Cijena kvadrata u Splitu i do 6 tisuća eura, a agentica za nekretnine upozorava: ‘Ovdje će ostati samo bogati ljudi‘

Najam i kupovina nekretnina u Splitu postali su nemoguća misija za mnoge građane, a upravo to je bila glavna tema HRT-ove emisije "Labirint" u kojoj je postavljeno pitanje tko ima mogućnosti kupiti skupe nekretnine te zašto država ne intervenira izgradnjom stanova za najam. 

Izvješće o stanju na tržištu nekretnina u Splitu otkriva da je potražnja za stanovima nadmašila ponudu, posebno kada su u pitanju pristupačni stanovi za mlade obitelji ili pojedince s ograničenim financijskim sredstvima.

Prodavatelji su iznenađeni brzinom kojom se nekretnine prodaju i visinom po kojoj se prodaju, često premašujući očekivanja.

- Kad su počeli zvoniti telefoni, jedva smo mogli povjerovati; bilo je toliko poziva i razgledavanja da je to nadmašilo naša očekivanja. Sjećam se kako su se dvoje potencijalnih kupaca nadmetali, ali na kraju je gospođa koja je kupila izdvojila zahvaljujući tome što je imala sav novac pri ruci. Treća stranka je strpljivo čekala u rezervi, nadajući se da će prilika iskrsnuti. Cijena koju smo postavili činila se kao prava pogodba, ali kasnije smo požalili što nismo bili hrabriji u svojoj procjeni. Bilo je teško shvatiti kako je naš stan, smješten u zgradi staroj preko šezdeset godina, tako brzo našao svoj novi vlasnik po toj cijeni, ja to nikad ne bih platila, ističe jedna prodavateljica.

Daniela Čaleta, agentica za nekretnine, ističe da su cijene metra kvadratnog u popularnim dijelovima grada poput Zente dosegle iznose od 5 do 6 tisuća eura.

- Trenutno se nalazimo na Zenti, gdje je kvadratni metar u prosjeku cijenjen između 5 do 6 tisuća eura. Ovo je prilično visoka cijena, no s obzirom na činjenicu da su i mnogo skromnije lokacije dosegle ovakve visine, valja sagledati ove cijene s razumijevanjem. Osim toga, za one koji teže visokom standardu i žele privilegiranu lokaciju, ovo su cijene koje im omogućuju ostvarenje takvih želja, ističe Čaleta.

Vojko Bašić/Cropix

Ovakve visoke cijene čine stanove nedostupnim većini građana, posebno onima s nižim prihodima.

Marina Kovačević, predsjednica Gradskog kotara Šine, izražava zabrinutost zbog sve većeg iseljavanja mladih ljudi iz Splita zbog nedostatka pristupačnog stambenog prostora i nedostatka radnih mogućnosti. Ističe da je Split postao nemoguće mjesto za život za većinu građana, dok se cijene neprestano penju.

- Pogoduje se građevinskom lobiju, pogoduje se stanogradnji. Ali ja osobno nemam ništa protiv stanogradnje, ali imam protiv da se grade stanovi za bogate Nijemce, kojima je to investicija i da taj stan onda stoji prazan, a da se ljudi tiskaju u neadekvatnim prostorima. U prostorima na rubu grada u koji se nikad nije dovela infrastruktura. I sada obitelji s djecom ili obitelji tek zasnovane koje žele imati djecu, bježe na istok Splita i nemaju više niti na istoku Splita gdje pobjeći, gdje se skućiti, bježe van iz Splita. Split je, nažalost, postao nemoguće mjesto za život, ističe Kovačević u HRT-ovoj emisiji "Labirint". 

Jelena Bebić, koja se suočava s izazovima pronalaženja stana za svoju obitelj u Splitu, dijeli svoje frustracije s nedostatkom stambenog prostora koji je pristupačan obiteljima s djecom ili kućnim ljubimcima. Naglašava da je teško pronaći stan koji udovoljava potrebama obitelji i da je većina dostupnih stanova namijenjena turistima ili radnicima.

- Ističem da smo zaista bili sretni jer je vlasnik ovih stanova odlučio prekinuti suradnju s Booking.com. Baš u tom trenutku primijetili smo oglas i uspjeli smo dobiti priliku za iznajmljivanje super stana na izvrsnoj lokaciji. Međutim, općenito, pronalaženje stana u Splitu predstavlja ogroman izazov, stanodavci ne žele djecu, ne žele životinje. Više im pašu radnici. Ogroman je problem s djecom i sa životinjama u Splitu naći stan. Znači, to je nemoguće, kaže Jelena Bebić.

Mate Buljubašić, bivši splitski gradski vijećnik, upozorava na umiranje gradova.

- Da bi čovjek uopće živio u gradu on mora imati stan i radno mjesto. Ako bilo što nedostaje, ili radno mjesto ili stan, on ga mora napustiti. Kad se to događalo u Južnoj Americi, onda su za takve gradove rekli da su to gradovi koji umiru. I to se dešava nama, ustvrdio je Buljubašić.

Stoga predlaže izgradnju stanova za podstanare kako bi se riješio problem nedostatka stambenog prostora za mlade ljude s nižim prihodima. Njegov prijedlog temelji se na projektima drugih europskih gradova poput Minhena, koji pružaju pristupačan stambeni prostor za svoje građane.

Ekonomski konzultant, Ivica Žuro, predlaže sustav priuštivog stanovanja poput onog u Beču, gdje se osigurava stambeno pravo za ljude s nižim primanjima. Ovakav model može pomoći u rješavanju problema nedostatka stanova za one s manjim primanjima.

- To je model priuštivog stanovanja kakav poznaje na primjer jedan Beč u kojem svi stanovnici koji imaju plaću manje od 70 tisuća eura na godišnjoj razini, imaju pravo prijaviti se kako bi dobili stanarsko pravo u takvu stanu. Oni najnormalnije plaćaju stanarinu, plaćaju režije, ali je grad tako riješio jedan veliki problem i dostupnosti radne snage i mobilnosti i u krajnjoj liniji i socijalne strukture, objašnjava Žuro.

U HRT-ovoj emisiji "Labirint" agentica za nekretnine Danijela Čaleta upozorava - u gradu Splitu će ostati živjeti samo bogati ljudi.

- Ljudi srednjeg staleža će ići živjeti izvan grada, ako budu imali sreće i mogućnosti da mogu sebi priuštiti stan izvan grada. Mlade obitelji koje bi željele živjeti samostalan život, ali ne mogu, bit će prisiljene vraćati se kući roditeljima, mamama, tatama, svekrvama, kaže Čaleta.

Situacija na tržištu nekretnina u Splitu ukazuje na hitnu potrebu za intervencijom lokalnih vlasti i razvojem politika koje će omogućiti pristupačan stambeni prostor za sve građane. Dok se cijene nekretnina nastavljaju penjati, mnogi se građani suočavaju s izazovom pronalaženja adekvatnog smještaja u gradu koji postaje sve manje dostupan većini.