Vapaj s dalmatinskoga škoja: ‘Rijeke kišnice odlaze u more, žedna polja uništava nam suša, a euri iz Bruxellesa čekaju‘

Općina Jelsa i Udruga Forum za otočki razvoj (FOR) su u sklopu "Agende otok Hvar 2050.", u Jelsi organizirali panel "Izazovi otočkog vodnog gospodarstva – navodnjavanje Starogradskog polja" s ciljem da struka, s obzirom na sve ekstremnije klimatološke promjene, pristupi iznalaženju najoptimalnijeg rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na tom području.

Sudionike skupa pozdravio je općinski načelnik Nikša Peronja, uloga moderatora pripala je Ivanu Grgičeviću, umirovljenom direktoru "Hvarskog vodovoda", dok su panelisti bil: Mario Obuljen ("Hrvatske vode" Split), Luka Bunčuga ("Hvarski vodovod"), Milan Vranković (Svjetska banka), Vinko Tarbušković (Agencija za upravljanje Starogradskim poljem), Marko Vučetić (klimatolog), Velimir Galić (Srednja škola "Hvar") i Mario Skelin (poljoprivredni proizvođač).

Pročišćena sanitarna voda

Udruga FOR osnovana je 2023. godine, ali je djelovanje počela znatno prije toga, među ostalim i pisanjem stručnih članaka koji su prezentirani na konferencijama o održivom razvoju u Zagrebu.

S panela održanog u Jelsi

 

Mirko Crnčević

Jedan od njih se odnosi upravo o temi "Pročišćena sanitarna voda kao izvor za navodnjavanje Starogradskog polja i ostali alternativni izvori", autora Vinka Tarbuškovića, Želimira Dulčića, Ive Grgičevića, Stefana Gelinea i Milana Vrankovića.

Starogradsko polje (Faroska hora) najveća je otočna poljoprivredna površina u Hrvatskoj (1358 hektara) i uglavnom "žedna", osobito tijekom ljetnih mjeseci, jer sada samo trećina imanja ima individualne poljoprivredne priključke iz javnog vodovoda.

- "Hrvatske vode" su pripremile i u svoj program uvrstile financiranje vodoistražnih radova u Starogradskom polju, što podrazumijeva primjenu geoelektrične tomografije i izvođenje bušotina da bismo imali ulazne parametre o dostatnosti količine podzemnih voda, nakon čega bi se išlo u izradu projektne dokumentacije.

Regulativa je takva da naša tvrtka ima komisijske ugovore sa županijama, jer su one naručitelji poslova i vode se kao investitori, a nakon toga mi izgradnju sustava prijavljujemo na EU-ove fondove i kroz njih ih financiramo. Vodnoistražni radovi su podijeljeni u dvije faze i svaka traje oko mjesec dana, dok se prijave na EU-ove fondove predaju jednom godišnje, a predviđa se da će to biti u rujnu ili listopadu ove godine.

Ohrabrujuće je što na području Starogradskog polja ima oko 300 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jer su u svemu ovome ipak najvažniji krajnji korisnici - kazao je Obuljen.

Na granici kapaciteta

Da bi se moglo ostvariti pravo na novac iz blagajne u Bruxellesu, na nekom području mora biti minimalno 70 posto zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača, stoga se dosta vremena troši na pribavljanje dokumentacije koja doista mora biti posve uredna.

- Otok Hvar dvije trećine vode dobiva iz rijeke Cetine, a ostatak iz vlastitih izvorišta na Libori te na lokalitetima Garmice i Vira. Smatramo da bi najprihvatljivije rješenje bilo da se višak tehnološke, dakle, neklorirane vode iz tih izvorišta pušta u akumulacije u kojima bi ona na neki način odležala i dalje se koristila za navodnjavanje poljoprivrednih kultura.

Pogled na Farosku horu

Darja Grosman

Takve vode sve do 15. srpnja imamo u izobilju, a onda smo do kraja kolovoza na neki način na granici dostatnih kapaciteta, no u budućnosti bi se dovođenjem dodatnih količina vode s kopna i taj period moglo na odgovarajući način premostiti - smatra direktor Bunčuga i dodaje da bi se s obzirom da već postoje bušotine na spomenutim izvorištima moglo odmah ići u fazu izrade projektne dokumentacije, potom i kandidiranje za europska sredstva jer takav sustav podrazumijeva nabavu potrebne opreme, izgradnju cjevovoda, akumulacija..., a Starogradskom polju bi u tom smislu dodao i jelšansku Polandu koja se na njega nadovezuje.

 Ivan Grgičević, umirovljeni direktor ‘Hvarskog vodovoda‘ iz Jelse i stručnjak za vodno gospodarstvo

Mirko Crncevic

Moderator Grgičević je ukazao na činjenicu da je korištenje vode iz vlastitih (hvarskih) izvora čak i skuplje nego dovođenje tekućice s kopna zbog velikih troškova električne energije, pa će ipak u konačnici stručnjaci imati zadnju riječ. Vranković je predstavio naprijed spomenuti rad o mogućem korištenju sanitarne vode i mulja, ali isto tako desalinizaciju, međutim, ta rješenja su po svemu sudeći skuplja.

S panela u Jelsi

FOR

Ravnatelj Tarbušković je govorio o naporima i poticajima koji se daju težacima da bi se što više podigao obim obradivih površina u tom području, a klimatolog Vučetić o distribuciji padalina i da su velike i dugotrajne suše zapravo najveći neprijatelj poljoprivredi.

Profesor Galić je konstatirao da je udio povrtlarstva u poljoprivrednoj proizvodnji upravo zbog toga gotovo zanemariv te da otočnu poljoprivredu u ovoj situaciji mogu spasiti jedino voda i poticaji, naglasivši da bi troškovi navodnjavanja većinom trebali pasti na teret društva, a ne lokalnih težaka.

Projekti u povojima

Proizvođač Skelin je prezentirao automatizaciju navodnjavanja svojih rasadnika, što "miriše" na osuvremenjavanje poljoprivrede, što je kod nas još u povojima. Nazočni su govorili o tome da je i ranije bilo pokušaja osmišljavanja sustava navodnjavanja na škoju koji su nažalost završili neslavno, a u međuvremenu ogromne količine vode nepovratno odlaze u more umjesto na hvarska polja.

Bilo je riječi i o većoj mogućnosti korištenja kišnice (bunari, lokve...), ali isto tako i o depopulaciji, o tome da je turizam donio puno toga samom škoju, ali je istodobno uništio poljoprivredu. Hotelske kuće, kao i mnogi restorani, vrlo često kupuju jeftinije, a ne domaće i kvalitetne poljoprivredne proizvode, pa je napokon došlo vrijeme da se to promijeni.