StoryEditorOCM
SplitKAKVA MLADOST

Danas je 56. godišnjica Crvenog Peristila: čuvenu akciju na carskom trgu su skovali studenti u napuštenom potkrovlju...

Piše Mia Uzinić
11. siječnja 2024. - 11:27

Prošlo je točno 56 godina otkada je splitski Peristil osvanuo obojan u crveno. Bila je 1968. godina kada je nekoliko mladića prolilo tridesetak litara crvene boje po središnjem trgu Dioklecijanove palače, pa su ga koristeći metle obojali u crvenu boju. Glavni akteri ovog događaja bila su dva studenta pedagoške akademije likovnog smjera Slaven Sumić i Pavle Dulčić te Radovan Kegej i još petorica mladića od kojih su trojica bili učenici Škole za primijenjenu umjetnost.

image

Crveni Peristil

Ante Verzotti/

Akt koji su izveli smatra se prvom umjetničkom intervencijom na ovim područjima. Mladići su se pažljivo i detaljno pripremali za "napad" u napuštenom potkrovlju u Ulici Andrije Alešije 6 blizu Peristila. Pavle Dulčić je boju koju su iskoristili kupovao nekoliko tjedan za redom u manjim količinama, kako ne bi bio sumnjiv trgovcima. Grupa studenata bila je kažnjena  i zatvorena u jednom galerijskom prostoru na nekoliko sati, nakon čega su i očistili crvenu boju sa samog trga. 

image

Crveni Peristil/ARHIV

U to vrijeme njihov potez smatrao se tipičnim primjerom vandalizma nad javnim prostorima. Ali nije sve crno-bijelo, nešto je i crveno pa su neki smatrali da se ovdje radi i o ideološko-političkom činu. Počinitelji nikada nisu željeli javno progovoriti o svojim motivima, a ono što dodatno mistificira ovaj događaj je i to da su Pavle Dulčić i Tomo Čaleta, nažalost, nekoliko godina kasnije počinili samoubojstvo. 

@zelemarjan #crveniperistil #umjetnost #split #croatia #buntovništvo  Crveni Peristil Vrime kada su mladi još imali špirita i buntovovništva a ne ka danas kada su im mozgovi isprani konzumerizmom. Na današnji dan 11.01.1968. Splitu se desio  🟥CRVENI PERISTIL🟥 HTV kalendar #žutiperistil #torcida #protest ♬ original sound - zelemarjanko

Slaven Sumić je u jednom od rijetkih intervjua kazao da se ideja rodila nakon povratka iz Pariza.

- Moglo bi se doista kazati da nas je bitno odredila generacijska svijest o pravu na svoje mišljenje i na izraz novog nekonformističkog svjetonazora. Pave Dulčić i ja smo prije 1968. u dva navrata bili u Parizu, no i drugdje širom zapadne Europe, osjećali smo se nekako dijelom tog "novog svijeta", novih "bohema", buntovnika, beatnika i hipija…Vrativši se u Split, fascinaciju Parizom pokušali smo iskazati svojim nekonformizmom. U ponašanju - među prvima smo u Splitu nosili izrazito duge kose i brade te naravno bili jasno "obilježeni" kao drugačiji - i u promišljanju života i umjetnosti. Iz Pariza smo donijeli i ideju squata te čvrstu odluku da se splitskoj javnosti predstavimo radom koji će svi zamijetiti. Radom ili akcijom koja će biti naš vrisak, dokaz da smo tu, da postojimo - kazao je Sumić 1998. godine. 

image

Slaven Sumić

Nikola Vilic/Cropix

Sumić je 2018. godine u jednom intervjuu svjedočio da su  te večeri akciju pripremali i izveli i Nenad Đapić, koji kasnije živi u Berlinu i Pragu, Srđan Blažević KravicaDenis Dokić i Jadran Laznibat, a osim njih kao ‘supituri’ tu su bili Jakša Fiamengo i Nikša Šuman koji ih je čekao u kafiću "Lvxor".

Grupa "Crveni Peristil" počela se okupljati od 1966. do 1968. godine, a neki od članova grupe imali su tragične sudbine. Pavao Dulčić se prije ove akcije bavio slikarstvom, a kasnije odlazi u Švedsku i stvara neka od svojih najboljih djela. Nažalost upada u probleme s drogom, a godine 1974. baca se pod vlak. Iako ostaje živ, nakon komplikacije oko amputiranja noge, umire u psihijatrijskoj bolnici. Neki smatraju da je Dulčić u stvari radio analizu smrti umjetnika te da je svjesno sudjelovao u vlastitoj smrti smatrajući to najvećim umjetničkim djelom. Tomo Čaleta 1972. godine bacio se s 13. kata zgrade u Splitu, dok je oko vrata nosio pločicu s natpisom "ja sam umjetnik", kao dio istoimenog performansa. 

Vladimir Dodig - Trokut preminuo je 2018. godine, a bio je najpoznatiji po svom konceptu antimuzeja. Za života je sakupio oko pola milijuna artefakata koji su dislocirani na čak trideset i pet mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu. Upitno je njegovo sudjelovanje u izvođenju akcije, ali svakako ga se broji kao člana grupe. 

Grupa je radila još brojne manje akcije poput bojanja fontana, ideje omatanja Grgura Ninskog ili nebodera, razapinjanje konca od Splita do Brača, dok su na Venecijanskom biennaleu nosili natpise anti-bijenalskog sadržaja.

Peristil je kasnijih godina bio obojan raznim bojama. Ante Kuštura ga je 1989. godine obojao u zeleno u sklopu trodnevnog skupa ekoloških stranaka. Zelenu boju su dobili slaganjem zelenih ploča od iverice, piramide od naranči i aktivirajući sudionike skupa te prolaznike na sudjelovanje u intervenciji. 

Na 30. obljetnicu "Crvenog Peristila", Igor Grubić je napravio crni krug na sredini trga želeći se osvrnuti na trideset godina šutnje o Crvenom Peristilu, ali i crnom bojom pokazati društveno stanje u državi i na umjetničkoj sceni. Na vrata obližnje trgovine tada je nalijepio natpis na kojem je pisalo "U čast grupi Crveni Peristil 30 godina poslije. Peristil poput magičnog ogledala odražava stanje društvene svijesti. Crni Peristil". 

image

Crni Peristil
 

Matko Biljak/Matko Biljak

Žuti Peristil dogodio se 2009. godine kada je navijačka skupina Torcida Peristil obložila žutim materijalom s natpisom ‘‘Kodeks‘‘ koji je neodoljivo podsjećao na poznate žute vrećice trgovina ‘‘Kerum‘‘. Ovo je bio revolt na ulazak Kerumovih ljudi u nadzorni odbor nogometnog kluba Hajduk. 

image

Žuti Peristil

Joško Ponos/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2024 03:31