrana Parunov (Promaja), Petra Crnjac (Suha zemlja) te Luka Galešić.
– Voljeli bismo da nam dolazi više autora, ali mi im možemo ponuditi samo smještaj. Putovanja su im često preskupa, a ljeto je vrijeme kada se najviše snima pa mnogi rade i jednostavno ne mogu doći. Zato nam je uvijek posebno drago kada netko ipak odluči provesti nekoliko dana u Postirima i predstaviti se našoj publici – kaže Valić.
Od ideje do vlastitog filma
Festival ni ove godine nije rezerviran samo za gledatelje. Paralelno s projekcijama održavaju se i tradicionalne filmske radionice za djecu koje mladim polaznicima pružaju priliku da u samo tri dana prođu cijeli proces nastanka jednog filma – od prve ideje do premijere pred publikom.
Prvoga dana djeca osmišljavaju priču, razvijaju scenarij, izrađuju plan snimanja i međusobno dijele uloge. Neki postaju glumci, drugi preuzimaju kameru, treći se okušavaju u ulozi redatelja, a nerijetko se uloge isprepliću kako bi svatko mogao iskusiti različite dijelove filmskog stvaralaštva. Drugi je dan rezerviran za snimanje, dok se trećega materijal montira i pretvara u gotov film koji svoju premijeru doživi na postirskoj Pjaci, u sklopu domaćeg programa.
Radionice već godinama vode Maja Ćapin, koja s djecom radi kroz pedagoški pristup i medijsku kulturu, te Raul Brzić, zadužen za filmski dio procesa. Svake godine radionice okupe između deset i petnaest djece, a mnogima upravo one predstavljaju prvi susret s filmskim stvaralaštvom.
Sve je počelo uz kasnovečernji razgovor
Danas je festival neizostavan dio postirskog ljeta, no njegova je priča počela sasvim spontano prije šesnaest godina u Braceri, restoranu koji je već godinama neformalni stožer organizatora. Upravo se ondje, tijekom jednog kasnovečernjeg druženja prijatelja, rodila ideja o filmskom festivalu.
U društvu prijatelja Marko Valić i Danijel Šantić zaključili su kako mjestu nedostaje kvalitetan kulturni sadržaj. Budući da je Valić već tada radio kao selektor njemačkog filmskog festivala u Cottbusu, odluka da pokrenu festival kratkog filma nametnula se sama. Upravo s tim festivalom Postira i danas njeguju partnersku suradnju te svake godine prikazuju dio njihovih filmova.
U početcima umjesto profesionalne opreme, na Pjaci se sastavljala građevinska skela, a filmsko se platno dizalo gotovo poput brodskog jedra. Organizatori bi prebacili konope preko vrha konstrukcije i zajedničkim ga snagama povlačili prema gore, pa je cijeli prizor, kažu, više nalikovao gusarskom pothvatu nego pripremi filmske projekcije. Istodobno su prijave pristizale poštom na CD-ovima, a prve godine pregledali su sedamdesetak filmova koje su pogledali tijekom samo dvije večeri.
Festival je tada trajao tri dana. Kasnije su uvedene projekcije u uvali Prja i program Midnight Shorts, pa se tijekom godina razvio u današnje šestodnevno izdanje.
Iako cijela organizacija počiva na entuzijazmu organizatora i volontera, festival svake godine ima financijsku potporu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Općine Postira, Turističke zajednice općine Postira te posljednjih godina i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Festival koji stvaraju prijatelji
Iako danas okuplja autore iz cijelog svijeta, iza festivala i dalje stoji mala ekipa entuzijasta.
Najveći dio organizacije tijekom cijele godine vode Marko Valić i Danijel Šantić, dok im se tijekom festivala pridružuju prijatelji, članovi obitelji i desetak volontera. Netko postavlja platno i razglas, netko toči piće, netko izrađuje titlove ili festivalske vizuale. Svake godine izrađuje se i prepoznatljiva festivalska nagrada Zlatna srdela, rad Marije Vlahović, dok publika u uvali Prji dodjeljuje Crnu srdelu za kategoriju midnihgt shorts. Naziv nagrade nije slučajan. Motiv ribe godinama je dio vizualnog identiteta festivala pa se srdela prirodno nametnula kao simbol festivala i ime nagrade - ističu organizatori.
Upravo publika odlučuje o pobjednicima, a organizatori priznaju kako ih njezin izbor gotovo svake godine iznenadi.
– Uvijek mislimo da znamo koji će film pobijediti, ali publika nas iznova razuvjeri. Nekad pobijedi komedija, a nekad vrlo težak i emotivan film. Očito prepoznaju kvalitetu bez obzira na žanr – kaže Valić.
Turisti planiraju godišnji odmor prema festivalu
Festival je odavno prerastao okvire lokalnog događaja. Osim vjerne domaće publike, svake godine privlači brojne turiste, među kojima su mnogi stalni gosti Postira, svojevrsna "postirska dijaspora", koja se festivalu vraća iz godine u godinu.
– Ljudi često slučajno naiđu na projekcije i ostanu oduševljeni atmosferom. Ima i onih koji već planiraju godišnji odmor prema terminima festivala i odmah nakon završetka pitaju kada će biti sljedeće izdanje – govori Danijel Šantić.
Unatoč tome, organizatori ne razmišljaju o velikom širenju.
– Ideja uvijek ima, ali mogućnosti baš i ne. Nitko od nas ne živi od festivala, svi imamo svoje poslove i već ovako ulažemo jako puno vremena. Možda ćemo ga širiti kad odemo u mirovinu, ali zasad mislim da smo pronašli formulu koja funkcionira. Danas svi govore da se mora stalno rasti, no možda je upravo čar u tome što smo ostali mali. Ovo je festival koji organiziraju prijatelji iz ljubavi prema filmu i mislim da se to osjeti – zaključuje Valić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....