Dalmacija se jutros probudila u oblaku dima i mirisu paljevine. Više od stotinu zabrinutih građana nazvalo je centar 112, no vrlo brzo je utvrđeno da uzrok nije požar na području Hrvatske, već posljedica velikog požara koji gori u Bosni i Hercegovini, kod Mostara. Nije dugo trebalo, iz Županijskog operativnog centra javili su da gori deponij u Planome. Dim je gust, vidljiv golim okom, štipa za oči i grlo.
Nedjelja je, posljednji dan vikenda i pravi ljetni dan, pa se mnogi pitaju – treba li zbog dima ostati u kući ili je ipak sigurno izići?
Kontaktirali smo pulmologa KBC-a Split dr. Vidu Popovića, koji upozorava da gust dim od požara, osobito ako mu je osoba dulje izložena, može štetno djelovati na zdravlje.
Posebno oprezni trebaju biti plućni i srčani bolesnici
– Gusti dim od požara, pogotovo duže izlaganje istome, može imati štetne učinke na zdravlje ljudi, posebno za plućne bolesnike. Osobito su ugrožene osobe s astmom, KOPB-om, intersticijskim bolestima pluća i bronhiektazijama, kod kojih izloženost dimu može izazvati akutno pogoršanje bolesti. Na oprezu bi trebale biti trudnice i djeca te starije osobe s ozbiljnijim kroničnim bolestima, prije svega kronični srčani bolesnici – ističe dr. Popović.
U mirisu paljevine kriju se i štetne tvari koje predstavljaju značajan rizik za zdravlje.
– Štetnost ne ovisi samo o tome koliko je dim "gust", nego o sastavu dima i koncentraciji onečišćujućih tvari. U dimu se nalaze ultrafine čestice koje mogu prodrijeti duboko u pluća, sve do alveola, i izazvati akutno pogoršanje plućnih tegoba. Veće čestice mogu nadražiti nos i ždrijelo, što se može očitovati kašljem i otežanim disanjem na nos – objašnjava pulmolog.
Od kašlja i pečenja očiju do glavobolje i umora
U njemu se može nalaziti i ugljični monoksid, čija izloženost može uzrokovati glavobolju, umor i slabiju koncentraciju.
Nadražene mogu biti i sluznice očiju, pa se javljaju svrbež i suzenje.
Osim toga, požari u zrak oslobađaju i druge spojeve koji pri duljoj izloženosti mogu štetno djelovati na zdravlje – među njima dušikove okside, hlapljive organske spojeve, aldehide poput formaldehida i akroleina, policikličke aromatske ugljikovodike te druge organske spojeve nastale nepotpunim izgaranjem.
Kod ljudi koji su dulje izloženi dimu, posebno kod kroničnih plućnih bolesnika, mogu se pojaviti ili pogoršati kašalj, bronhoopstrukcija i otežano disanje.
Što napraviti dok se dim ne raziđe?
– Dok se situacija ne smiri, treba što je moguće više izbjegavati izlaganje dimu – savjetuje pulmolog.
To naročito vrijedi za ozbiljnije kronične plućne bolesnike, ali oprez nije naodmet ni za zdrave osobe.
– Preporuka je za sve građane, a posebno ozbiljnije kronične plućne bolesnike, da do smirenja dima uslijed požara izbjegavaju izlaganje istom i fizičku aktivnost na otvorenom – kaže dr. Popović.
Drugim riječima, današnji trening, trčanje, duža šetnja ili intenzivna rekreacija na otvorenom nisu najbolja ideja dok je zrak opterećen dimom.
Ako ostajete u zatvorenom prostoru, liječnik savjetuje korištenje klima-uređaja s čistim filterom uz recirkulaciju zraka, kako bi se smanjio dotok vanjskog zraka.
Kronični plućni bolesnici trebaju nastaviti redovito uzimati svoju propisanu inhalacijsku terapiju.
Postoji i još jedna važna preporuka, osobito za pušače.
– Svakako barem akutno smanjiti pušenje radi sprječavanja izlaganja pluća dodatnim iritansima – upozorava dr. Popović.
Dakle, današnji dim nije nešto što treba potpuno ignorirati. Za većinu zdravih ljudi kratkotrajna izloženost neće nužno značiti ozbiljan zdravstveni problem, no ako dim izaziva kašalj, pečenje očiju ili otežano disanje, najbolje je skratiti boravak na otvorenom i maknuti se u zatvoreni prostor.
Poseban oprez savjetuje se kroničnim plućnim i srčanim bolesnicima, djeci, starijima i trudnicama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....